Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Skupština RS odbacila Deklaraciju o položaju Srba u CG, vlast se drži odluke Srbije


Nebojša Vukanović iz SDS-a predložio je Deklaraciju o položaju srpskog naroda u Crnoj Gori o kojoj treba da glasa Narodna skupština RS

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) nije usvojila Deklaraciju o položaju srpskog naroda u Crnoj Gori, na sjednici 20. februara, koju je predložio poslanik u Klubu Srpske demokratske stranke (SDS) Nebojša Vukanović.

Obrazlažući značaj Deklaracije, Vukanović je prethodno pred poslanicima i poslanicama NSRS rekao da ona treba da pošalje poruku vlastima u Crnoj Gori da prestane ugnjetavanje i ponižavanje Srba, koji su tamo građani trećeg reda

U završnoj riječi, 18. novembra, Vukanović je zatražio podršku poslanika NSRS za usvajanje deklaracije, naglašavajući da se ne smije ćutati na ono "što se dešava Srbima u Crnoj Gori", te je kako kaže i spreman da prihvati amandmane pozicije i opozicije kako bi ovaj dokument bio jedinstveni stav entitetskog parlamenta.

"Nadam se da će te glasati i srcem i razumom jer znam da bi 90 odsto vas podržalo ovu deklaraciju. Slobodno predložite amandmane i možemo o njima raspravljati, ali je vrlo važno da ukoliko mi ne podržimo ovakvu deklaraciju i zauzmemo stav, onda ćemo poslati poruku da podržavamo Milu Đukanovića i njegovo nasilje, a to bi tek bila sramota za ovu Narodnu skupštinu", zaključio je raspravu o Deklaraciji njen predlagač Nebojša Vukanović.

On je predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića nazvao diktatorom, a povod Prijedlogu deklaracije je crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

"Brojne su afere koje potresaju Crnu Goru. Milo Đukanović je privatizovao čitavu državu i jedina institucija koja mu se može suprostaviti je Srpska pravoslavna crkva i zbog toga želi da je uništi. Znači ovaj Zakon je lansiran kako bi se javnosti skrenula pažnja", ustvrdio je Vukanović.

Šta se traži u Deklaraciji?

U Deklaraciji se izražava "duboka zabrinutost zbog položaja Srba u Crnoj Gori i učestalih primjera kršenja osnovnih ljudskih i građanskih prava srpskog naroda".

U Prijedlogu deklaracije tražilo se od entitetskog parlamenta "da osudi diskriminaciju Srba u Crnoj Gori i napade na SPC, te da se usprotivi Zakonu o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori i pokušajima oduzimanja imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi".

SPC u Crnoj Gori traži povlačenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, usvojenog u decembru 2019. godine, zbog za nju sporne odredbe o imovini vjerskih zajednica. Zakon naime propisuje da vjerske zajednice moraju da dokažu vlasništvo nad crkvenom imovinom u Crnoj Gori koja se sagrađena do 1918. godine. Ukoliko takvih dokaza nema, ta imovina će se smatrati državnom, propisano je Zakonom.

Kakav je stav vlasti RS?

Prijedlog deklaracije nije prihvatila parlamentarna većina koju čine Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Demokratski narodni savez (DNS), Socijalistička partija (SP), Demokratski savez (DEMOS), Ujedinjena Srpska, te Narodni demokratski pokret (NDP).

Igor Žunić, šef Kluba poslanika vladajućeg SNSD-a u Narodnoj skupštini RS, izjavio je 11. februara za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je zvanični stav njihove partije da po pitanju dešavanja u Crnoj Gori prate šta radi Srbija, koja još uvijek nije donijela nikakvu deklaraciju.

Valerija Lakić, poslanica SNSD-a, istakla je na sjednici 18. februara da Narodna skupština Republike Srpske nema nadležnost da donosi deklaraciju o položaju Srba u drugim državama.

"Članom 68 ustava Republike Srpske definisano je da se mi ne možemo o ovim problemima izjašnjavati to jeste o problemima Srba koji se nalaze izvan teritorije Republike Srpske. Onaj ko je dužan da se bavi problemima srpskog naroda, ne samo u Crnoj Gori, Republici Srpskoj i svugdje gdje se nalazi srpski narod jeste država Srbija. S toga smatram da je naše pravo i dužnost da sačekamo odluku Republike Srbije koja se tiče ovog pitanja i da poslije toga mi damo neko svoje mišljenje na jednu takvu odluku, koja se vjerovatno donosi u saglasnosti sa svim relevantnim faktorima koji se trenutno nalaze u Vlasti u Srbiji", istakla je Lakić.

Milutin Tasovac, poslanik SNSD, upozorio je da odlukama Narodne skupštine Republike Srpske ne treba dati povoda režimu u Crnoj Gori da to iskoristi kao polugu za obračun Srpskom pravoslavnom crkvom i državom Srbijom.

"Ja se bojim da onaj odličan posao koji dole radi SPC i Mitropolija crnogorsko-primorska mi ne pokvarimo. Republika Srpska ukoliko napravi neku grešku za to direktno može biti optužena Srbija, da se preko nas miješa u unutrašnje stvari Crne Gore. Moramo biti oprezni jer je takva situacija da režim Mila Djukanovića, koji je trenutno u bezizlaznoj situaciji traži slamku spasa upravo u tome. Zato mi moramo da budemo oprezni", istakao je Tasovac.

Deklaraciju nisu podržali predstavnici Bošnjaka u Parlamentu Republike Srpske, koji su okupljeni u klubu poslanika Zajedno za BiH.

Iako deklaracije Narodne skupštine Republike Srpske nemaju pravno obavezujući karakter, o ovom pitanju ona nema nadležnost da odlučuje smatra Edin Ramić, predsjednik poslaničke grupe Zajedno za BiH.

"Ne mislim da je mjesto u NSRS da se raspravlja o ovoj deklaraciji, iako sam protiv bilo kakvog oblika diskriminacije koji se dešava bilo gdje. Dakle, jedno je pitanje nadležnosti za vođenje vanjske politike. Ukoliko je to u domenu vanjske politike onda imamo predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH koji dolazi iz ovog entiteta (Zoran Tegeltija SNSD op.a) koji može ovo pitanje problematizovati na državnom nivou, ili članovi Predsjedništva BiH u okviru svojih nadležnosti. Sa druge strane, BiH nema uređene odnose sa dijasporom dok Srbija ima Zakon o dijaspori i Srbima u regionu, tako da se ovim pitanjem ili treba baviti državni nivo, ukoliko je u domenu vanjske politike ili Republika Srbija", smatra Ramić.

Litije kroz RS

Usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti bilo je povod litije i u bh. entitetu RS, pored protesta SPC i litija u Crnoj Gori, te protesta u Srbiji.

U Istočnom Sarajevu u nedjelju naveče, 16. februara, je održan skup podrške Srpskoj pravoslavnoj crkvi i vjernicima u Crnoj Gori. Na skupu su se mogle čuti parole "Cetinje i Podgorico, pozdravlja vas Istočno Sarajevo; Lovćene i Durmitore, pozdravlja vas Jahorina i Romanija".

Moleban je služio mitropolit dabrobosanski Hrizostom. Mitropolit je u obraćanju vjernicima istakao da je podrška "istinski bratska i crkvena, jer svaki Srbin koji je prisutan ima biološke veze sa braćom u Crnoj Gori, a crkvena jer su uvijek bili, jesu i biće jedna i jedinstvena Srpska pravoslavna crkva".

Protestna litija koja je krenula iz Mrkonjić Grada do Trebinja 9. februara
Protestna litija koja je krenula iz Mrkonjić Grada do Trebinja 9. februara

Oko 4.000 vjernika iz svih dijelova Hercegovine su 9. februara u Trebinju, na jugu Hercegovine, održali moleban. Litija je održana od Mrkonjića, rodnog sela svetog Vasilija Ostroškog, do Trebinja.

  • 16x9 Image

    Gojko Veselinović

    Prije uključenja u tim Radija Slobodna Evropa radio u banjalučkim Nezavisnim novinama, te na BH radiju 1. Izvještavao i istraživao o temama koje se tiču politike, društva, ekonomije i kulture. Od novembra 2012. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG