Pišu: Tony Wesolowsky i Georgi Angelov
Teretni brod sa zastavom Paname plovio je u vodama Crnog mora na putu za riječnu luku na Dunavu kako bi natovario žitarice, ključnu izvoznu robu za ratom pogođenu Ukrajinu, kada ga je krajem decembra 2023. potresla eksplozija, izbacila sa plovne rute i izazvala požar na palubi u kojem su povrijeđena dva člana posade, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Ukrajinska vojska, koja je poslala tegljače na lice mjesta, rekla je 28. decembra da je brod udario u rusku podvodnu minu u Crnom moru, što je bio drugi ovakav incident za dva mjeseca saobraćaja na trgovačkoj ruti.
Od početka ruske invazije na susjednu Ukrajinu u februaru 2022., Crno more sve više postaje ratna zona, njegove vode u zatrpane minama dok nebom zuje bespilotne letjelice i projektili. Ruski napadi su pogodili mete u blizini granice država članica NATO saveza, Rumunije i Bugarske, prijeteći novim brodskim rutama koje predstavljaju žilu kucavicu za Ukrajinu. A turisti, koji su obično išli u odmarališta na Crnom moru sada strahuju zbog izvještaja o zalutalim plutajućim minama.
Međutim, moglo bi doći do malog olakšanja, nakon što su Turska, Rumunija i Bugarska, jedine države članice NATO saveza koje imaju izlaz na Crno more, najavile 11. januara da pokreću zajedničke napore sa očiste more od mina, što je prvi veliki kombinovani napor saveznika u rizičnim morskim vodama od kada je Rusija 2022. pokrenula invaziju.
Turski i rumunski ministri odbrane, Jašar Guler i Angel Tilvar, zajedno sa bugarskim zamjenikom ministra odbrane, Atanasom Zapjanovim, potpisali su u Istanbulu memorandum o razumijevanju osnivajući pomorsku grupu za mjere protiv mina u Crnom moru.
Zajedničke operacije će prvenstveno raspoređivati čistače mina, odnosno posebno opremljene brodove koji uklanjaju ili detoniraju pomorske mine na širokom području, kao i lovce na mine, manje, pokretnije brodove koji uništavaju pojedinačne mine i mogu da operišu u plitkim vodama. Tri zemlje takođe će koristiti helikoptere i dronove iz vazduha.
Iako su nove snage namijenjene zaštiti pomorskog saobraćaja u Crnom moru, zvaničnici Turske, Rumunije i Bugarske rekli su da je njihova namjera potpuno miroljubiva i da neće dovoditi nove brodove NATO saveza u more. Bugarsko ministarstvo odbrane izjavilo je za RSE da bi zajednička akcija čišćenja mina trebala biti operativna za nekoliko mjeseci.
Iako NATO savez nije formalno uključen, pozdravio je inicijativu. "Rat Rusije protiv Ukrajine predstavlja značajan rizik za slobodnu navigaciju u Crnom moru, koje je od stratepkog značaja za NATO", navodi Alijansa u izjavi za RSE. "Pozdravljamo napore naših saveznika, Bugarske, Rumunije i Turske da pojačaju sigurnost plovidbe u Crnom moru, uključujući i preko pomorske grupe za borbu protiv mina."
Ideja da se formira takva "trilateralna inicijativa" prvo su objavili ministri odbrane NATO saveza 12. oktobra 2023. Bugarski ministar odbrane Todor Tagarev je rekao da je cilj da se kreira sigurnosni pojas, bez mina kako bi se zaštitili brodovi koji prenose robu izvezenu iz Ukrajine.
Tri mjeseca prije, u julu 2023. Rusija se povukla iz crnomorskog dogovora o izvozu žitarica i zaprijetila da će brodove tretirati kao potencijalne vojne mete. Kako bi dostavila svoje žitarice na tržište, Ukrajina je kreirala novi koridor, koji obuhvata 245 kilometara rumunske obale i 378 kilometara bugarske obale na Crnom moru.
Kao odgovor na to, Rusija je "apsolutno" povećala miniranje i druge neprijateljske aktivnosti u i oko Crnog mora kako bi odbila napore Ukrajine da dostavi svoje žito na tržište, rekao je za RSE Tomas Alexa, viši analitičar u britanskoj kompaniji za sigurnost pomorstva, Ambrey. Ukrajina je redovno optuživala Rusiju da ispušta mine iz aviona u pokušaju da poremeti komercijalnu plovidbu.
Masovno miniranje
Opasnost i rasprostranjenost pomorskih mina u Crnom moru brzo su postali očigledni u sedmicama nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. Narednih sedmica Ukrajina je postavila mine kako bi zaštitila svoje luke u i oko Crnog mora, rekao je Alexa.
Prijavljeno je da je Rusija takođe postavila mine u vode ispred Krima, poluostrva koje je anektirala od Ukrajine 2014. Ambrey je nedavno potvrdio izvještaje, rekao je Alexa, da je Rusija takođe postavila mine oko Kerčkog mosta, koji povezuje Rusiju s Krimom i koji je bio meta napada koje je navodno izvela ukrajinska vojska.
Nisu dostupni precizni brojevi, ali Alexa je rekao kako i Ukrajina i Rusija imaju zalihe usidrenih mina iz sovjetske ere, YaM, koje su usidrene lancem i plutaju nekoliko metara ispod površine. "Oko 500 mina je raspoređeno po Crnom moru od kada je počeo rat", rekao je on.
Posljedice masovnog miniranja su bile dramatične. Brod u vlasništvu estonske M/V Helt, potonuo je u Crnom moru nakon što je udario u minu nekih 40 kilometara južno od Odese. Nakon incidenta posada je napustila brod. Ubrzo nakon toga, izdato je nekoliko upozorenja brodovima o mogućnosti da mine plutaju prema sjeverozapadu, zapadu i jugozapadu Crnog mora, uključujući i pored NATO brodskog centra.
Kasnije tog mjeseca, 26. marta 2022., turska mornarica je otkrila i detonirala prve zalutale mine u Crnom moru u blizini Bosforskog moreuza, što je izazvalo privremeno zatvaranje ključnih pomorskih puteva. Dva dana kasnije, druga zalutala mina je otkrivena u blizini obale Igneada, pored bugarske granice. Deaktivirali su je turski ronioci demineri.
Istog dana, rumunski čistač mina, detonirao je plutajući pomorsku minu koju su uočili rumunski ribari nekih 90 kilometara od Capu Midie, rumunske vojne baze koja se nalazi u blizine luke Konstanca. Turska je 6. aprila 2022. uništila četvrtu minu.
Za Rumuniju, opasnost koju predstavljaju mine naročito je akutna s obzirom da "rumunske teritorijalne vode i luke su sada od ključne važnosti i zabilježile su rekordan nivo saobraćaja", objasnio je Cristian Vlas, analitičar koji se bavi Rumunijom i Moldavijom.
Rumunska luka Konstanca je zabilježila najveći nivo izvoza žitarica u 2023. zahvaljujući povećanju pošiljki iz Ukrajine, saopštio je 10. januara rumunski zvaničnik. "Rumunija će prva pretrpjeti posljedice u Crnom moru", rekao je Dionis Cenusa, stručnjak u Centru za istočnoevropske studijeu Viljnusu. "Zato što morske mine plutaju na jug, čak i preko rumunskih voda."
Nova oprema
Situacija u crnomorskoj regiji pogoršala se nakon što se Rusija povukla iz sporazuma o žitu uz posredovanje Ujedinjenih nacija u julu 2023. i počela da bombarduje ukrajinske luke i skladišta žitarica u pokušaju da osujeti kijevski izvoz. Istog mjeseca eksplodirala je morska mina u blizini rumunskog ljetovališta Kostinesti, koje se nalazi 30 kilometara od bugarske granice.
Rusija je tog ljeta održala vojne vježbe u Crnom moru koje su zadirale u dijelove bugarskog i turskog ekskluzivnog ekonomskog područja, čineći izvozne rute još opasnijima za plovidbu. U avgustu 2023. Rusija je u izjavi rekla da je njen patrolni brod Vasilj Bjkov pucao iz automatskog oružja na brod Sukru Okan koji plovi pod zastavom Palaua. Brod se nalazio u blizini turskih teritorijalnih voda. A u oktobru 2023. eksplozija mine uzrokovala je manju štetu na teretnom brodu pod turskom zastavom.
Napad na panamski brod 28. decembra bio je jedan od incidenata koji najviše zabrinjavaju do dana, rekao je Alexa. "Šteta je nanesena ispod broda. Ako je mina na površini, eksplozija ne nanosi štetu", rekao je.
Bugarska ima tri broda za čišćenje mina, od kojih su dva nabavljena 2020. iz Holandije, koja ih je ražalovala 2011. Kupljeni su za dva miliona eura.
U septembru 2023., Ruminija je kupila dva čistača mina iz Velike Britanije, u dogovoru koji je proglasio stratešku važnost iz britanskog ministarstva odbrane kako bi se time potvrdila posvećenost Londona sigurnosti u Crnom moru. Jedan od dva broda je snimljen kako prolazi kroz Bosfor u decembru 2023.
Turska ima više od 10 lovaca na mine, od kojih najstariji datira iz 1998., a najnoviji iz 2009. Iako Ankara podržava inicijativu za čišćenje mina, blokira Ukrajinu da primi svoje brodove za čišćenje mina. Turska je 2. januara rekla da neće dopustiti da dva broda lovca na mine koje je Britanija donirala Ukrajini prolaze kroz njene vode na putu do Crnog mora. Tvrdila je da bi to prekršilo Konvenciju iz Montreuxa, međunarodni pakt iz 1936. koji se odnosi na ratni prolaz kroz njene moreuze (Dardanele, Mramorno more i Bosfor).
Stav Turske je kritikovan, uključujući i bivšeg vrhovnog komandira savezničkih snaga NATO Jamesa Stavridisa, koji je 3. januara u objavi na platformi X ranije poznatoj kao Twitter, ustvrdio da se Konvencija iz Montreuxa ne odnosi na brodove za uklanjanje mina jer su oni "u potpunosti odbrambeni."
Washingtonova strategija za Crno more
S obzirom na stratešku važnost i rizike koje predstavlja, Washington je rekalibrirao svoju strategiju u Crnom moru. U velikoj najavi u oktobru 2023., State Department je podcrtao planove za jačanje regionalne sigurnosti, multilateralne saradnje i strateške kohezije u toj regiji.
Istovremeno, pomoćnik državnog sekretara James O'Brien rekao je na saslušanju u Kongresu da je sudbina Crnog mora neraskidivo povezana sa sudbinom Ukrajine i šire Evrope. Povećanje i osiguravanje slobode plovidbe, te vraćanje Ukrajini mogućnosti pristupa komercijalnim brodskim putovima, potaknut će ukrajinsku ekonomiju u vitalnoj tački rata, rekao je O'Brien.
Strateško preispitivanje Washingtona, kažu analitičari, uslijedilo je nakon gubitka američkog drona za nadgledanje u martu 2023. nakon neprijateljskog susreta s ruskim borbenim avionima iznad Crnog mora. Nakon toga, članovi odbora za vanjske odnose Senata i Predstavničkog doma podnijeli su dvostranački prijedlog zakona naglašavajući važnost regije i potrebu uspostave nove strategije.
Zabrinutost u Washingtonu i među nekim crnomorskim državama pojačana je izjavama Rusije koja ukazuje da možda ima revanšističke planove za regiju. Putin je nedavno osjetio nostalgiju u vezi s razdobljem istorije u kojem je imperijalna Rusija imala vlast nad velikim dijelom područja Crnog mora.
Tokom svoje godišnje konferencije za medije 14. decembra 2023. Putin je rekao: "Cijela obala Crnog mora postala je ruska nakon rusko-turskih ratova", očito misleći na rat 1877-1878., iako su drugi osporili tumačenje istorije ruskog predsjednika.
Izjave ruskog lidera nisu prošle nezapaženo, posebno u Sofiji. Bugarski premijer Nikolaj Denkov rekao je dan kasnije, 15. decembra 2023., da Putinov komentar odaje ruske "imperijalne ambicije na račun nekoliko zemalja koje su sada u Evropskoj uniji" i da bi trebao poslužiti kao upozorenje.
Dio neposredne strategije Kremlja mogle bi biti morske mine, ne samo za ciljanje na Ukrajinu već i za odvraćanje njihovih zapadnih partnera, rekao je pomorski analitičar Alexa.
"Rusi razumiju da im nije u interesu da direktno napadaju zapadne brodove, ali ih žele obeshrabriti da uđu u to područje i pomognu Ukrajincima u izvozu žita", objasnio je Alexa. "Budući da obje strane imaju iste vrste mina, mogu da poriču vlastitu odgovornost."
Facebook Forum