Međunarodni Dan mira je na Balkanu obilježen skromno i u samo dvije države, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
BiH: Nevladine organizacije
U Bosni i Hercegovini je ovaj dan obilježen samo u dva grada, Sarajevu u Derventi.
Jedni slave vjerske praznike, drugi smatraju da se tu nema šta posebno obilježavati, a nekolicina koji su prisustvovali današnjim manifestacijama poručuju da iz ratne prošlosti ove zemlje treba izvući pouke i slati poruke svijetu da je mir najprioritetniji.
U glavnom gradu je zasađeno drvo i položeno cvijeće na spomen obilježje žrtvama rata, a bivša članica ratnog Predsjedništva BiH, a trenutno profesorica Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu Tatjana Ljujić - Mijatović razočarana je što se ovom danu malo pažnje poklanja u BiH.
„Ja sam bila jedan od ljudi koji je preživio ovaj rat. Ovdje iza mene je simbol tog stradanja. Ne mogu da shvatim mentalitet ljudi, njihovu svijest - da ne razmišljaju o tome šta znači rat, kakve su njegove posljedice. Posljedice mi, kao građani Sarajeva, nosimo i danas, egzistencija nam je ispod svakog nivoa. Čula sam u BiH da se jedino u Derventi da se obilježilo, a ni u jednom drugom gradu BiH - i to je žalosno jer očito da ne mislimo na svoju budućnost i da vrlo brzo zaboravljamo prošlost, što ne bismo smjeli.“
U Derventi je upriličena prava manifestacija. U organizaciji nevladinih organizacija upriličena je javna rasprava, ali i kulturno umjetnički program u slavu mira. Fadil Pelesić, iz Internacionalnog multireligijskog centra Derventa:
“Derventa po drugi put obilježava ovaj dan. Mi se trudimo da svijetu pošaljemo poruku da se samo u miru mogu graditi napredak i budućnost i ko ne bude na tome radio, biće sam žrtva takve politike.“
No, u većini gradova zemlje, opterećene ratovima kroz vijekove, međunarodni dan mira ne znači mnogo. Neki su prednost dali vjerskim praznicima, a drugi pak smatraju da nisu potrebna posebna obilježavanja:
„Nisam razmišljao o tom danu. Praznik je danas, Bajram je - sastavilo se sve.“
„Obilježava se praznik ovaj u jednom dijelu BiH, u drugom dijelu se drugi praznik obilježava. To govori o situaciji u državi i o kompletnom društvu.“
„Trebalo bi da je svaki dan dan mira. Očito da ne postoji volja za mirom u nekim drugim mjestima, jer ako već znaju da je to dan koji je trebalo obilježiti, onda je trebalo obilježiti u svim gradovima.“
„Pa ja sam mislio da je to logično, ne mislim da to treba nešto posebno sad naglašaviti. Međutim, nažalost, kod nas je sve ovdje neobično, očito.“
„Znamo koliko je mir važan ovom narodu koji je danas pretežno podijeljen na tri naroda i to je veoma loše za nas, tako da treba da se to obilježava i da što više prisustvujemo takvim manifestacijama.“
Uprkos činjenici što su Bosanci i Hercegovci prije samo nekoliko godina na svojoj koži morali osjetiti šta znači život bez mira, mnoge je potrebno podsjetiti na najjednostavniju definiciju. Ibro Spahić, predsjednik Međunarodnog centra za mir.
„Ono što je poziv da se zaustave nasilje, razaranja, rat i mržnja u jednom danu zapravo je jedna zamjena za ono što je suštinska borba, izazov da se gradi mir u sebi, da se gradi slobodan odnos prema drugima tragajući za onim putem razvoja koji će osloboditi građane od straha od drugog i drugačijeg, straha od konflikta.“
Jure Galić, član Saveza antifašista iz narodnooslobodilačkog rata, smatra da je današnja politika kriva što ljudi zaboravljaju ono što im je najvažnije.
„Kad pogledate danas držanje naših poltičara, njihove priče, njihove prijetnje i njihova obračunavanja, to je prizivanje rata, to je prizivanje krvi, to je narušavanje mira. Treba se ponašati da u tom miru se ponašamo tako da usitinu više ne dođe do rata.“
Mir je ključ napretka, poručuje Ibro Spahić, predsjednik Međunarodnog centra za mir:
„Zapravo, od ratnog vremena i sukoba do danas u BiH de fakto ljudi se izoliraju po različitim osnovama, po regionalnim kriterijima, po kriterijima političkih partija koje dominiraju sa svojom filozofijom konflikta, sukoba i tenzija. Vi nemate mogućnost ako promovirate jednu ideju mira, kulturu života drugačijega, uz poštivanje drugoga, povezivanje tih kultura različitosti, kako se to lijepo kaže ovdje kod nas, vi nemate probitak ni u političkom, ni u životnom i ekonomskom smislu, a zapravo mir je ključ i za ekonomiju i za razvoj jednako kao i za sigurnost i stabilnost jedne zemlje.“
Crna Gora: Podrška vlasti
Medjunarodni Dan mira, u Crnoj Gori je obilježen okupljanjem na centralnom podgoričkom trgu, odakle je krenula povorka do obližnjeg brda Gorica, predvodjena predstavnicima javnog i političkog života, medju kojima su bili i Predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić i predsjednik CG SUBNOR-a Andrija Nikolić.
Medjutim, iako predstavnici crnogorske vlasti izražavaju privrženost miru kao „trajnoj vrijednosti koja se mora stalno njegovati“, ima mišljenja, koja se mogu čuti i od učesnika ratova ’90-ih, i od predstavnika tadašnje antiratne politike, da se ipak ne čini dovoljno na afirmaciji vrijednosti koje doprinose trajnom očuvanju mira na ovim prostorima.
"Mir je naša trajna vrijednost, a proces vaspitanja i obrazovanja ima najvažniji zadatak da se vrijednosti mira razumiju, podržavaju i kontinuirano njeguju", rekla je zamjenica crnogorskog ministra prosvjete Vesna Vučurović, tokom današnje konferencije za novinare, održane povodom međunarodnog Dana mira:
"Crna Gora je ratifikovala i usvojila niz deklaracija kao što je Kopenhaška deklaracija ministara obrazovanja Evropske unije i Evropske komisije, okvirna Konvencija Savjeta Evrope za zaštitu nacionalnih manjina, Konvencija Ujedinjenih Nacija protiv diskriminacije u obrazovanju, koje imaju za cilj očuvanje vrijednosti mira i jednakosti, uvažavanje i poštovanje prava".
Andrija Popović je predsjednik Liberalne partije koja baštini autentičnu antiratnu politiku koju je nekadašnji Liberalni savez dosljedno vodio od početka osnivanja, odnosno, tokom svih godina rata na prostorima bivše Jugoslavije.
"Crna Gora je bila aktivan učesnik rata na prostoru bivše Jugoslavije", kaže Popović koji naglašava da je posljednja decenija dvadesetog vijeka „najsramnija epizoda istorije Crne Gore“, odnosno da je crnogorskom društvu potreban neophodan moralni preobražaj:
"Mislim da je taj moralni preobražaj Crne Gore nešto najvažnije što nas očekuje u sljedećih nekoliko godina i decenija, jer ipak smo mi veliki krivci za taj rat koji se dešavao na prostoru bivše Jugoslavije".
U Ministarstvu prosvjete kažu da je nastavnim planom i programom omogućeno da se na najbolji način osvijetli i taj dio prošlosti Crne Gore, ali da od „aktiva društvenih nauka“ zavisi kako se u kojoj ustanovi radi. Lider liberala Andrija Popović, koji kaže da bi škole trebalo daleko kvalitetnije da obrađuju ovaj dio prošlosti Crne Gore, ocjenjuje da Crna Gora ne čini dovoljno na njegovanju mira:
"Mislim da bi svi mediji morali da govore o tome, jer ipak je to jedna od najvećih vrijednosti i tekovina civiliziacije, i naročito mi koji smo se tako opekli, ne smijemo više nikad da izgubimo tu vrijednost naših najvećih vrijednosti i ono što je najvažnije trebalo bi što više u školama, obrazovnim ustanovma afirmisati mir".
Na pitanje da li Crna Gora daje dovoljan doprinos njegovanju mira i afirmaciji vrijednosti koje doprinose njegovom očuvanju, predsjednik crnogorskog Udruženja boraca ratova ’90-ih godina Radan Nikolić odgovara odriječno.
"Mislim da ne, jer doprinositi miru, prije svega, znači imati demokratsku i pravnu državu sa institucijama koje vode ljudi iskreno privrženi miru", rekao je Nikolić:
"Jedan moj prijatelj me danas u vezi Dana mira podsjetio da danas organizuju šetnje mira oni koji su nekada organizovali rat za mir. Naravno, to smo mi, učesnici tih ratnih dešavanja iskusili na svojoj koži. Ne vjerujem u mirovnjaštvo, načelno, svih učesnika proteklih ratnih dešavanja, bez obzira da li se radilo u Crnoj Gori i državnom okuženju. Mislim, naravno, na one koji su doprinijeli rasplamsavanju ratnih sukba, i koji su bili na posredan način uključeni u ratne zločine i masovna kršenja prava određenih kategorija stanovništva".
BiH: Nevladine organizacije
U Bosni i Hercegovini je ovaj dan obilježen samo u dva grada, Sarajevu u Derventi.
Jedni slave vjerske praznike, drugi smatraju da se tu nema šta posebno obilježavati, a nekolicina koji su prisustvovali današnjim manifestacijama poručuju da iz ratne prošlosti ove zemlje treba izvući pouke i slati poruke svijetu da je mir najprioritetniji.
U glavnom gradu je zasađeno drvo i položeno cvijeće na spomen obilježje žrtvama rata, a bivša članica ratnog Predsjedništva BiH, a trenutno profesorica Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu Tatjana Ljujić - Mijatović razočarana je što se ovom danu malo pažnje poklanja u BiH.
„Ja sam bila jedan od ljudi koji je preživio ovaj rat. Ovdje iza mene je simbol tog stradanja. Ne mogu da shvatim mentalitet ljudi, njihovu svijest - da ne razmišljaju o tome šta znači rat, kakve su njegove posljedice. Posljedice mi, kao građani Sarajeva, nosimo i danas, egzistencija nam je ispod svakog nivoa. Čula sam u BiH da se jedino u Derventi da se obilježilo, a ni u jednom drugom gradu BiH - i to je žalosno jer očito da ne mislimo na svoju budućnost i da vrlo brzo zaboravljamo prošlost, što ne bismo smjeli.“
U Derventi je upriličena prava manifestacija. U organizaciji nevladinih organizacija upriličena je javna rasprava, ali i kulturno umjetnički program u slavu mira. Fadil Pelesić, iz Internacionalnog multireligijskog centra Derventa:
“Derventa po drugi put obilježava ovaj dan. Mi se trudimo da svijetu pošaljemo poruku da se samo u miru mogu graditi napredak i budućnost i ko ne bude na tome radio, biće sam žrtva takve politike.“
No, u većini gradova zemlje, opterećene ratovima kroz vijekove, međunarodni dan mira ne znači mnogo. Neki su prednost dali vjerskim praznicima, a drugi pak smatraju da nisu potrebna posebna obilježavanja:
„Nisam razmišljao o tom danu. Praznik je danas, Bajram je - sastavilo se sve.“
„Obilježava se praznik ovaj u jednom dijelu BiH, u drugom dijelu se drugi praznik obilježava. To govori o situaciji u državi i o kompletnom društvu.“
„Trebalo bi da je svaki dan dan mira. Očito da ne postoji volja za mirom u nekim drugim mjestima, jer ako već znaju da je to dan koji je trebalo obilježiti, onda je trebalo obilježiti u svim gradovima.“
„Pa ja sam mislio da je to logično, ne mislim da to treba nešto posebno sad naglašaviti. Međutim, nažalost, kod nas je sve ovdje neobično, očito.“
„Znamo koliko je mir važan ovom narodu koji je danas pretežno podijeljen na tri naroda i to je veoma loše za nas, tako da treba da se to obilježava i da što više prisustvujemo takvim manifestacijama.“
Uprkos činjenici što su Bosanci i Hercegovci prije samo nekoliko godina na svojoj koži morali osjetiti šta znači život bez mira, mnoge je potrebno podsjetiti na najjednostavniju definiciju. Ibro Spahić, predsjednik Međunarodnog centra za mir.
„Ono što je poziv da se zaustave nasilje, razaranja, rat i mržnja u jednom danu zapravo je jedna zamjena za ono što je suštinska borba, izazov da se gradi mir u sebi, da se gradi slobodan odnos prema drugima tragajući za onim putem razvoja koji će osloboditi građane od straha od drugog i drugačijeg, straha od konflikta.“
Jure Galić, član Saveza antifašista iz narodnooslobodilačkog rata, smatra da je današnja politika kriva što ljudi zaboravljaju ono što im je najvažnije.
„Kad pogledate danas držanje naših poltičara, njihove priče, njihove prijetnje i njihova obračunavanja, to je prizivanje rata, to je prizivanje krvi, to je narušavanje mira. Treba se ponašati da u tom miru se ponašamo tako da usitinu više ne dođe do rata.“
Mir je ključ napretka, poručuje Ibro Spahić, predsjednik Međunarodnog centra za mir:
„Zapravo, od ratnog vremena i sukoba do danas u BiH de fakto ljudi se izoliraju po različitim osnovama, po regionalnim kriterijima, po kriterijima političkih partija koje dominiraju sa svojom filozofijom konflikta, sukoba i tenzija. Vi nemate mogućnost ako promovirate jednu ideju mira, kulturu života drugačijega, uz poštivanje drugoga, povezivanje tih kultura različitosti, kako se to lijepo kaže ovdje kod nas, vi nemate probitak ni u političkom, ni u životnom i ekonomskom smislu, a zapravo mir je ključ i za ekonomiju i za razvoj jednako kao i za sigurnost i stabilnost jedne zemlje.“
Crna Gora: Podrška vlasti
Medjunarodni Dan mira, u Crnoj Gori je obilježen okupljanjem na centralnom podgoričkom trgu, odakle je krenula povorka do obližnjeg brda Gorica, predvodjena predstavnicima javnog i političkog života, medju kojima su bili i Predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić i predsjednik CG SUBNOR-a Andrija Nikolić.
Medjutim, iako predstavnici crnogorske vlasti izražavaju privrženost miru kao „trajnoj vrijednosti koja se mora stalno njegovati“, ima mišljenja, koja se mogu čuti i od učesnika ratova ’90-ih, i od predstavnika tadašnje antiratne politike, da se ipak ne čini dovoljno na afirmaciji vrijednosti koje doprinose trajnom očuvanju mira na ovim prostorima.
"Mir je naša trajna vrijednost, a proces vaspitanja i obrazovanja ima najvažniji zadatak da se vrijednosti mira razumiju, podržavaju i kontinuirano njeguju", rekla je zamjenica crnogorskog ministra prosvjete Vesna Vučurović, tokom današnje konferencije za novinare, održane povodom međunarodnog Dana mira:
"Crna Gora je ratifikovala i usvojila niz deklaracija kao što je Kopenhaška deklaracija ministara obrazovanja Evropske unije i Evropske komisije, okvirna Konvencija Savjeta Evrope za zaštitu nacionalnih manjina, Konvencija Ujedinjenih Nacija protiv diskriminacije u obrazovanju, koje imaju za cilj očuvanje vrijednosti mira i jednakosti, uvažavanje i poštovanje prava".
Andrija Popović je predsjednik Liberalne partije koja baštini autentičnu antiratnu politiku koju je nekadašnji Liberalni savez dosljedno vodio od početka osnivanja, odnosno, tokom svih godina rata na prostorima bivše Jugoslavije.
"Crna Gora je bila aktivan učesnik rata na prostoru bivše Jugoslavije", kaže Popović koji naglašava da je posljednja decenija dvadesetog vijeka „najsramnija epizoda istorije Crne Gore“, odnosno da je crnogorskom društvu potreban neophodan moralni preobražaj:
"Mislim da je taj moralni preobražaj Crne Gore nešto najvažnije što nas očekuje u sljedećih nekoliko godina i decenija, jer ipak smo mi veliki krivci za taj rat koji se dešavao na prostoru bivše Jugoslavije".
U Ministarstvu prosvjete kažu da je nastavnim planom i programom omogućeno da se na najbolji način osvijetli i taj dio prošlosti Crne Gore, ali da od „aktiva društvenih nauka“ zavisi kako se u kojoj ustanovi radi. Lider liberala Andrija Popović, koji kaže da bi škole trebalo daleko kvalitetnije da obrađuju ovaj dio prošlosti Crne Gore, ocjenjuje da Crna Gora ne čini dovoljno na njegovanju mira:
"Mislim da bi svi mediji morali da govore o tome, jer ipak je to jedna od najvećih vrijednosti i tekovina civiliziacije, i naročito mi koji smo se tako opekli, ne smijemo više nikad da izgubimo tu vrijednost naših najvećih vrijednosti i ono što je najvažnije trebalo bi što više u školama, obrazovnim ustanovma afirmisati mir".
Na pitanje da li Crna Gora daje dovoljan doprinos njegovanju mira i afirmaciji vrijednosti koje doprinose njegovom očuvanju, predsjednik crnogorskog Udruženja boraca ratova ’90-ih godina Radan Nikolić odgovara odriječno.
"Mislim da ne, jer doprinositi miru, prije svega, znači imati demokratsku i pravnu državu sa institucijama koje vode ljudi iskreno privrženi miru", rekao je Nikolić:
"Jedan moj prijatelj me danas u vezi Dana mira podsjetio da danas organizuju šetnje mira oni koji su nekada organizovali rat za mir. Naravno, to smo mi, učesnici tih ratnih dešavanja iskusili na svojoj koži. Ne vjerujem u mirovnjaštvo, načelno, svih učesnika proteklih ratnih dešavanja, bez obzira da li se radilo u Crnoj Gori i državnom okuženju. Mislim, naravno, na one koji su doprinijeli rasplamsavanju ratnih sukba, i koji su bili na posredan način uključeni u ratne zločine i masovna kršenja prava određenih kategorija stanovništva".
