Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Dijaspora izdržava BiH


Prema podacima Centralne banke BiH, samo za prvih šest mjeseci 2018. doznake iz inostranstva su za deset miliona eura veće nego 2017.

Ljubica je u sedmoj deceniji života i, kako kaže, živi skromno. Prima minimalnu penziju od 150 eura. Od ove penzije, priča ova Tuzlanka, nemoguće je preživjeti mjesec dana. Pomažu joj kćerka i sin, koji danas žive u Švicarskoj i Njemačkoj, i koji su, također, zbog toga što nisu dobili posao u svojoj zemlji, novi život počeli van bh granica. Bez novca koji joj šalju, kaže Ljubica, ne bi mogla preživjeti.

"Od naše minimalne penzije, teško se živi u Bosni i Hercegovini. Oni nam šalju novac i sve što nam treba. Jednostavno nam pomažu. Bez toga ne bi mogli živjeti. Od penzije mogu platiti samo režije, lijekove i to je sve. Sve ostalo, nas djeca finansiraju. Hranu, odjeću, kupovinu svega što nam treba", kaže Ljubica.

Ljubica je samo jedna od nekoliko desetina hiljada građana Bosne i Hercegovine koji preživljavaju na osnovu novca kojeg im šalje rodbina.

Prema podacima Centralne banke BiH, samo za prvih šest mjeseci ove godine doznake iz inostranstva su za deset miliona eura veće, u odnosu na godinu ranije, a njihova ukupna vrijednost za prvu polovinu 2018. je 650 miliona eura.

Kako navode ekonomisti, procjene su da je iznos novčanih doznaka iz inostranstva i dvostruko veći putem neformalnih novčanih transfera ili 'iz ruke u ruku', odnosno onih koje nisu registrovane u platnom prometu.

Ono što je zabrinjavajuće je činjenica kako je najveći iznos tih sredstava namijenjen za puko preživljavanje građana Bosne i Hercegovine, a jako mali broj odlazi na privatni biznis.

Procjene su da je iznos novčanih doznaka iz inostranstva i dvostruko veći putem neformalnih novčanih transfera ili 'iz ruke u ruku', odnosno onih koje nisu registrovane u platnom prometu.
Procjene su da je iznos novčanih doznaka iz inostranstva i dvostruko veći putem neformalnih novčanih transfera ili 'iz ruke u ruku', odnosno onih koje nisu registrovane u platnom prometu.

Prema riječima ekonomiste Damira Miljevića, novac dijaspore ide u ruke penzionerima, onima koji su nezaposleni, ali i onima koji to jesu, ali rade za minimalne plate.

"Razlozi zašto dijaspora šalje toliko novca u Bosnu i Hercegovinu su činjenica da oni izdržavaju dobar dio svojih familija, sa jedne strane, a sa druge, činjenica da dijaspora doprinosi održavanju ekonomskog nivoa stanovništva u Bosni i Hercegovini, odnosno, njen značaj u tome je vrlo veliki, jer kad bi, teorijski gledano, nekim čudom, Bosna i Hercegovina ostala bez tog novca, onda bi nam se crno pisalo", kaže Miljević.

A da je to tako, slaže se i ekonomista Aleksa Milojević. On kaže kako bh. vlastima trenutno odgovara ovakva situacija, jer slanjem novca, dijaspora u stvari kupuje socijalni mir u Bosni i Hercegovini.

"Nažalost, imamo vlast kojoj odgovara 'sve što je gore, to je bolje'. U suštini, ne razvijaju privredu, zadužuje se da bi podmirila socijalne potrebe i onda joj dobro dođe priliv novca putem migracije, ne pitajući se koja je cijena tog novca. Znači, imamo vlast koja ne računa na dugoročnu perspektivu i njoj je svaki priliv novca sa strane, bez obzira koje su ukupne posljedice, dobro došao", ističe Milojević.

Aleksa Milojević: Znači, imamo vlast koja ne računa na dugoročnu perspektivu i njoj je svaki priliv novca sa strane, bez obzira koje su ukupne posljedice, dobro došao.
Aleksa Milojević: Znači, imamo vlast koja ne računa na dugoročnu perspektivu i njoj je svaki priliv novca sa strane, bez obzira koje su ukupne posljedice, dobro došao.

Kao još jedan od mogućih problema, na kojeg upozoravaju ekonomisti, je da povećan broj doznaka iz inostranstva u Bosnu i Hercegovinu znači i povećan broj odlazaka kompletnih porodica iz BiH u inostranstvu.

O tome profesor na sarajevskom Ekonomskom fakultetu Adnan Efendić kaže:

"Odlazak iz Bosne i Hercegovine sigurno da će u neko doglednije vrijeme potegnuti pitanje- da li ćemo imati dovoljno radne snage da podržimo funkcioniranje kompletnog sistema. Imao sam priliku čitati jedan empirijski rad koji je analizirao kompletnu jugoistočnu Evropu, uključujući Bosnu i Hercegovinu, i koji predviđa da bi već 2030. godine mi mogli imati taj problem ako se ovakvi trendovi nastave", ističe Efendić.

Uprkos ovakvim prognozama, bh vlast još uvijek ignoriše problem odlaska ljudi iz Bosne i Hercegovine van njenih granica u potragu za poslom, socijalnom i ekonomskom stabilnosti.

Oni koji ostaju, kako stvari stoje na ekonomskom planu, i dalje će preživljavati na osnovu onoga što im pošalju njihove porodice. To potvrđuju i Banjalučani Jasna i Branko koji zaključuju ovu priču:

Preživljavanje od pomoći iz inostranstva
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:26 0:00

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG