Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Godine dejtonske BiH


Slobodan Milošević, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman svojim potpisima potvrdili su Dejtonski mirovni sporazum kojim je okončan rat u BiH 1992-1994. godine

Potvrđivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma u Parizu, prije 22 godine, definitivno je stavljena tačka na rat u Bosni i Hercegovini, a zemlja dobila svoje dvoentitetsko uređenje – Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku.

Sporazum su, u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara Sjedinjenih Država Warrena Christopher (Voren Kristofer), potpisali Slobodan Milošević, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović u Jelisejskoj palati u Parizu.

Prethodno je parafiran u američkom gradu Dejtonu, u bazi Wright-Patterson nakon trosedmičnih pregovora tadašnjih lidera.

Sporazum se sastoji od 11 aneksa, a Aneks 4 je ujedno i Ustav BiH.

Iako je bilo namijenjeno da se Dejtonski sporazum s vremenom nadgrađuje, kako zemlja bude napredovala, upravo je njegova nadgradnja ostala i ključni kamen spoticanja.

Diskriminatorne odredbe i brojne manjkavosti koje su u trenutku njegovog nastajanja zamišljene da se rješavaju kasnije, kada to politička klima dopusti i do danas su ostale.

Mahom, zahvaljujući nastavku politika podjela i nakon uspostavljanja mira, kaže profesor ustavnog prava Kasim Trnka.

"Da se on u cijelosti ostvarivao, sigurno bi otvorio prostor za brojna poboljšanja. Činjenica da je međunarodna zajednica intervenisala više puta, iako od 2006. godine prestaje svaka intervencija, govori o tome da se moglo postići mnogi više, ali zbog dijametralno suprotnih koncepata vodećih političkih snaga i pasivizacije međunarodne zajednice imamo to što imamo danas", ocjenjuje Trnka.

Rješenje je potpuno se posvetiti evropskom putu, vjeruje Trnka.

"Da se napusti dejtonska paradigma ustavnog uređenja BiH i da se krene u ostvarivanje kriterija za pristup evropskim integracijama. Nažalost, tu se suočavamo s problemom što je određenim političkim snagama Dejtonom data takva mogućnost – da svaku promjenu ustava mogu zaustaviti, bez ikakvog opravdanja. Oni su deklarativno prihvatili evropski put, ali suštinski nisu. Biće potreban pritisak, pri čemu ne dolazi u obzir bilo kakvo nametanje, ali, međunarodna zajednica kad hoće, ima čitav dijapazon instrumenata kojima može ostvariti uticaj na ove aktere u zemlji", tvrdi profesor Kasim Trnka.

Trnka: Posvetiti se evropskom putu
Trnka: Posvetiti se evropskom putu

Ukoliko se Bosna i Hercegovina ne okrene demokratskim principima, sljedeći korak može biti samo izolacija u kojoj će, kako vjeruje Kasim Trnka, jačati svi elementi rizika ili može postati podložna nekim drugim silama mimo Evropske unije, što opet, u konačnici, vodi izolaciji.

Dejtonski sporazum je bio proizvod tzv. shuttle diplomatije koju je otpočeo Richard Holbrooke (Ričard Holbruk), koja je podrazumijevala prosljeđivanje i moderiranje zahtjeva između zaraćenih strana.

Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Dejtonski sporazum bio zasnovan je bila podjela Bosne i Hercegovine po ključu 51-49, odnosno 51 posto teritorije Federaciji BiH i 49 posto Republici Srpskoj.

Potpisnici su se obavezali da međusobne odnose regulišu prema Povelji Ujedinjenih nacija (UN), Završnom aktu iz Helsinkija i drugim dokumentima Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), uz međusobno poštovanje suvereniteta i rješavanje sporova isključivo na miroljubiv način.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG