Dostupni linkovi

Demokratski front Crne Gore odbija negativan stav Venecijanske komisije


DF, koji insistira na usvajanju spornog zakona, dio je parlamentarne većine u Skupštini Crne Gore (na fotografiji sesija Parlamenta bez opozicije 20. januara 2021. godine)

Venecijanska komisija objavila je negativno mišljenje na predložene izmjene tužilačkih zakona koje im je uputila Vlada Crne Gore. Ovi zakoni bili su tema sjednice Venecijanske komisije, savjetodavnog tjela Saveta Evrope, održane u subotu 20. marta, a koje su u ponedjeljak uveče, 22. marta objavljene kao konačan stav.

Zakoni su, na predlog parlamentarne većine koja je osvojila vlast na izborima krajem avgusta 2020. godine, a koji bi joj omogućili promjene u Tužilaštvu, već u skupštinskoj proceduri.

Njihovo izglasavanje bilo je planirano za 18. februar, ali je stopirano i odloženo usled pritiska Evropske unije (EU), u čemu ih je podržala i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Od Venecijanske komisije (VK) je traženo mišljenje nakon upozorenja iz EU koja je iskazala rezerve prema namjeri da se do kadrovskih promjena u tužilaštvu dođe usvajanjem Zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, čime bi se ukinuo aktuelni Zakon o državnom tužilaštvu koji je usklađen sa evropskim standardima.

Predložene izmjene zakona podrazumijevale su da postojeći tužioci u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) na čelu sa glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem ostanu neraspoređeni, čime bi im praktično prestao mandat.

Mišljenje Venecijanske komisije

U vezi s tom odredbom, VK je saopštila sličan nacrt mišljenje kao i zvaničnici EU i SAD.

Venecijanska komisija navodi da se mora poštovati sigurnost mandata aktuelnog Glavnog specijalnog državnog tužioca koji ne smije biti smijenjen pod izgovorom zakonodavne reforme, a ukoliko je kriv za nedolično ponašanje, mora da se suoči sa disciplinskom ili krivičnom odgovornošću.

Oni smatraju da institucionalne reforme ne smiju biti pokretane samo zbog smjene pojedinaca na ključnim pozicijama. I dok je kako navode “legitimno je smijeniti ministra i druge nosioce političkih funkcija nakon izbora”, to se ne odnosi na institucije

“Ukoliko je u domaćem sistemu institucija definisana kao autonomna i čak nezavisna, smijeniti njene ključne rukovodioce iz razloga promjene političke većine i uz podtekst legislativnih reformi, čini se da je u suprotnosti sa Ustavom i vladavinom prava”, mišljenja je VK.

Ukazuju i da bi najvjerovatniji rezultat predložene reorganizacije tužilaštva bio administrativni haos koji bi doveo do višemjesečnih kašnjenja u radu tužilaštava.

U radu sjednice VK učestvovao je i crnogorski ministar pravde Vladimir Leposavić, koji je saopštio da pravna načela i standardi koje ugledni pravnici VK predlažu nijesu primjenjljivi u političkim i društvenim uslovima u Crnoj Gori, gdje je veliko nepovjerenje u Tužilaštvo.

Ko insistira na usvajanju spornog zakona?

Demokratski front (DF), najbrojniji član parlamentarne većine koja je 4. decembra izglasala Vladu premijera Zdravka Krivokapića i glavni inicijator promjene tužilačkih zakona, pozvao je rukovodstvo Skupštine da što prije stavi na glasanje predložene tužilačke zakone.

"Prije nešto više od mjesec su zakoni povučeni, a dobili smo čvrsta uvjeravanja da će biti ponovo 18. marta na dnevnom redu Skupštine i da je mišljenje Venecijanske komisije samo formalnost", rekao je jedan od lidera DF Andrija Mandić na pres konferenciji 21. marta.

Poručio je da ne pristaju da na suverenost i odluke Crne Gore utiče bilo ko.

"Ako je Crna Gora nezavisna država, ako ta država ima većinu i parlament i ako taj parlament radi u skladu sa Ustavom, nema razloga da nas bilo ko zaustavlja i pravi protektorat od Crne Gore jer mi na to ne pristajemo ", naveo je Mandić.

Sličnog stava je i Milan Knežević, takođe jedan od lidera DF-a.

"Naše kolege su saopštile da ćemo bez obzira kakvo bude mišljenje VK usvojiti tužilačke zakone na način, sadržaju i formi koje smo usaglasili i sa ministrom pravde Leposavićem i uz puno znanje premijera Zdravka Krivokapića", naveo je Knežević.

On je podsjetio da u novoj metodologiji EK piše da se ne može nijedno poglavlje zatvoriti prije ispunjenja mjerila za poglavlja 23 i 24 koja se tiču vladavine prava.

„Kako ćemo zatvoriti ta poglavlja sa ovako kriminalizovanim i korumpiranim tužilaštvom?“, pitao je Knežević Komisiju.

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji bi ostao „neraspoređen“ u slučaju izglasavanja ovih zakona, bio je glavni tužilac u slučaju "Državni udar" u kome su, između ostalih, dvojica lidera DF-a, Andrija Mandić i Milan Knežević nepravosnažno osuđeni na po pet godina zatvora.

Iz DF su više puta ponovili i da neće glasati nijedan predlog zakona Vlade, uključujući ni Budžet, dok se ne izglasaju zakoni o tužilaštvu. Prema Ustavu Budžet mora biti predložen do 31. marta.

DF sa Demokratama i građanskim pokretom URA imaju u Parlamentu većinu od 41 od ukupno 81 poslanika. URA i Demokrate su za RSE saopštile da će se po ovom pitanju naknadno izjasniti.

Dva pravnika – dva mišljenja

Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović smatra da crnogorski parlament i Vlada imaju dva moguća izlaza u postojećoj situaciji.

„Jedan je proevropski usmjeren ka Briselu a drugi je zadovoljenje trenutnih političkih interesa gdje može doći do ozbiljnog prigovora međunarodne zajednice i dobijanja „crvenog kartona“ zbog kojeg Crna Gora ne bi mogla zadovoljiti evropsku agendu“, kažei Radulović za RSE.

Radulović kaže da po pitanju tužilačkih zakona dominira politička dimenzija, preko koje će se prelamati sudbina postojeće Vlade.

„U slučaju da dominira neka vsta političke ucjene Crna Gora može izgubiti puno a to je evropska profilacija svog zakonodavstva što će imati značajne posljedice, prije svega u pregovaračkim poglavljima 23 i 24.”

Ukoliko dominira vladavina prava i evropski standardi, kaže Radulović, evropska parlamentarna većina može dati pravilan odgovor tako što će se se u skladu sa zahtjevima Venecijanske komisije konstituisati buduće zakonsko rješenje.

Pravnik Dragan Šoć za Radio Slobodna Evropa kaže da nikada više ne bi trebalo VK pitati za mišljenje.

„Imamo ovdje dovojno pameti da izađemo iz ove priče i pokažemo rezultate jer u krajnjem EK i institucije EU će nas cijeniti po rezultatima a ne po tome ko bira tužioca i s kojom većinom“, ocjenjuje advokat Šoć i dodaje:

„Mjera našeg uspjeha biće ono po čemu će nas cijeniti a ne po tome da li slušamo ili ne kojekakve predloge koji dolaze iz VK“, navodi Šoć.

On podsjeća na mišljenje Evropske komisije u kom se navodi da u Crnoj Gori nema napretka u vladavini prava i da se zakoni ne primjenjuju.

„U Crnoj Gori je, kako je rekla i američka ambasadorka, prisutna endemska korupcija. EK mora da shvati da promjene moraju da počnu od promjena ljudi koji su vodili institucije koje su se pokazale kao neuspješne“, kaže Šoć.

Šoć smatra da „onaj koji je osvojio političku vlast na izbrima i ko odgovara za sprovođenje zakona mora da ima instrumente na osnovu kojih se ta odgovornost za neispunavanje obaveza može precizno utvrditi“. Ocjenjuje da izvršna vlast, nema nijedan instrument da može preko Tužilaštva ili pravosudnog sistema da utiče na ispunjavanje obaveza.

DPS: Nova vlast se blamira

Za opozicionu Demokratsku partiju socijalista stav VK je „nova međunarodna blamaža vlastii“:

„Ovakav epilog pokušaja nasilne promjene tužilačkih zakona i prilagođavanja ove institucije revanšističkim potrebama Demokratskog fronta i drugih učesnika u vlasti, na direktan način je razotkrio da Vlada i nova parlamentarna većina elementarno ne poznaju pravne propise Evropske unije", naveli su iz DPS-a, partije koja je do parlamentarnih izbora u avgustu, kada je izgubila izbore, vodila proces pregovora sa Evropskom unijom.

Venecijansku komisiju čine pravni eksperati iz 47 država članica Savjeta Evrope.

XS
SM
MD
LG