Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ekološka država na papiru


Smeće na jezeru kod Virpazara nakon poplava u januaru ove godine, Foto: PCNEN
Na Dan planete Zemlje bavili smo se pitanjem koliko Crna Gora koja je Ustavno definisana kao ekološka država to potvrđuje u praksi i da li je još uvjek aktuelna debata oko namjere Vlade da gradi hidroelektrane na Morači test našeg stvarnog odnosa prema prirodnoj sredini kao jednom od glavnih resursa Crne Gore.

Obilježavanje Dana planete Zemlje prilika je da se podsjetimo da je Crna Gora prije gotovo 19 godina proglašena ekološkom državom. Da li je to međutim još uvjek samo deklarativna odrednica ili Crna Gora zaista nastoji da bude prepoznatljiva po svom odnosu prema životnoj okolini. To pitanje postavili smo pomoćniku ministra za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Siniši Stankoviću.

"Mi još uvijek možemo da kažemo da je ustavna odrednica da smo ekološka država još uvjek naš cilj i da smo još uvijek daleko od ostvarenja tog cilja. Ne možemo baš reći da je to samo deklarativno."


Kakav je komentar u ekološkim nevladinim organizacijama. Darko Pajović iz Green Home:

"Možemo reći da smo još uvijek daleko od postavljanja ekološke države Crne Gore ne samo na papiru već prije svega mislim u praksi."


Ispliva nam obraz


Drastičan primjer koji je pokazao naš odnos prema životnoj okolini je velika akcija čišćenja Skadarskog jezera nakon poplava koje su na površinu izbacile tone smeća i otpada. Mještanin Virpazara koji se istakao u akciji Nenad Petranović podsjeća nas da je održana pod parolom "Ispliva nam obraz":

Čišćenje smeća na Skadarskom jezeru nakon poplava
"Baš je isplivao naš obraz toliko je bilo smeća i baš me je bilo sramota jer je tih dana dosta i stranaca dolazilo u Virpazar i slikalo taj prizot, tako da baš zaslužuje tu parolu. Te deponije za odlaganje smeća, kontejneri su veoma loše regulisani, tako da narod bača smeće onamo đe se najmanje vidi. Mislim da treba da se izvrši edukacija."

Siniša Stanković, pak, poručuje kako država u proteklom višegodišnjem periodu nije sjeđela skrštenih ruku već je, kako kaže, učinila mnogo na ekološkom planu, harmonizujući svoje zakonodavstvo sa evropskim i jačajući institucionalne kapacitete:

"Pokušavamo da sada i konkretnim stvarima na terenu pokažemo da vodimo računa o životnoj sredini, tako da smo pri kraju aktivnosti sanacije i rekultivacije jedne velike ekološke crne tačke Jalovišta, Rudnika olova i cinka u Mojkovcu, provode se aktivnosti na montaži opreme koja će na bolji i kvaltetniji način štititi životnu sredinu u Pljevljima. Dosta radimo i u dijelu komunalne infrastrukture, stvorili smo sve potrebne pretpostavke da se omogući početak izgradnje regionalnih deponija, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda."


Na kraju ono što će po Darku Pajoviću najbolje pokazati kojim putem Crna Gora ide kada je riječ ekologiji, biće epilog aktuelnog plana Vlade za izgradnju hidrolektrana na Morači. To će, naglašava on, biti raskršće u dosadašnjem razmišljanju:

"Ukoliko budemo usvajali stare planove sa starim načinima korišćenja hidropotencijala to će sasvim sigurno biti znak da Crna Gora još uvijek tavori u prošlosti i da sama svijest o potrebi očuvanja standarda životne sredine je još uvijek daleko od nas, uprotivnom, ukoliko se pokaže da je ova akcija imala uspjeha znači da definitivno ništa više neće biti isto u Crnoj Gori, tu prije svega mislim na učešće javnosti i na veoma značajnu implementaciju evropskih standarda kada je u pitanju zaštita životne sredine."
XS
SM
MD
LG