Dostupni linkovi

Dilberović: Bh. bitka za EU kandidaturu traje do kraja godine


Edin Dilberović: Uvijek se može brže, kad govorimo o procesu evropskih integracija

Dobijanje kandidatskog statusa za BiH do kraja godine još nije izgubljena bitka, ali zavisi isključivo od dinamike kojom institucije obavljaju svoj posao, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović.

Ukoliko uspije da riješi svih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropska komisije, BiH će odmah prijeći u fazu pregovaranja, podcrtava on, ali šanse za to su male.

"Da li će završiti dio posla, da li će završiti u potpunosti, ovisi o tome u kojoj mjeri će se postići saglasnost. Da li se moglo brže? Uvijek se može brže, kad govorimo o procesu evropskih integracija. Za to je potrebna, naravno, i politička volja i potreban je predan rad državnih službenika", kaže Dilberović.

Intervju: Edin Dilberović
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:11:46 0:00
Direktan link

RSE: Neke od ključnih promjena odnose se na bh. pravosuđe, na što su i ukazivali iz Evropske komisije. Borba protiv korupcije je za EU u vrhu prioriteta, uz nezavisno pravosuđe. Može li se uopšte govoriti o bilo kakvom otvaranju pregovora iz sadašnje perspektive stanja u pravosuđu i ocjena koje dolaze iz EU?

Dilberović: Nema apsolutno nikakve dileme šta je temelj na kojem počiva Evropska unija, odnosno šta EU, Evropska komisija traži od svake zemlje koja želi biti članica EU, a to je u potpunosti vladavina prava. To je temelj na kojem sve počiva. Iz toga proizlazi odgovor na Vaše pitanje kad govorimo o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, o pravosuđu – jeste reforma pravosuđa u Bosni i Hercegovini. To je ključ i ključni prioritet, nešto što se definitivno od nas traži, za svaki budući korak, pogotovo za ključni korak, a to je otvaranje pregovora.

Nema otvaranja pregovora bez ozbiljnih koraka u reformi pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini. To je Evropska unija u nizu svojih komentara, izvještaja, izvještaja svojih istraživačkih misija, pa do Mišljenja, jasno i vrlo decidno navela.

TV Liberty: Afere u ladicama
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:31:04 0:00

RSE: Jedan dio ovih problema odnosi se svakako i na političko odlučivanje, odnosno dogovore političkih stranaka u BiH. Koliko ta politička volja ili njeno neprisustvo u pojedinim situacijama otežava put Bosne i Hercegovine ka evropskim integracijama?

Dilberović: Politička volja je jako bitna. Barem po onome što naši političari govore, neki i rade, postoji politička volja za proces evropskih integracija. Trebamo shvatiti da ovaj proces jeste u jednoj mjeri politički, ali je dosta komplikovan i tehnički proces. Uz političku volju, definitivno je jako bitan rad institucija, zalaganje državnih službenika i istinski rad na ovom procesu, jer on u dobroj mjeri podrazumijeva i tehničke elemente koji jesu povezani sa političkim, ali mogu djelovati i sami.

U svakom slučaju, politička volja jeste ključna, jer državna služba u svakom slučaju mora raditi u skladu sa zakonom i mora raditi i provoditi one politike koje su dogovorene. A barem što znamo mi, jedna od politika koja je sigurno, jesu evropske integracije. Ako se uzme u obzir ono što se dogodilo zadnjih pet, šest godina, ipak su učinjeni veliki koraci u procesu evropskih integracija – od predaje Aplikacije za članstvo, pa do ovoga trenutka gdje Bosna i Hercegovina ima Mišljenje, do izrade odgovora na Upitnik, sa 1.400 državnih službenika u okviru mehanizma koordinacije, što je bio jedan od najzahtjevnijih procesa kroz koji je Bosna i Hercegovina ikada prolazila, i mi smo ga položili.

Prema tome, radilo se. I bez obzira na retoriku, u institucijama Bosne i Hercegovine postoji popriličan broj ljudi, kolega, na svim nivoima vlasti, koji ovaj proces shvaćaju ozbiljno, koji svoj posao u ovom procesu shvaćaju ozbiljno i koji nigdje drugo ne vide Bosnu i Hercegovinu izuzev u Evropskoj uniji.

RSE: Međutim, čini se da nije realno očekivati da do kraja godine Bosna i Hercegovina započne bilo kakve pregovore s Evropskom unijom.

Dilberović: Četrnaest prioriteta su uslov za otpočinjanje pregovora. Među tih 14 prioriteta spadaju i reforme koje nazivamo ustavnim reformama. I u zemljama koje su puno jednostavnije organizovane u političkom odlučivanju od Bosne i Hercegovine, ustavna reforma je jedan od najtežih i najbolnijih procesa. Prema tome, očekivati da će se u Bosni i Hercegovini ustavne reforme dogoditi preko noći da bismo pokrenuli pregovore s Evropskom unijom, u ovom slučaju je definitivno nemoguće.

A da li možemo dobiti kandidatski status, dobiti neki novi stepen u našem napredovanju ka Evropskoj uniji, opet ovisi o nama i pri tome ne ovisi samo od ovih 14 prioriteta, nego ovisi samo o dijelu prioriteta koje Bosna i Hercegovina može ispuniti da bi dobila taj status, a nakon tog statusa onda slijedi otvaranje pregovora.

RSE: Šta očekujete da budu glavne zamjerke Evropske unije kada je u pitanju ocjena napretka Bosne i Hercegovine?

Dilberović: Sada se očekuje da će Evropska komisija objaviti svoj okvir novog paketa proširenja za Zapadni Balkan, u okviru kojeg će biti objavljen izvještaj za Bosnu i Hercegovinu. Ono što svi moramo znati jeste da će sigurno Evropska komisija svoj fokus staviti na 14 prioriteta.

Postoje prioriteti koji se mogu do jeseni bez ikakvih problema ispuniti. Ukoliko ih ispunimo, sigurno je da će stav Evropske unije prema Bosni i Hercegovini biti puno pozitivniji od onoga koji će biti u slučaju neispunjenja barem nekih od ovih 14 prioriteta.

RSE: Hoće li nova metodologija EU za Zapadni Balkan olakšati ili otežati put ka članstvu za BiH?

Dilberović: Sad je ova metodologija nešto novo, ali u biti ona za Bosnu i Hercegovinu u odnosu na prethodnu ne predstavlja problem. Teško je ocijeniti da li je ova metodologija bolja od one prethodne, da li je teža. Dok se ona praktički ne bude počela primjenjivati, u ovom slučaju najvjerovatnije sa Makedonijom i Albanijom, ona nama neće ni otežati, niti olakšati posao koji imamo, jer on je svakako težak, jer su reforme generalno bolne.

Mi u Direkciji, nakon nekih kraćih analiza, nismo vidjeli da ta metodologija donosi nešto drastično novo i komplikovano, izuzev na ono što će vam se vrednovati u pravom smislu riječi – napredak koji ste ostvarili, a isto tako će vam se taj napredak moći, da budemo iskreni, na kraju pomnožiti s nulom, ukoliko on ne bude stalan.

RSE: Evropska unija je za BiH odvojila značajnu pomoć od 20 miliona eura za sektor poljoprivrede i prehrambene industrije. Ima li u BiH jasne strategije kako iskoristiti sredstva koja se dobiju u grani koja može biti jako prosperitetna u zemlji kakva je BiH?

Dilberović: Bosna i Hercegovina je u februaru 2018. godine usvojila strateški plan ruralnog razvoja za razdoblje 2018.-2021., pa je u tom planu sadržano i ono što ste Vi pitali. Za sada je ta pomoć EU izdvojena u iznosu od nekih dvadesetak miliona eura. Delegacija EU je odgovorna za ugovaranje i implementaciju ovih projekata i njihov nadzor u Bosni i Hercegovini.

Obavijestili su nas da su prošle sedmice najavili početak implementacije projekta koji se naziva Evropska unija za poljoprivredni sektor. Cilj ovog projekta je da unaprijedi konkurentnost poljoprivrednog sektora, da intenzivira otvaranje novih radnih mjesta, da očuva postojeća radna mjesta, i naravno, da je uključen i ovaj element koji do sada nije postojao, a to je Covid-19, pandemija i njene posljedice i na poljoprivredni sektor.

RSE: Opada li povjerenje građana u evropske integracije zbog sporosti ili percepcije sporosti procesa?

Dilberović: Proces evropskih integracija je proces od kojeg samo i najviše mogu građani imati benefita. To građani i prepoznaju iz razloga što ta podrška članstvu Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji svake godine raste. Raste i na državnom nivou, a raste i pojedinačno u entitetima i u Brčko Distriktu.

U svakom slučaju, ta podrška je otprilike 76,6 posto, što je poprilično visoka podrška u odnosu na bilo koju drugu zemlju u regionu. Iskreno se nadam, ako ništa, da je taj postotak od 76,6 posto podrške u Bosni i Hercegovini dovoljan znak našim političarima šta bi i njima trebao biti prioritet u radu, ako je već građanima prioritet da budemo članica Evropske unije.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG