U BiH je postalo gotovo uobičajeno da direktori u pojedinim ključnim državnim agencijama i institucijama sjede na rukovodećim pozicijama i po nekoliko godina nakon isteka mandata. Postojeći zakoni nisu regulisali njihov status do izbora novih direktora, a zanimljivo je da neki predstavnici i izvršne i zakonodavne vlasti kažu da ni njima nije jasno da li ti direktori sa isteklim mandatom rade po zakonu.
Međustranačka otimačina oko ključnih direktorskih funkcija u državi i politika tjeranja tuka na utuk ostavili su neke od najbitnijih institucija i agencija u rukama direktora čiji su mandati odavno istekli. To je otvorilo i pitanje koliko je legalna odluka bilo kog takvog direktora.
Jedan od takvih slučajeva je i neriješen status direktora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine Kemala Čauševića, čiji je mandat istekao još u decembru 2008. godine. Predsjednik samostalnog sindikata Uprave Mehmedalija Osmić kaže da već mjesecima upozorava na validnost Čauševićevih odluka i potpisa:
„Kemal Čaušević divlje boravi u Upravi. Kako će oni riješiti sve ove pravne zavrzlame koje postoje u Upravi od statusa Kemala Čauševića, pa do zapošljavanja, raspoređivanja ljudi bez internog oglasa.“
Zakonske praznine
Kemal Čaušević odbacuje tvrdnje o nelegalnom obavljanju funkcije kao nesonovane, Osmića naziva agentom službe državne bezbjednosti Srbije, a za pokretanje priče o njegovom isteklom mandatu krivi medije iz Republike Srpske:
„Zašto to isto pitanje ne postave svim Srbima kojima je istako mandat davno prije nego meni, i svim Hrvatima kojima je, također, istekao mandat davno prije nego meni. Naravno da Bošnjak za vrijeme vladavine Špirića ne može biti ponovno imenovan bez obzira na to što sam ja uspostavio Upravu, koja je po ocjenama međunarodnih stručnjaka najbolja od 45 poreskih administracija Evrope. I naravno da se uvijek može obnoviti mandat Srbinu, kao što je to urađeno 12 puta, i Hrvatu, kao što je to urađeno 11 puta, a nijednom meni.“
Generalni sekretar Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Zvonimir Kutleša navodi da postoje zakonske praznine za direktore koji nisu državni službenici, odnosno za one imenovane po zakonu o ministarskim i drugim imenovanjima.
Kao konkretan primjer upitne legalnosti odluka naveo je upravo direktora Čauševića, koji nakon isteka mandata nije imenovan za vršioca dužnosti, kao što je to učinjeno u slučaju direktora Regulatorne agencije za komunikacije Kemala Huseinovića, čiji je mandat, takođe, sporan već dvije godine:
„Neki tvrde da do razrješenja mogu obavaljati, međutim postoji stav da im je mandat ograničen na toliko godina i da poslije toga ne mogu rukovoditi institucijama, i u tom smislu je zaduženo Ministarstvo pravde da da odgovor na to pitanje, odnosno da eventualno inicira izmjenu zakonskih odredbi koje bi precizno regulirale status tih osoba nakon isteka mandata.“
Pat pozicija
U ovoj godini ističu mandati direktorima više državnih agencija, među kojima su mandati direktora Kancelarije za zakonodavstvo u Savjetu ministara, dirketora Agencije za sigurnost hrane, kao i direktora Agencije za osiguranje.
U vodećim političkim partijama, međutim, nema konsenzusa oko imenovanja. U Stranci demokratske akcije krive Savez nezavisnih socijaldemokrata za blokade imenovanja i za nepostizanje kompromisa. Generalni sekretar SDA Amir Zukić:
Drago Kalabić, Foto: Midhat Poturović
„Mi smo ponudili Vijeću ministara jedan dokumenat u kome bi se napravio raspored nacionalne strukture imenovanja tih funkcija i način sljedeće promjene, tako da nemamo doživotno na jednim institucijama da jedan narod obnaša tu funkciju. To je jedan sasvim korektan dokumenat. Čekamo da ga gospodin Špirić stavi na sjednicu Vijeća ministara da se raspravi. Normalno, svako od stranaka i ministara koji učestvuju u radu Vijeća ministara može dati svoj komentar, sugestiju i poboljšati taj dokumenat. Mislim da bi to trebala biti polazna osnova u daljem rješavanju imenovanja i mi ubuduće ne bismo imali problema sa imenovanjem.“
Poslanik SNSD-a u parlamentu BiH Drago Kalabić kaže da su predstavnici bošnjačkih partija ti koji vrše opstrukciju:
„Bošnjačke političke partije, prvenstveno SDA, blokiraju taj izbor, a bez njih se to ne može završtiti - i tu imate jednu pat poziciju da štite poziciju da štite svog čovjeka kome je istekao mandat zloupotrebljavajući te procedure koje su takve kakve i jesu. Činjenica je da je to jedna pomalo tragikomična situacija.“
Dok se većina slaže da je za rješenje problema potreban politički dogovor, teško je očekivati da se situacija sa imenovanjima direktora promijeni prije izbora. Ignorišu se i upozorenja međunarodnih predstavnika da se nerješavanjem problema ugrožava rad ključnih institucija u državi, pa i same države, kao i upozorenja da bi uskoro polovina institucija mogla imati funkcionere sa isteklim mandatom.
Međustranačka otimačina oko ključnih direktorskih funkcija u državi i politika tjeranja tuka na utuk ostavili su neke od najbitnijih institucija i agencija u rukama direktora čiji su mandati odavno istekli. To je otvorilo i pitanje koliko je legalna odluka bilo kog takvog direktora.
Jedan od takvih slučajeva je i neriješen status direktora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine Kemala Čauševića, čiji je mandat istekao još u decembru 2008. godine. Predsjednik samostalnog sindikata Uprave Mehmedalija Osmić kaže da već mjesecima upozorava na validnost Čauševićevih odluka i potpisa:
„Kemal Čaušević divlje boravi u Upravi. Kako će oni riješiti sve ove pravne zavrzlame koje postoje u Upravi od statusa Kemala Čauševića, pa do zapošljavanja, raspoređivanja ljudi bez internog oglasa.“
Zakonske praznine
Kemal Čaušević odbacuje tvrdnje o nelegalnom obavljanju funkcije kao nesonovane, Osmića naziva agentom službe državne bezbjednosti Srbije, a za pokretanje priče o njegovom isteklom mandatu krivi medije iz Republike Srpske:
„Zašto to isto pitanje ne postave svim Srbima kojima je istako mandat davno prije nego meni, i svim Hrvatima kojima je, također, istekao mandat davno prije nego meni. Naravno da Bošnjak za vrijeme vladavine Špirića ne može biti ponovno imenovan bez obzira na to što sam ja uspostavio Upravu, koja je po ocjenama međunarodnih stručnjaka najbolja od 45 poreskih administracija Evrope. I naravno da se uvijek može obnoviti mandat Srbinu, kao što je to urađeno 12 puta, i Hrvatu, kao što je to urađeno 11 puta, a nijednom meni.“
Generalni sekretar Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Zvonimir Kutleša navodi da postoje zakonske praznine za direktore koji nisu državni službenici, odnosno za one imenovane po zakonu o ministarskim i drugim imenovanjima.
Ministarstvo pravde je zaduženo da da odgovor na to pitanje, odnosno da eventualno inicira izmjenu zakonskih odredbi koje bi precizno regulirale status tih osoba nakon isteka mandata.
Kao konkretan primjer upitne legalnosti odluka naveo je upravo direktora Čauševića, koji nakon isteka mandata nije imenovan za vršioca dužnosti, kao što je to učinjeno u slučaju direktora Regulatorne agencije za komunikacije Kemala Huseinovića, čiji je mandat, takođe, sporan već dvije godine:
„Neki tvrde da do razrješenja mogu obavaljati, međutim postoji stav da im je mandat ograničen na toliko godina i da poslije toga ne mogu rukovoditi institucijama, i u tom smislu je zaduženo Ministarstvo pravde da da odgovor na to pitanje, odnosno da eventualno inicira izmjenu zakonskih odredbi koje bi precizno regulirale status tih osoba nakon isteka mandata.“
Pat pozicija
U ovoj godini ističu mandati direktorima više državnih agencija, među kojima su mandati direktora Kancelarije za zakonodavstvo u Savjetu ministara, dirketora Agencije za sigurnost hrane, kao i direktora Agencije za osiguranje.
U vodećim političkim partijama, međutim, nema konsenzusa oko imenovanja. U Stranci demokratske akcije krive Savez nezavisnih socijaldemokrata za blokade imenovanja i za nepostizanje kompromisa. Generalni sekretar SDA Amir Zukić:
„Mi smo ponudili Vijeću ministara jedan dokumenat u kome bi se napravio raspored nacionalne strukture imenovanja tih funkcija i način sljedeće promjene, tako da nemamo doživotno na jednim institucijama da jedan narod obnaša tu funkciju. To je jedan sasvim korektan dokumenat. Čekamo da ga gospodin Špirić stavi na sjednicu Vijeća ministara da se raspravi. Normalno, svako od stranaka i ministara koji učestvuju u radu Vijeća ministara može dati svoj komentar, sugestiju i poboljšati taj dokumenat. Mislim da bi to trebala biti polazna osnova u daljem rješavanju imenovanja i mi ubuduće ne bismo imali problema sa imenovanjem.“
Poslanik SNSD-a u parlamentu BiH Drago Kalabić kaže da su predstavnici bošnjačkih partija ti koji vrše opstrukciju:
„Bošnjačke političke partije, prvenstveno SDA, blokiraju taj izbor, a bez njih se to ne može završtiti - i tu imate jednu pat poziciju da štite poziciju da štite svog čovjeka kome je istekao mandat zloupotrebljavajući te procedure koje su takve kakve i jesu. Činjenica je da je to jedna pomalo tragikomična situacija.“
Dok se većina slaže da je za rješenje problema potreban politički dogovor, teško je očekivati da se situacija sa imenovanjima direktora promijeni prije izbora. Ignorišu se i upozorenja međunarodnih predstavnika da se nerješavanjem problema ugrožava rad ključnih institucija u državi, pa i same države, kao i upozorenja da bi uskoro polovina institucija mogla imati funkcionere sa isteklim mandatom.
