Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Utvrditi činjenice o ratnim zlodjelima


Tea Gorjanc Prelević, Ranko Krivokapić i Daliborka Uljarević Foto: Savo Prelević

Crna Gora, kao i sve zemlje regiona, treba da uči na greškama iz prošlosti, pogotovo kada je riječ o zlodjelima koja su počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od januara 1991. do 2001 godine. Treba utvrditi činjenice o tim događajima i pomoći žrtvarama da izađu iz anonimnosti, a počinioce koji u mnogim zemljama još imaju status heroja, treba privesti pravdi.

To je poruka koju su iz Skupštine Crne Gore poslali crnogorski poslanici i predstavnici inicijative za REKOM.

Otvarajući prve konsultacije političara i predstavnika inicijative koja se bori za utvrđivanje činjenica o zločinima iz 90- tih i u čijem centru pažnje su žrtve tih ratova, predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić podsjetio je da je Crna Gora prva država u regionu koja je usvojila Deklaraciju kojom je osudila genocid u Srebrenici.

No, kako ističe Krivokapić, da bi se zaista Crnogorci suočili sa prošlošću potrebne su suštinske promjene svijesti i odnosa prema tom vremenu.

Daliborka Uljarević i Ranko Krivokapić Foto: Savo Prelević

"Spremni smo, kolika je naša moć, a vjerujem da je naša želja sve veća da nastavimo saradnju. Crna Gora ima taj kapacitet da se može osvrnuti na svoje greške, da je u stanju da na novi način gleda na stare greške. Zato je naša odgovornost mnogo veća jer smo to zlo vidjeli svojim očima, osjetili u našoj blizini, osjetili sve transformacije – od ljudskosti do neljudskosti i vidjeli kolika je moć neodgovornih politika koje udaraju na bazične ljudske predrasude, a ne traže u ljudima ono što je najveća vrijednost - ljudska dobrota", rekao je Krivokapić.

Predstavnici REKOM-a prezentovali su crnogorskim posalanicima nacrt Statuta buduće Komisije čiji će posao biti utvrđivanje činjenica o događajima iz 90-tih, sastavljanje spiska žrtava i pisanje izvještaja i zaključaka koji bi onda bio usvojen u parlamentima svih zemalja regiona.

Ponovoljeno je da je posao sudskih organa država regiona i međunarodnih sudova a ne inicijative, da utvrđuju krivičnu odgovornost pojedinaca koji su učestvovali u ratovima na prostoru bivše države.

Predstavnici Inicijative su od crnogorskih poslanika tražili pomoć i sugestije u vezi sa Statutom buduće komisije i naročito njenim sastavom.

"Kako da obezbijedimo da se izaberu članovi koji će biti potpuno nezavisni, koji će imati takav integritet i takav ugled da mogu da uživaju povjerenje svih naroda u regionu", kaže Tea Gorjanc Prelević.

Prema jednom prijedlogu Komisija bi brojala 21 člana, po troje iz svake države. No, prezentovan je i drugi prijedlog po kojem bi BiH pripalo najviše mjesta u tom tijelu.

"Imajući u vidu intezitet oružanih sukoba koji su se dešavali na teritoriji BiH, smatramo da je pravedno i pravično da oni imaju najveći broj članova. To bi bio neki minimum od četiri ali smo mi odlučili da bude pet članova i članica iz BiH. Da Hrvatska, Kosovo i Srbija biraju po tri

člana, a da Crna Gora, Makedonija i Slovenija biraju po dva člana ili članice REKOMa", kaže Gorjanc Prelević.
Tea Gorjanc Prelević Foto: Savo Prelević


Poslanika Socijalističke narodne partije Aleksandra Damjanovića interesovao je vremenski okvir na koji bi se odnosio Izvještaj Inicijative za REKOM. Pitao je zašto se taj okvir završava 2001 godinom.

"Jasno mi je zašto 1. januar 1991. To je negdje godina kada je izbio građanski rat. Jasno mi je i zašto 2001. zbog onih događaja u Makedoniji. Ali mi nije jasno zašto zašto ovdje nema događaja iz 2003. etničkog čišćenja i pogroma na Kosovu i Metohiji. Smatram da je to bio loš kraj svih loših događaja od 1991 na teritoriji bivše SFRJ", kaže Damjanović.

Iako Inicijativa za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama rata na prostoru bivše Jugoslavije ne podrazumijeva utvrđivanje krivične odgovornosti, pojedini poslanici su insistirali upravo da bez utvrđivanja te odgovornosti nema pomirenja u regionu.

"Ne može se Crna Gora pomiriti ni sa Bošnjacima i Muslimanima, ni sa Hrvatima, ukoliko ne odgovaraju oni koji su vodili na Dubrovnik, koji su govorili - Rat za mir. Oni koji su sijali mržnju", kaže Branko Radulović iz PzP.

U aprilu naredne godine počeće prikupljanje million potpisa građana država regiona za ozvaničenje REKOM-a u parlamentima država zemalja regiona. Kvota koju aktivisti u Crnoj Gori treba da ispune jeste 30.000 potpisa.
XS
SM
MD
LG