Dostupni linkovi

Dervenćani žele vratiti gradu multikulturalnost


Derventa, Foto: bih-x.info
U Derventi, gradu koji se nalazi na sjeveru Bosne i Hercegovine, u ratnim dejstvima uništena je većina objekata. Okolna sela u kojima su živjeli Hrvati razrušena su do temelja.

Prema posljednjem popisu stanovništva, u opštini ali i gradu većinski stanovnici bili su Bošnjaci i Hrvati. Najveći dio njih, nakon što je Dejtonskim sporazum grad ušao u sastav Republike Srpske, nije se vratio u svoje domove.
I pored brojnih razaranja i više stotina poginulih, nekadašnji stanovnici, od kojih su većina povratnici, žele gradu vratiti multikulturalnost.


Pa, i pored brojnih razaranja i više stotina poginulih, nekadašnji stanovnici, od kojih su većina povratnici, žele gradu vratiti multikulturalnost. U zemlji u kojoj je sve podijeljeno, Dervenćani nastoje da po tome budu prepoznatljivi.

Veliku ulogu u tome ima Internacionalni multireligijski i interkulturni centar “Zajedno” Derventa, kaže jedan od osnivača Fadil Pelesić.

„Derventa je grad u kome smo svi svoji i mi pokazujemo, za razliku od mnogih koji kažu da se ne može ništa promjeniti, da se može itekako promijeniti“
, navodi Pelesić.

U Derventu se prije 12 godina vratila i Ferzija Hasičević. Nekadašnja učiteljica danas je u penziji. Te 1998. kaže kako da je bilo teško živjeti u gradu, u kojem su većinu stanovništva činile izbjeglice iz Bosanskog Petrovca i Glamoča. Danas je sasvim druga situacija.

„Može se reći da je život pravi život, ne onaj pravi nekadašnji, ali za sada, za ove uslove možemo reći da je pravi“
, kaže Ferzija Hasičević.

Svi se odrekli Hrvata


Pogled sa krova derventske katoličke crkve, foto: zupa-derventa.com
Dervenćani koji se vraćaju u svoj rodni grad mahom su osobe koje su zakoračile u petu deceniju života. Ali ima i mlađih, koji su napustili Ameriku i život ponovo započeli u prijeratnom mjestu boravka. Jedan od njih je i Damir Pelesić.

„U svakom slučaju, evo ja, kao osoba koja se poslije svega što se desilo vratila u ovaj grad iz nekih zemalja koje su možda nudile i pružale više, mogu da kažem da ovo jeste grad u kojem čovjek može slobodno da diše, slobodno da se osjeća, da se osjeća onim što jeste“
, kaže Pelesić.

Tokom rata, rodni grad nije napuštao Mirko Džeba. Najviše mu smeta to što su se, kako kaže, Hrvata u tom dijelu Posavine odrekli i Zagreb i Sarajevo i Mostar. Evo kako to objašnjava:

„Zatrovani smo jednom poganom politikom koju su vodili hrvatski nacionalisti, državnici, nažalost. Ne mogu da shvatim da me, iako sam Hrvat ovdje, iako ima nekakvih institucija i udruženja sa hrvatskim predznakom, ne priznaju kao Hrvata zato što sam ateista, zato što nisam pripadnik nacionalne stranke HDZ-a.“

Pored civilnih, tokom rata u Derventi su stradali i objekti vjerskih zajednica, prvenstveno katolički i islamski. U samom centru obnovljene su katolička crkva i džamija.
Trebalo bi poraditi na tome da se ljudima osigura i egzistencija uz to što se obnovi kuća - i da bi to onda doprinijelo većem povratku Hrvata, smatra župnik Filip Maršić.


Filip Maršić
, župnik župe Svetog Juraja mučenika, o povratku Hrvata u grad kaže:

„Mnogi govore da Dervenćani ne vole svoj kraj i da se ne žele vratiti. Međutim, mi moramo biti svjesni činjenice da se ljudi ne mogu vratiti u praznu kuću. Ako imamo međunarodnu zajednicu koja daje donacije, a ništa drugo osim kuće, kako će ljudi tu se vratiti i živjeti? Mislim da bi trebalo poraditi na tome da se ljudima osigura i egzistencija uz to što se obnovi kuća - i da bi to onda doprinijelo većem povratku Hrvata. “

„Što se tiče povratka izbjeglih, treba nešto promijeniti radikalno, a to se može pod pritiskom međunarodne zajednice napraviti. Mi sami ne možemo to“, kaže fra Marko Oršolić, predsjednik Internacionalnog multireligijskog i interkulturnog centra.

U selu Plehan kod Dervente nalazio se jedan od najljepših samostana u Bosni i Hercegovini. Godine 1992. je miniran i uništen do temelja, a trenutno se obnavlja.

Fra Mirko Filipović kritikuje postojeću vlast što gotovo ništa nije učinila da se prijeratni stanovnici vrate:

„Ta priča se sve više svodi na to kao da su povratnici krivi zašto se ne vraćaju, a gospoda koja su dobila milijune i milijune na taj račun, tko zna gdje se oni završili.“


Nebriga vlasti dovela je do toga da i oni građani koji su se vratili u Derventu ne rade jer su svi prijeratni privredni giganti ili uništeni tokom rata, ili zbog kriminalne privatizacije propali.

Zbog toga se entuzijazam onih koji, i pored te činjenice, opstaju i žive u gradu gdje su rođeni želeći vratiti prijeratnu multikulturalnost može svrstati u rubriku vjerovali ili ne.

Pogledajte komentare (6)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG