Dostupni linkovi

Dva miliona Bosanaca u dijaspori: Kući gledaju, vani ostaju


Dijaspora Bosne i Hercegovine se nalazi u više od pedeset zemalja svijeta. Coverphoto by RFE/RL Berin Terović

Izvan Bosne i Hercegovine (BiH) živi oko dva miliona njenih građana. To pokazuju podaci Svjetskog saveza dijaspore BiH.

Najveći broj njih je Bosnu i Hercegovinu napustio tokom rata u ovoj zemlji, početkom devedesetih godina prošlog vijeka.

No, nije samo ratno stanje razlog odlaska. Veliki broj građana je otišao iz BiH nakon 1995. godine. Razlozi su nestabilna politička i ekonomska situacija u zemlji. Prosječna plata trenutno je oko 550 eura.

Bh. dijaspora živi u više od 50 zemalja širom svijeta. Najviše ih je u Srbiji, Hrvatskoj, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Švedskoj, Švicarskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Australiji.

Oko 150.000 njih se odreklo bh. državljanstva.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini živi 3,5 miliona stanovnika. To je za oko 800.000 građana manje nego što je utvrđeno popisom iz 1991. godine.

Napuštanje zemlje zbog nezadovoljstva

Među onima koji su napustili Bosnu i Hercegovinu je i Semjuel Dedić. On je rodni Mostar tokom rata zamijenio Frankfurtom u Njemačkoj. Tada je bio dvadesetogodišnjak. Nakon nekoliko godina izbjeglištva se vratio u grad na jugu Bosne i Hercegovine.

Semjuel Dedić je Bosnu i Hercegovinu napustio dva puta, jednom tokom rata i jedenom početkom 2000.-tih godina. Foto: Semjuel u Njemačkoj, Frankfurt na Majni
Semjuel Dedić je Bosnu i Hercegovinu napustio dva puta, jednom tokom rata i jedenom početkom 2000.-tih godina. Foto: Semjuel u Njemačkoj, Frankfurt na Majni

Kaže da je u to vrijeme bio pun entuzijazma. Otvorio je bar i nekoliko godina se bavio ugostiteljstvom. No, vrlo brzo je, navodi, shvatio da se više ne može prilagoditi životu u rodnom gradu zbog problema koji nisu vezani za nedostatak novca.

"Više je to nedostatak brige, organizacije i nekog osnovnog reda i kulture. Rijetkost je u BiH vidjeti, na primjer, kontejner za smeće koji ima sva četiri točka i ispravan poklopac. One koji su plaćeni da vode računa o tome to izgleda ne interesuje. A građani su se, čini mi se, navikli na to i prihvatili to kao normalno stanje. A meni to nije normalno", kaže on za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Nakon par godina, po drugi put je napustio kuću i vratio se u Njemačku. Kako kaže za Radio Slobodna Evropa, u Bosnu i Hercegovinu dolazi jednom do dva puta godišnje da posjeti prijatelje. O povratku ne razmišlja.

U Njemačkoj je, dodaje, radio različite poslove, od građevine do hotelijerstva. Uz rad se dodatno i školovao i tako, prije nekoliko godina, dobio posao domara u osnovnoj školi. To je javna služba, a poslodavac mu je grad Frankfurt na Majni.

Kaže da je zadovoljan pogodnostima javnog posla. Ima na raspolaganju stan sa dvorištem.

"Brinem se da sve u školi funkcioniše. Kad uočim kvar nazovem ovlaštenu firmu, koja ima ugovor sa gradom, i pobrinem se da se kvar otkloni što prije", opisuje Dedić svoje radne obaveze, dodajući da dosta vremena provodi i u druženju sa ljudima sa Zapadnog Balkana.

"Ovdje se ljudi iz zemalja bivše Jugoslavije druže i nikoga pretjerano ne interesuje koje si vjere, nacije. A dole nas političari smoriše, uvjeravajući nas da ne možemo i ne smijemo zajedno, dok sebi i svojima pune džepove već decenijama na istoj priči", kaže on.

Austrija kao druga domovina

Tokom rata u Bosni i Hercegovini rodno Jajce je kao dijete napustila i Azra Alibegović. Sa porodicom je prvo otišla u susjednu Hrvatsku, a u Austriju je stigla 1995. godine.

Dvadesetosmogodišnja Azra Alibegović tokom posjete domovini. Azra živi u Austriji od 2005. godine.
Dvadesetosmogodišnja Azra Alibegović tokom posjete domovini. Azra živi u Austriji od 2005. godine.

Tu državu, ova tridesetosmogodišnjakinja, danas naziva svojom drugom domovinom. Tu je zasnovala porodicu i rodila dva sina. Radi kao menadžerka u kompaniji koja se bavi lizingom.

Kaže da u Bosnu i Hercegovinu dolazi dva do tri puta godišnje, ali da o povratku ne razmišlja.

"Došli smo za vrijeme rata i to je bio razlog zbog kojeg smo napustili Bosnu. A ekonomska i politička situacija, kao i loše zdravstvene institucije, su trenutni razlozi zašto sada ne živimo u Bosni i Hercegovini", ističe Azra Alibegović za RSE.

Iako navodi da joj BiH i šira porodica nedostaju, dodaje da bi joj nedostajala i Austrija, ukoliko bi je morala napustiti.

'Mogu vam doći': Rođen u godini Dejtona na radu u Njemačkoj
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:05:22 0:00

Brak kao motiv za odlazak

Nešto drugačiji motiv za odlazak je imala Azra Mustafović, tridesetogodišnja magistra farmacije. Ona je u Norvešku došla 2020. godine, kada se udala. Njen suprug, rodom sa sjeverozapada BiH, u Norveškoj živi već 30 godina. Prije petnaest mjeseci su dobili sina.

Azra Mustafović živi u Norveškoj od 2020. godine, kada se udala za supruga koji je tamo otišao tokom rata.
Azra Mustafović živi u Norveškoj od 2020. godine, kada se udala za supruga koji je tamo otišao tokom rata.

"U Bosni sam do sada bila sam jednom. Ali, nadam se da će moji odlasci u rodnu zemlju biti češći kada sin poraste i kada ispunim sve obaveze ovdje oko jezika i zaposlenja", kaže Mustafović za RSE.

Dodaje da trenutno obavlja praksu u apoteci. Kaže da ona i suprug ne razmišljaju o povratku, jer u Norveškoj imaju sigurnost i stabilnost, što smatraju najvažnijim za budućnost.

"Kad bih morala navesti jedan od razloga ostanka u ovoj zemlji, bila bi svakako veća zarada farmaceuta ovdje nego u Bosni", ističe Azra Mustafović.

Dijaspora svake godine šalje milijarde maraka u BiH

Bosnu i Hercegovinu (BiH) je tokom 2021. godine napustilo oko 170.000 osoba, a skoro pola miliona građana je otišlo iz BiH od 2013. godine. Ovo su rezultati istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH.

Procjenjuje se da oko 260.000 mladih, od pola miliona koliko ih živi u BiH, želi napustiti Bosnu i Hercegovinu. To se navodi u anketi Populacionog fonda Ujedinjenih nacija (UN), koji je objavljen prošle godine.

Kako su naveli, žele ostvariti osjećaj stabilnosti, bolju perspektivu, obrazovanje i zaposlenje.

U studiji koju je 2020. godine provela Westminsterska fondacija za demokratiju (Westminster Foundation for Democracy - WFD) se navodi kako novčane doznake i ostale lične transfere emigranata iz Bosne i Hercegovine prima svako dvadeseto kućanstvo u Bosni i Hercegovini.

U prosjeku, doznake čine oko trećine ukupnog dohotka u tim kućanstvima. Uglavnom se troše na hranu, odjeću i kozmetiku.

XS
SM
MD
LG