Dostupni linkovi

Iranski strah od derviša


Sigurnosne snage Irana u sukobu sa članovima sufijske Gonabadi zajednice 19. februara u Teheranu 
Sigurnosne snage Irana u sukobu sa članovima sufijske Gonabadi zajednice 19. februara u Teheranu 

Autor: Golnaz Esfandiari

Novi obračuni između iranskih sigurnosnih snaga i Gonabadi derviša rezultat su dugogodišnjih tenzija i progona derviša, čije bogomolje su uništavane, a njihovi članovi zatvarani.

Ko su Gonabadi derviši?

Nematolahi Gonabadi je najveći iranski red sufija koji ima članove širom zemlje, uključujući velike gradove poput Teherana i Isfahana. Kao i mnogi Iranci, i oni su pripadnici šiitskog pravca u islama. Mole se pet puta dnevno i poste tokom svetog muslimanskog mjeseca Ramazana. Njihovi rituali uključuju čitanje duhovne poezije.

Za Gonabadi članove sufizam je način života kroz koji mogu doći do Boga. Oštro se protive korištenju droga i propovijedaju toleranciju. Ono što je možda ključno za današnji kontekst jeste da Gonabadi vjeruju da religija i politika treba da budu odvojene.

Nurali Tabandeh, lider iranskih derviša
Nurali Tabandeh, lider iranskih derviša

​Njihov vođa ili "stub" je devedesetogodišnji advokat školovan u Parizu Nurali Tabandeh, koji je branio nekoliko političkih zatvorenika prije i nakon revolucije iz 1979. godine. Derviši ističu da je sigurnost Tabandeha njihova "crvena linija".

U posljednjih nekoliko sedmica, kako bi ga zaštitili, desetine derviša organizovali su proteste ispred Tabandehove kuće u sjevernom Teheranu. Kako ističu, postali su zabrinuti nakon što su u više prilika agenti u civilnoj odjeći, za koje se vjeruje da su povezani sa sigurnosnim organima, preplavili ulicu gdje živi Tabandeh, nakon čega su uslijedili obračuni. ​

Zašto ih Teheran vidi kao prijetnju?

Iranska vlada se već odavno protivi bilo kakvoj grupi koju smatraju prijetnjom po religijski monopol.

Derviši ističu da je njihova rastuća popularnost razlog zbog kojeg se suočavaju sa državnim pritiskom. Tvrde da imaju između dva i pet miliona članova u Iranu, ali i inostranstvu. Kažu da njihova čvrsta zajednica zabrinjava iranske vlasti.

Farhad Nouri, koji živi u Australiji a radi kao urednik sajta majzooban.org, koji pokriva sufijske vijesti, izjavio je ranije za RSE kako su iranski lideri također zabrinuti da bi derviši mogli koristiti svoju mrežu da mobilišu ljude protiv vlade, koja se nedavno suočila sa naizgled nepovezanim protestima.

"Naročito nakon predsjedničkih izbora iz 2009. tokom kojih su derviši podržavali (neuspješnog) predsjedničkog kandidata Mehdija Karubija, vlasti su postale zabrinute da bi se derviši mogli organizovati i uključiti u aktivnosti protiv režima", rekao je Nouri 2013.

Konzervativni Hosein Nuri Hamedani
Konzervativni Hosein Nuri Hamedani

Isti konzervativci su sufizam prozvali opasnim za islam. Ajatolah Hosein Nuri Hamedani rekao je 2006. da time što se ne uključuju u politiku pripadnici sufizma slabe islam. Drugi su optužili derviše da služe u svrhu stranih moći kako bi napravili nered u iranskom društvu. U 2007. objavljeno je pismo grupe koja se opisuje kao sjemenari iz Koma u kojem su potpisnici upozorili na "opasnost" sufizma i pozvali vlasti da se "mnogo čvršće" posvete tome. Dodali su da je "Hezbolah nacija Irana" spremna da sarađuje i da pomogne zvaničnicima.

Amnesty International ističe da su se progoni derviša povećali nakon govora vodećeg vjerskog vođe Ali Hamneia u oktobru 2010, u kojem je derviške krugove osudio kao "novokreirane krugove lažnog misticizma".

Sufiji, koji vjeruju da je moguće postići direktnu vezu sa Bogom, odavno su u sukobu sa konzervativnim muslimanima u Iranu. Tenzije su se pojačale otkako je kreirana Islamska republika jer je državna tolerancija za sufije opala.​

Pritisci sa kojim se suočavaju

Derviši se već godinama žale na pritisak države i uznemiravanja.

Neke od njihovih bogomolja su uništene u prethodnim godinama, dok je stotine članova uhapšeno, a više od desetine je osuđeno na zatvorsku kaznu, bičevanje ili egzil.

Godine 2006. sufijska kuća štovanja u Komu je uništena, a 1.000 derviša je pritvoreno nakon sukoba u kojima je bilo navodno stotinu ozlijeđenih. Zvaničnici su tvrdili da su pripadnici sufijskog reda ilegalno pretvorili predsjedničku zgradu u centar za molitvu i da odbijaju da je napuste.

Mapa Irana
Mapa Irana

Derviši su, pak, optužili vlasti da su otpustili njihove sljedbenike sa državnih poslova i da su im zabranili pristup univerzitetima zbog njihove povezanosti sa Gonabadi redom.

Iranski centar za ljudska prava sa sjedištem u New Yorku izvijestio je da je član Gonabadi derviša Sepideh Moradi Sarvestani izbačen sa teheranskog Tarbiat Modares univerziteta 3. februara zbog "odbijanja da zvanično obeća da se neće uključivati u aktivnosti koje je vlada ocijenila neprihvatljivim".

Najmanje sedam Gonabadi sufija je osuđeno 2013. na zatvorsku kaznu u trajanju od sedam i po do deset i po godina zbog povezanosti sa majzooban.org sajtom, koji je upozorio na državni pritisak na članove tog reda, te širio vijesti i informacije na društvenim mrežama.

Iz Human Rights Watcha (HRW) su istakli da su ova suđenja "lov na vještice", uz napomenu da su derviši pokušali "dići glas za odbranu svojih prava".​

Da li se derviši odupiru ovakvom pritisku?

Brojni derviši se odupiru pritisku iranske države tako što organizuju javne proteste, štrajkove glađu ili jednostavno objavljuju javna pisma, tražeći više prava.

Stotine derviša okupilo se 2014. ispred kancelarije teheranskog glavnog tužitelja kako podržali nekoliko pritvorenih sufija koji su štrajkovali glađu, te su pozvali vlasti da poštuju "građanska prava" Gonabadi derviša kao "jednakih članova društva".

Pored toga, povećano koriste društvene mreže kako bi širili vijesti i informacije, podizali svijest o pritisku sa kojim se suočavaju, te kako bi prekinuli "zvanični bojkot vijesti" sa kojim se, kako kažu, suočavaju. ​

Šta kaže međunarodna zajednica?

Pritisci na derviše spominju se u izvještajima specijalnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava u Iranu, te u američkom State Departmentu.

Grupe koje se bave ljudskim pravima već odavno optužuju Iran da krši prava manjina, ali Teheran optužbe odbacuje. ​

Posljednji napadi

Šta znamo o posljednjim napadima na derviše, uključujući nedavni napad na autobus?

Nedavni sukobi su navodno izbili nakon što su derviši organizovali protest zbog hapšenja jednog od njihovih članova koji je putovao u Teheran, navodno da zaštiti Tabandehovu kuću.

Gonabadi derviši na okupljanju ispred teheranske policijske stanice 19. februara gdje su protestovali protiv hapšenja jednog od njihovih članova, Nematolaha Riahija, 72, za kojeg kažu da je došao u Teheran kako bi pomogao da se zaštite Nurali Tabandeh i njegov dom.
Gonabadi derviši na okupljanju ispred teheranske policijske stanice 19. februara gdje su protestovali protiv hapšenja jednog od njihovih članova, Nematolaha Riahija, 72, za kojeg kažu da je došao u Teheran kako bi pomogao da se zaštite Nurali Tabandeh i njegov dom.

Poluzvanična, tvrdlinijaška novinska agencija Fars, povezana sa Islamskom revolucionarnom stražom (IRGC), objavila je da je sljedbenik sufizma 19. februara zabio autobus u grupu policajaca, ubivši trojicu, nakon čega je uhapšen.

U postu na svom Telegram kanalu, iz majzooban.org su negirali sudjelovanje sufija. No, iranski mediji prenijeli su kako članovi Gonabadi reda navodno tvrde da su su tokom posljednjeg sukoba sigurnosne snage ubile najmanje jednog člana njhovog reda .

Nouri, urednik koji živi u Australiji, rekao je za Radio Farda da derviši nisu bili uključeni, te je sugerirao da su možda aktivisti opozicije koji žele stvoriti nasilje krivi za sukob.

"Postoje neke opozicione grupe čiji su cilj nasilna djela protiv vlade", rekao je Nouri u telefonskom intervjuu za RSE Radio Farda.

Rekao je da tokom prošle decenije derviši nikada nisu inicirali nasilje, nego su se "samo branili".

Na pitanje o videima koja prikazuju derviše sa palicama i noževima, rekao je:

"Kada ste napadnuti radite sve što možete da se odbranite. Derviši vjeruju da su svi povezani i kada je jedan predmet napada ostali požure da mu pomognu."

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG