Dostupni linkovi

"Crnogorci su Srbi" piše u srbijanskoj enciklopediji


Naslovna stranica Enciklopedije srpskog naroda
Enciklopedija srpskog naroda koju je izdao beogradski zavod za udžbenike, u kojoj se između ostalog Crnogorci označavaju kao Srbi, crnogorske dinastije nazivaju srpskim, a Cetinje srpskim gradom izazvale je negodovanje i proteste u Podgorici, od naučnih do političkih.

Crnogorci su Srbi, Dado Đurić je srpski slikar, Danilo Kiš srpski pisac, Balšići, Vojislavljevići, Crnojevići i Petrovići srpske dinastije, a Cetinje srpski grad. To se navodi u obimnoj enciklopediji koju je 2008. godine izdao Zavod za udžbenike Beograda u kojoj se i Duklja označava kao jedna od najstarijih srpskih državnih organizacija.

Pojašnjavajući te podatke za podgoričke Vijesti glavni urednik Enciklopedije, istoričar Radoš Ljušić iz Srpske Napredne stranke, ističe kako je Enciklopedija rađena na osnovu onoga kako je bilo u prošlosti, a ne kako je u ovom trenutku.

"Danas vi možete reći da ste Crnogorac i da branite crnogorsku naciju, ali se vaš djeda sigurno izjašnjavao kao Srbin i branio srpsku naciju",
podvukao je Ljušić.

Crnogorski istoričar Zvezdan Folić međutim sve to ocjenjuje kao nastavak asimilatorske politike dijela srpske intelektualne elite.

"U najkraćem, to je eklatantan primjer prisvajanja kulturno istorijskog naslijeđa Crne Gore i da je to jedan kontinuitet koji je bio prisutan, ne samo u ovim vremenima već je on bio karakterističan i za period socijalističke Jugoslavije koja je proklamovala tu politiku ravnopravnosti, ali da je dio srpske intelektualne elite permanentno prisvajao znamenite ličnosti iz crnogorskog korpusa u svoj nacionalni tabor. Jednostavno to služi za podgrijavanje emocionalne mobilizacije i nacionalne homogenizacije",
ocjenjuje Folić.

Iz Srbije ništa novo

Sa druge strane Budimir Aleksić iz Nove srpske demokratije ne vidi razloge za oštre reakcije na sadržinu enciklopedije koju je izdao Zavoda za udžbenike Beograda koja se odnosi na Crnogorce, njihov identitet i kulturno nasljeđe.

Sve što je objavljeno naziva naučnim istinama.

"To su sve provjerljive, objektivno utvrđene činjenice koje mogu nekome da se ne sviđaju ali to je onda njegov problem. Ja u tome naravno ne vidim nikakvo negiranje crnogorske nacije, crnogorske kulture i crnogorskog identiteta. O tome se tamo ne govori već samo o onome što je bilo u prošlosti. Mi u Crnoj Gori imamo problem što neki danas proizvode stvarnost. Žele neke svoje želje i ambicije i svoja viđenja istorije, sadašnjosti i budućnosti da projektuju u prošlost pa onda tako konstruišu istoriju po svojoj želji i po svojim nekim ideološkim obrascima. To je naravno politička priča", smatra Aleksić.

U Socijaldemoratskoj partiji Crne Gore pak iznenađeni su što je riječ o Enciklopediji koja je izašla u zvaničnom izdanju države Srbije što prema riječima šef medijskog pula te partije Mirka Stanića ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima.

"Ne mislim da će iko imati previše sreće ili koristi od prisvajanja tuđe istorije, naučnika, tuđih kulturnih radnika, sportista, slikara. Ono što misli da država Crna Gora treba da uradi, recimo da reaguje Ministarstvo kulture ili neki drugi nadležni organ koji bi u principu trebao da se oglasi po ovom pitanju jer se ne radi samo o preuzimanju, da kažem cijelog nacionalnog i kulturnog, društvenog i političkog identiteta jedne nacije i naroda nego se radi i o miješanju u neka pitanja koja nijesu dovoljno do kraja riješena i mislim da u principu država, Ministarstvo kulture treba da pokaže ozbiljnost u ovom slučaju", poručuje Stanić.

Kakav je stav ministarstva kulture i da li će službeno reagovati povodom navoda u srpskoj enciklopediji, pitali smo ministrovu savjetnicu za odnose sa javnošću Danicu Nikolić.

"To nije ništa novo niti iznenađujuće kada dolazi od te strane. Ono što pripada našoj baštini, odnosno crnogorskoj baštini je vrlo jasno i ako neko pogrešno tumači i tendenciozno tumači univerzalnost nečijeg djela i duh širine jednog društva to je problem onoga koji to tako tumači. Ipak takvi pokušaji prisvajanja tuđeg neminovno će izblijediti i nestati u jednom zajedničkom prostoru evropskih kultura jer su u tom prostoru raznolikost i posebnost apsolutno uvaženi i to je taj koncept na kome počiva kulturna politika ujedinjene Evrope, a svi joj težimo",
kazala je Nikolić.

Pogledajte komentare (51)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG