Dostupni linkovi

Da li je vaspitni rad protjeran iz bh. škola


Ilustrativna fotografija
Četrnaestogodišnja učenica jedne osnovne škole u mjestu Aleksandrovac kod Banjaluke izvršila je krajem prošle godine samoubistvo. Nekoliko sati prije nego što se bacila u rijeku Vrbas, prijateljima je, navodno, rekla da će se ubiti zbog loše zaključne ocjene i neprijatnosti koje je imala sa razrednicom i školskim pedagogom.

Tragedija je nametnula pitanje koliko su učenici izloženi emocionalnom zlostavljanja i da li je vaspitni rad s djecom zapravo protjeran iz škola u BiH.

Promjene u procesu obrazovanja u BiH dovele su do toga da vaspitni segment rada u školama pomalo ostane u sjeni – kaže Berima Haćam, magistar dječije i adolescentske psihologije u Porodičnom centru Mostar. Objašnjava da se u porodici dešavaju drame zbog ukupnog stanja u društvu, pa djeca manifestuju različite oblike neprihvatljivog ponašanja s kojim roditelji ne znaju kako da se nose.

Istovremeno, u školama se odgovornost često adresira isključivo na roditelje, podsjeća Haćamova. Žrtve tog začaranog kruga su – djeca.

„Tako da je to jedna vrlo kompleksna slika – od zakonodavstva, od nekih ekonomskih faktora, od nedostatka sistemske podrške, do toga da pozicije stručnih ljudi u okviru škola nisu jasno postavljene“, rekla je ona.

Šijaković: Škole sada obraćaju pažnju samo na onaj osnovni rad. Više ne mogu da vode računa o onoj vaspitnoj strani rada, već samo onoj neposredno nastavnoj.

Berima Haćam kaže da je i emocionalno zlostavljanje često prisutno u školama.

Nerijetko se dešava da na sve otvorenije i agresivnije nastupe djece, nastavnici reaguju istom mjerom, ne pokazujući svoju profesionalnost i zrelost. To potvrđuje i predsjednik Udruženja za saradnju roditelja i škola u BiH, Samir Haljeta.

„Ja sam obišao dosta škola u BiH i mogu vam reći da toga ima. Znate, dešavalo se dolje, u Širokom Brijegu, poznata stvar, da je nastavnik učeniku iščupao zulufe“,
navodi primjer Haljeta.

„Može se reći da je pedagoški rad takoreći proteran iz škola. Škole sada obraćaju pažnju samo na onaj osnovni rad. Više ne mogu da vode računa o onoj vaspitnoj strani rada, već samo onoj neposredno nastavnoj“
, smatra sociolog Ivan Šijaković.

Važna je prevencija problema

Nakon tragedije u Aleksandrovcu, reagovali su i iz kancelarije Ombudsmana za djecu RS. Portparol Ombudsmana Vesna Popović kaže da djeca imaju šta reći, ali da je problem što ih niko ne čuje, ili im se ne vjeruje.

„Očito da je to ono što nedostaje i da je pravo djece na participaciju jedno od onih koje se najmanje razumije, a da ne govorimo koliko se ono primjenjuje“, kaže Popovićeva.

Ona podsjeća da sastavni dio vaspitno-obrazovnog procesa mora da bude okruženje u kojem se podstiče zajedništvo, povjerenje, razumijevanje, poštovanje i odgovornost a njegovom stvaranju moraju doprinijeti svi u školi.

U Prosvjetno-pedagoškom zavodu Kantona Sarajevo podsjećaju da je realizacija vaspitnih zadataka obavezna. Ali praksa pokazuje da je lakše realizovati obrazovne nego vaspitne zadatke – kaže direktorica Zavoda Dina Borovina, dodajući da je uslov za to poznavanje ličnosti svakog učenika i okolnosti u kojima živi.
Hećan: Dokazano je da, ukoliko maloj djeci dovoljno često i dovoljno dugo ponavljate da su problematični, da su nesposobni, da od njih nikad ništa neće biti, da uvijek prave probleme – da oni to zapravo i postanu.

„Naravno da sve to zahtijeva veliki suptilan angažman svakog nastavnika, kao i saradnju sa roditeljima. Tamo gdje su ovi zahtjevi ispoštovani, ne mogu se desiti takvi nesretni slučajevi, jer djetetu treba u svakom slučaju pružiti mogućnost da o svojim problemima razgovara, te da se nađe način i stručna pomoć za rješavanje takvih problema“,
kaže Borovina.

Upravo zbog prevencije problema, Berima Haćam napominje da nastavnici pedagozi moraju biti svjesni težine svojih riječi i njihovog uticaja na djecu.

„Naučno je, nažalost, dokazano da, ukoliko maloj djeci dovoljno često i dovoljno dugo ponavljate da su problematični, da su nesposobni, da od njih nikad ništa neće biti, da uvijek prave probleme – da oni to zapravo i postanu. Ako ima neko pravilo kojeg se ja držim u svojoj struci generalno, to je da svaki put kad postanem previše kritična, kad mislim da je nešto strašno nepopravljivo, pitam se bi li tako olako to rekla da se radi o mom djetetu“,
objašnjava Hećamova.

U slučaju tragedije u Aleksandrovcu, nezvanično se saznalo da su prethodile prijetnje nastavnika i pedagoga učenici koja je, navodno, prepravila svoje ocjene, nakon čega je djevojčica najavila da će izvršiti samoubistvo. Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS kažu da će uskoro biti proveden disciplinski postupak koji će utvrditi odgovornost nastavnika i pedagoga. Ipak, šta god da se njime utvrdi, ostaje činjenica da se moglo i moralo učiniti više za jedan mladi život prije nego što se tragedija desila.
XS
SM
MD
LG