Dostupni linkovi

Sve RFE/RL stranice
VIJESTI
logotip stranice logotip stranice
Prethodni Naredni
Vanredno
Vesti

Obilježen Dan Kantona Sarajevo i početak opsade grada

Delegacija Kantona Sarajevo na Spomen obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 2. maja 2021.
Delegacija Kantona Sarajevo na Spomen obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 2. maja 2021.

Delegacija Kantona Sarajevo (KS), jednog od deset kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) obilježila je u nedjelju, 2.maja, 29. godišnjicu bitke za odbranu Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine (RBiH) i Dan Kantona Sarajevo.

Specijalne jedinice tadašnje Jugoslovenske narodne armije, uz pomoć paravojnih jedinica, su 2. maja 1992. godine pokušale zauzeti zgradu Predsjedništva Republike BiH u centru glavnog grada, Sarajeva.

Glavna borba vođena je na Skenderiji, oko 150 metara od zgrade državnog Predsjedništva. Zauzimanje zgrade Predsjedništva je spriječeno.

Članovi delegacije KS su položili cvijeće i odali počast na Mezarju “Kovači”, Spomen obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva, na Groblju "Lav" i Mezarju "Stadion", te na Centralnom spomen obilježju šehidima i poginulim borcima Općine Novi Grad.

Kako je saopšteno iz Službe za protokol i pres Kantona Sarajevo, ministar za boračka pitanja Omer Osmanović, ocijenio je da su 2. i 3. maj 1992. godine veoma značajni datumi u istoriji BiH.

„BiH kao država je 2. maja 1992. bila veoma značajna. Specijalne jedinice Jugoslovenske narodne armije (JNA) dovedene su sa ciljem da zauzmu zgradu Predsjedništva BiH. Uslijedili su improvizirani napadi veoma rano u 4.00 sata ujutro, a glavni napad je išao preko Vrbanje mosta koji je zaustavljen kao i svi naredni. Nakon toga je kidnapovan naš predsjednik Alija Izetbegović i sve smo učinili da ga spasimo u čemu smo i uspjeli“ kazao je Osmanović.

Tog dana počela je opsada Sarajeva koja je trajala je 44 mjeseca. To je i najduža je opsada jednog grada u modernoj istoriji ratovanja.

Prema podacima Istraživačko-dokumentacionog centra iz Sarajeva, tokom opsade Sarajeva je ubijeno 13.952 Sarajlija, među njima 1.601 dijete.

Memorijalna 'Bijela soba' ubijene djece tokom opsade Sarajeva

Jedna od fotografija i crtež dječaka koji je ubijen za vrijeme opsade Sarajeva 1992. – 1995. koje se čuvaju u Historijskom muzeju BiH u Sarajevu.
1/21 Jedna od fotografija i crtež dječaka koji je ubijen za vrijeme opsade Sarajeva 1992. – 1995. koje se čuvaju u Historijskom muzeju BiH u Sarajevu.
Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva. Donose ih roditelji i povjeravaju kustosici muzeja Elmi Hodžić, idejnoj autorici postavke memorijalne “Bijele sobe”, koja će na proljeće biti otvorena u Sarajevu.
Ajša Pekez donijela je na čuvanje kutijicu za nakit njene desetogodišnje kćerke Tine kustosici Historijskog muzeja BiH Elmi Hodžić. Tina Pekez ubijena je u Sarajevu 1992. godine dok se igrala ispred zgrade.
2/21 Ajša Pekez donijela je na čuvanje kutijicu za nakit njene desetogodišnje kćerke Tine kustosici Historijskog muzeja BiH Elmi Hodžić. Tina Pekez ubijena je u Sarajevu 1992. godine dok se igrala ispred zgrade.
Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva. Donose ih roditelji i povjeravaju kustosici muzeja Elmi Hodžić, idejnoj autorici postavke memorijalne “Bijele sobe”, koja će na proljeće biti otvorena u Sarajevu.
Kostim za balet ubijene djevojčice tokom opsade Sarajeva. Kostim je jedan od predmeta koji se trenutno čuvaju u Historijskom muzeju BiH, koji će biti izložen u Memorijalnoj „Bijeloj sobi“.
3/21 Kostim za balet ubijene djevojčice tokom opsade Sarajeva. Kostim je jedan od predmeta koji se trenutno čuvaju u Historijskom muzeju BiH, koji će biti izložen u Memorijalnoj „Bijeloj sobi“.
Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva. Donose ih roditelji i povjeravaju kustosici muzeja Elmi Hodžić, idejnoj autorici postavke memorijalne “Bijele sobe”, koja će na proljeće biti otvorena u Sarajevu.
Patike ubijenog dječaka koje su njegovi roditelji donijeli kao jedan od predmeta koji će biti izložen u Memorijalnoj „Bijeloj sobi“ za djecu ubijenu tokom opsade Sarajeva 1992. – 1995. godine.
4/21 Patike ubijenog dječaka koje su njegovi roditelji donijeli kao jedan od predmeta koji će biti izložen u Memorijalnoj „Bijeloj sobi“ za djecu ubijenu tokom opsade Sarajeva 1992. – 1995. godine.
Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva. Donose ih roditelji i povjeravaju kustosici muzeja Elmi Hodžić, idejnoj autorici postavke memorijalne “Bijele sobe”, koja će na proljeće biti otvorena u Sarajevu.
Ajša Pekez, majka ubijene kćerke Tine, Historijskom muzeju BiH odnijela je na čuvanje njihovu prvu zajedničku fotografiju.
5/21 Ajša Pekez, majka ubijene kćerke Tine, Historijskom muzeju BiH odnijela je na čuvanje njihovu prvu zajedničku fotografiju.
Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva. Donose ih roditelji i povjeravaju kustosici muzeja Elmi Hodžić, idejnoj autorici postavke memorijalne “Bijele sobe”, koja će na proljeće biti otvorena u Sarajevu.
Dio iz spomenara Tine Pekez.
6/21 Dio iz spomenara Tine Pekez.
Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva. Donose ih roditelji i povjeravaju kustosici muzeja Elmi Hodžić, idejnoj autorici postavke memorijalne “Bijele sobe”, koja će na proljeće biti otvorena u Sarajevu.
Čestitka Ajši Pekez koju je za njen rođendan napravila i poklonila kćerka Tina. Čestitka se trenutno čuva u Historijskom muzeju BiH i biće izložena u Memorijalnoj „Bijeloj sobi“.
7/21 Čestitka Ajši Pekez koju je za njen rođendan napravila i poklonila kćerka Tina. Čestitka se trenutno čuva u Historijskom muzeju BiH i biće izložena u Memorijalnoj „Bijeloj sobi“.
Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva. Donose ih roditelji i povjeravaju kustosici muzeja Elmi Hodžić, idejnoj autorici postavke memorijalne “Bijele sobe”, koja će na proljeće biti otvorena u Sarajevu.
Dio sveske ubijene Tine Pekez koju je majka Ajša sačuvala i dala na čuvanje Historijskom muzeju BiH.
8/21 Dio sveske ubijene Tine Pekez koju je majka Ajša sačuvala i dala na čuvanje Historijskom muzeju BiH.
Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva. Donose ih roditelji i povjeravaju kustosici muzeja Elmi Hodžić, idejnoj autorici postavke memorijalne “Bijele sobe”, koja će na proljeće biti otvorena u Sarajevu.
Prva i jedina kutijica za nakit desetogodišnje Tina Pekez. Kutijica za nakit se nalazi u Historijskom muzeju BiH i biće dio postavke predmeta u Memorijalnoj „Bijeloj sobi“ posvećene ubijenoj djeci.
9/21 Prva i jedina kutijica za nakit desetogodišnje Tina Pekez. Kutijica za nakit se nalazi u Historijskom muzeju BiH i biće dio postavke predmeta u Memorijalnoj „Bijeloj sobi“ posvećene ubijenoj djeci.
Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva. Donose ih roditelji i povjeravaju kustosici muzeja Elmi Hodžić, idejnoj autorici postavke memorijalne “Bijele sobe”, koja će na proljeće biti otvorena u Sarajevu.
Kutijica za nakit Tine Pekez.
10/21 Kutijica za nakit Tine Pekez.
Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva. Donose ih roditelji i povjeravaju kustosici muzeja Elmi Hodžić, idejnoj autorici postavke memorijalne “Bijele sobe”, koja će na proljeće biti otvorena u Sarajevu.
Ajša Pekez poklanja na čuvanje kutijicu za nakit svoje kćerke Historijskom muzeju BiH.
11/21 Ajša Pekez poklanja na čuvanje kutijicu za nakit svoje kćerke Historijskom muzeju BiH.
Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva. Donose ih roditelji i povjeravaju kustosici muzeja Elmi Hodžić, idejnoj autorici postavke memorijalne “Bijele sobe”, koja će na proljeće biti otvorena u Sarajevu.
Kustosica Historisjkog muzeja BiH Elma Hodžić pokazuje predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva koje su roditelji donijeli na čuvanje.
12/21 Kustosica Historisjkog muzeja BiH Elma Hodžić pokazuje predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva koje su roditelji donijeli na čuvanje.
Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva. Donose ih roditelji i povjeravaju kustosici muzeja Elmi Hodžić, idejnoj autorici postavke memorijalne “Bijele sobe”, koja će na proljeće biti otvorena u Sarajevu.
Crtež ubijene djevojčice Tine Pekez nacrtan u podrumu tokom rata u Sarajevu 1992. – 1995.
13/21 Crtež ubijene djevojčice Tine Pekez nacrtan u podrumu tokom rata u Sarajevu 1992. – 1995.
Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva. Donose ih roditelji i povjeravaju kustosici muzeja Elmi Hodžić, idejnoj autorici postavke memorijalne “Bijele sobe”, koja će na proljeće biti otvorena u Sarajevu.
Ajša Pekez pokazuje kolaž koji je napravila od spomenara, sveski i crteža kćerke Tine.
14/21 Ajša Pekez pokazuje kolaž koji je napravila od spomenara, sveski i crteža kćerke Tine.
Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva. Donose ih roditelji i povjeravaju kustosici muzeja Elmi Hodžić, idejnoj autorici postavke memorijalne “Bijele sobe”, koja će na proljeće biti otvorena u Sarajevu.
Pozivnica za izložbu crteža Tine Pekez koju je njena majka Ajša napravila 2012. godine od svih Tininih crteža koji su ostali nakon rata.
15/21 Pozivnica za izložbu crteža Tine Pekez koju je njena majka Ajša napravila 2012. godine od svih Tininih crteža koji su ostali nakon rata.
Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva. Donose ih roditelji i povjeravaju kustosici muzeja Elmi Hodžić, idejnoj autorici postavke memorijalne “Bijele sobe”, koja će na proljeće biti otvorena u Sarajevu.
Predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece tokom opsade Sarajeva, Fikret Grabovica, ispred ulaza u prostor gdje će biti otvorena Memorijalna “Bijela soba“.
16/21 Predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece tokom opsade Sarajeva, Fikret Grabovica, ispred ulaza u prostor gdje će biti otvorena Memorijalna “Bijela soba“.
Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva. Donose ih roditelji i povjeravaju kustosici muzeja Elmi Hodžić, idejnoj autorici postavke memorijalne “Bijele sobe”, koja će na proljeće biti otvorena u Sarajevu.
Fikret Grabovica u sobi u kojoj će na proljeće biti otvorena Memorijalna &ldquo;Bijela soba&ldquo;.<br /> &nbsp;
17/21 Fikret Grabovica u sobi u kojoj će na proljeće biti otvorena Memorijalna “Bijela soba“.
 
Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva. Donose ih roditelji i povjeravaju kustosici muzeja Elmi Hodžić, idejnoj autorici postavke memorijalne “Bijele sobe”, koja će na proljeće biti otvorena u Sarajevu.
Prostor u kojem će biti glavna postavka Memorijalne &bdquo;Bijele sobe&ldquo; za djecu ubijenu tokom opsade Sarajeva 1992. &ndash; 1995. godine.
18/21 Prostor u kojem će biti glavna postavka Memorijalne „Bijele sobe“ za djecu ubijenu tokom opsade Sarajeva 1992. – 1995. godine.
Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva. Donose ih roditelji i povjeravaju kustosici muzeja Elmi Hodžić, idejnoj autorici postavke memorijalne “Bijele sobe”, koja će na proljeće biti otvorena u Sarajevu.
Ujednoj od prostorijau kojem će biti smještena Memorijalna &bdquo;Bijela soba&ldquo; nalaziće se i kancelarija Udruženja roditelja ubijene djece tokom opsade Sarajeva 1992. &ndash; 1995. godine.
19/21 Ujednoj od prostorijau kojem će biti smještena Memorijalna „Bijela soba“ nalaziće se i kancelarija Udruženja roditelja ubijene djece tokom opsade Sarajeva 1992. – 1995. godine.
Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva. Donose ih roditelji i povjeravaju kustosici muzeja Elmi Hodžić, idejnoj autorici postavke memorijalne “Bijele sobe”, koja će na proljeće biti otvorena u Sarajevu.
Fikret Grabovica kraj dijela spomenika ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva na kojem se nalazi ime njegove kćerke Irme. Irma je ubijena u Sarajevu 1993. godine dok se sa prijateljicama igrala ispred zgrade.
20/21 Fikret Grabovica kraj dijela spomenika ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva na kojem se nalazi ime njegove kćerke Irme. Irma je ubijena u Sarajevu 1993. godine dok se sa prijateljicama igrala ispred zgrade.
Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva. Donose ih roditelji i povjeravaju kustosici muzeja Elmi Hodžić, idejnoj autorici postavke memorijalne “Bijele sobe”, koja će na proljeće biti otvorena u Sarajevu.
Spomenik Ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992. &ndash; 1995. godine.
21/21 Spomenik Ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992. – 1995. godine.
Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva. Donose ih roditelji i povjeravaju kustosici muzeja Elmi Hodžić, idejnoj autorici postavke memorijalne “Bijele sobe”, koja će na proljeće biti otvorena u Sarajevu.
Prethodni slajd
Naredni slajd

Za vrijeme opsade prosječno je palo 329 granata dnevno na Sarajevo. Rekord od 3.777 ispaljenih granata zabilježen je22. jula 1993. godine. Granate su napravile ogromnu štetu, a najveću štetu su pretrpjeli civilni, kulturni i vjerski objekti.

Sarajevo: Vrijeme rata i poslije

1/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
2/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
3/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
4/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
5/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
6/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
7/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
8/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
9/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
10/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
11/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
12/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
13/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
14/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
15/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
16/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
17/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
18/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
19/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
20/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
21/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
22/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
23/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
24/24
Opsada Sarajeva bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u modernoj istoriji. Trajala je 1.425 dana poginulo je oko 11.541 osoba. Pogledajte kako je Sarajevo izgledalo u vrijeme rata prije skoro tri decenije, a kako godinama kasnije u mirondopskim uslovima, kroz objektiv fotoreportera RSE Midhada Poturovića i Dade Ruvića (Reuters).
Prethodni slajd
Naredni slajd

Veći dio opsade grad je bio bez vode, gasa i struje. Bolnice i drugi civilni objekti (škole, ambulante, humanitarne kuhinje, groblja, pijace, parkovi, kuće i zgrade, izbjeglički centri i dr.) su bili stalna meta artiljerijskog i snajperskog djelovanja.

Stadion na kojem je završen rat u Sarajevu
Embed
Stadion na kojem je završen rat u Sarajevu
Izvor Radio Slobodna Evropa

No media source currently available

0:00 0:08:33 0:00
Direktan link

Za zločine počinjene u Sarajevu, koji obuhvataju i granatiranje Markala, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) na doživotnu zatvorsku kaznu osudio je Stanislava Galića, komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) Vojske Republike Srpske, te Dragomira Miloševića na 29 godina.

Za terorisanje i snajperisanje građana Sarajeva, između ostalog, na doživotnu kaznu zatvora pred Haškim tribunalom osuđen je i Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), dok je prvostepenom presudom za iste zločine doživotno presuđen i Ratko Mladić, bivši komandant VRS-a.

Konačna presuda Ratku Mladiću biće izrečena 8. juna.

​
XS
SM
MD
LG