Dostupni linkovi

Obilježen Dan Kantona Sarajevo i početak opsade grada


Delegacija Kantona Sarajevo na Spomen obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 2. maja 2021.

Delegacija Kantona Sarajevo (KS), jednog od deset kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) obilježila je u nedjelju, 2.maja, 29. godišnjicu bitke za odbranu Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine (RBiH) i Dan Kantona Sarajevo.

Specijalne jedinice tadašnje Jugoslovenske narodne armije, uz pomoć paravojnih jedinica, su 2. maja 1992. godine pokušale zauzeti zgradu Predsjedništva Republike BiH u centru glavnog grada, Sarajeva.

Glavna borba vođena je na Skenderiji, oko 150 metara od zgrade državnog Predsjedništva. Zauzimanje zgrade Predsjedništva je spriječeno.

Članovi delegacije KS su položili cvijeće i odali počast na Mezarju “Kovači”, Spomen obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva, na Groblju "Lav" i Mezarju "Stadion", te na Centralnom spomen obilježju šehidima i poginulim borcima Općine Novi Grad.

Kako je saopšteno iz Službe za protokol i pres Kantona Sarajevo, ministar za boračka pitanja Omer Osmanović, ocijenio je da su 2. i 3. maj 1992. godine veoma značajni datumi u istoriji BiH.

„BiH kao država je 2. maja 1992. bila veoma značajna. Specijalne jedinice Jugoslovenske narodne armije (JNA) dovedene su sa ciljem da zauzmu zgradu Predsjedništva BiH. Uslijedili su improvizirani napadi veoma rano u 4.00 sata ujutro, a glavni napad je išao preko Vrbanje mosta koji je zaustavljen kao i svi naredni. Nakon toga je kidnapovan naš predsjednik Alija Izetbegović i sve smo učinili da ga spasimo u čemu smo i uspjeli“ kazao je Osmanović.

Tog dana počela je opsada Sarajeva koja je trajala je 44 mjeseca. To je i najduža je opsada jednog grada u modernoj istoriji ratovanja.

Prema podacima Istraživačko-dokumentacionog centra iz Sarajeva, tokom opsade Sarajeva je ubijeno 13.952 Sarajlija, među njima 1.601 dijete.

Za vrijeme opsade prosječno je palo 329 granata dnevno na Sarajevo. Rekord od 3.777 ispaljenih granata zabilježen je22. jula 1993. godine. Granate su napravile ogromnu štetu, a najveću štetu su pretrpjeli civilni, kulturni i vjerski objekti.

Veći dio opsade grad je bio bez vode, gasa i struje. Bolnice i drugi civilni objekti (škole, ambulante, humanitarne kuhinje, groblja, pijace, parkovi, kuće i zgrade, izbjeglički centri i dr.) su bili stalna meta artiljerijskog i snajperskog djelovanja.

Stadion na kojem je završen rat u Sarajevu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:08:33 0:00

Za zločine počinjene u Sarajevu, koji obuhvataju i granatiranje Markala, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) na doživotnu zatvorsku kaznu osudio je Stanislava Galića, komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) Vojske Republike Srpske, te Dragomira Miloševića na 29 godina.

Za terorisanje i snajperisanje građana Sarajeva, između ostalog, na doživotnu kaznu zatvora pred Haškim tribunalom osuđen je i Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), dok je prvostepenom presudom za iste zločine doživotno presuđen i Ratko Mladić, bivši komandant VRS-a.

Konačna presuda Ratku Mladiću biće izrečena 8. juna.

XS
SM
MD
LG