Crnogorska Vlada je usvojila Prijedlog budžeta za narednu godinu, koji predvidja nove namete za preduzeća, ali prije svega smanjenje plata zaposlenima u državnim institucijama kroz razna nova oporezivanja i doprinose. Dok sindikati, bar za sada, izražavaju blago nezadovoljstvo, poslodavci žestoko negoduju zbog novih vladinih mjera.
Zaposlenima u obrazovanju, zdravstvu i kulturi, od naredne godine, primanja će biti manja za tri posto, zbog nove obaveze izdvajanja za zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje, dok će zaposlenima u državnoj upravi, plate pasti za sedam posto, jer za njih nije planirano nikakvo povećanje za narednu godinu. Pored toga, od sada će biti oporezovana sva primanja na ime naknada za topli obrok, regres i prevoz.
To nije prihvatljivo, kaže za naš program predsjednik Sindikata Univerziteta Crne Gore Vukašin Zogović koji naglašava da još postoje značajne nepoznanice, čije će razjašnjavanje zapravo značiti veliku razliku u shvatanju novih nameta:
„Kolektivnim ugovorom predviđen je rast koeficijenata za tri posto, ali treba imati u vidu i činjenicu da će na topli obrok, regres, prevoz, zimnicu i sve naknade zarada one će imati tretman zarada što znači da će porez i doprinos na njih morati neko da plaća. Ukoliko se to bude radilo iz zarade zaposlenog jasno je da će nama i topli obrok i prevoz i regres i sva ta naknadna zarada biti u niminalnom iznosu manje. Primjera radi, topli obrok koji smo do sada imali 25 eura on će biti za pet do sedam eura manje.“
Predsjednik veoma brojnog Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević kaže da je, prema preliminarnim informacijama kojima raspolaže, djelimično zadovoljan:
„Prosječna plata u prosvjeti je negdje oko 424, ispod onog prosjeka na nivou države je 456, a ako bude otprilike kako je to ministar najavio tri posto to bi bilo negdje 10 - 15 eura u prosjeku na mjesečnom nivou.“
Novi izvori prihoda
Od naredne godine uvode se i porezi na jahte i druga luksuzna plovila, a priprema se i nova uredba o korišćenju službenih automobila, od čega bi, navodno, trebalo da se inkasira do pet miliona eura.
Primjenom uredbe o korišćenju službenih automobila očekuje se inkasiranje pet miliona eura
Nov izvor budžetskih prihoda u 2010. će biti realizovan i kroz Zakon o porez pravnih lica, tako što se vraća kapitalno oporezivanje u punom iznosu, dok je do sada samo polovina dobiti ulazila u osnovu za oporezivanje.
U Savezu sindikata, koji Vlada jedino priznaje kao reprezentativan, smatraju da bi Vlada trebalo da zahvata upravo od imućnijih.
Generalni sekretar Saveza sindikata, Veselin Vujanović kaže da male plate ne treba dirati:
„Ne dirajte platu ispod 400 eura da smanjujete, a sve plate preko hiljadu uvedite poreze trista posto, pogotovo ko je na budžetu.“
Vladine nove mjere su, kako je saopšteno iz Vlade, zapravo rezultat neprihvatanja prethodnog prijedloga Vlade kojim je trebalo ukinuti naknade za topli obrok, regres, prevoz i minuli rad.
Negodovanje Unije poslodavaca
Ovakav plan, sindikati su kategorički odbili da prihvate, pa predsjednik Sindikata Kliničkog centra Vladimir Pavićević, koji kaže da se mogući efekti novih mjera još uvijek analiziraju, smatra da je moguće da je Vlada prvo nastupila sa radikalnim prijedlogom, da bi ovakva blaža varijanta bila glatko prihvaćena:
„Svakako je moguće da to ima neki psihološki efekat da neće biti drastično umanjenje kao što će sada radnici da pomisle - pa, dobro, eto nije baš tako strašno -, ali mi ćemo naše članstvo u potpunosti informisati sa najnovijim predlogom i donijeti svakako odgovarajuće odluke, odnosno, zauzeti stav.“
Plate zaposlenih će se smanjiti na osnovu izmjena Predloga izmjena Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, a u Uniji poslodavaca koji oštro negoduju zbog najavljenih mjera, kažu da su umjesto najavljenog smanjenja doprinosa, oni sada povećani.
Generalni sekretar Unije Vladimir Čurović kaže da to na kraju uvijek ide na teret poslodavca:
„Kada se doprinos koji je na teret poslodavca preliva na doprinos koji je na teret radnika imamo kontraefekat da se doprinos koji se računa na zaradu sada treba da zaračunava iz zarade što će reći da ulazi uz obračun poreza. Na taj način, iako stopa ostaje ista povećava se fiskalni namet. Odnos neto zarade i ukupnog opterećenja na zaradu se povećava. Naravno, taj teret u krajnjoj instanci uvijek snosi poslodavac.“
Crnogorska Vlada usvojila je Predlog budžeta za narednu godinu koji iznosi 1,42 milijarde eura. Predlog budžeta će, po riječima potpredsjednika Vlade Igora Lukšića, biti na nivou od oko 40 posto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda, a otvara se mogućnost i za, eventualno, zaključivanje stand by aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom:
Planirani budžetski deficit za narednu godinu je 135 miliona eura, odnosno, nešto preko četiri odsto bruto-domaćeg proizvoda. Manjkom će se, prema najavama, finansirati razvojni projekti, prije svega, dalje unaprijeđenje infrastrukture. Vlada, za 2010. predvidja inflaciju od 2 posto, i rast ekonomije do svega pola procenta, ali uz ostavljenu mogućnost pada do dva odsto.
Političke partije su uglavnom oprezne prilikom komentarisanja predloga budžeta za 2010. ali očekuju da im Vlada dostavi dokument i da se otvori rasprava o svim pojedinostima. Opozicione stranke ipak, već sada, ocjenjuju da je veoma teško sada planirati budžet zbog opšteg ekonomskog ambijenta.
Političke partije će od ponedjeljka analizirati budžet za 2010. godinu i predložene mjere štednje izmjenama poreskih zakona, a u prvim reakcijama, potpredsjednik Pokreta za primjene Branko Radulović kaže da njegova stranka neće podržati predloženi budžet i očekuje da se otvori rasprava o ukupnoj ekonomskoj policiti Crne Gore. Radulović prognozira punu neizvjesnost u ekonomskoj i socijalnoj budućnosti tokom iduće godine:
Branko Radulović: Nema kvalitetnih reformi
"Neće doći do kvalitetnijih reformi kada su u pitanju poreska i fiskalna politika, i javna potrošnja, neće doći do investiranja u realni sektor, do smanjenja administracije, do reformi penzijskog i socijalnog osiguranja. Sigurno je da ovaj budžet neće biti održiv. Jednostavno, imajući u vidu već donijeti zakon o budžetu za prošlu godinu kojim se definisalo da onoliko koliko bude primitaka, toliko će biti i servisiranje potrošnje, tada će doći i do nečega što se u određenom periodu i određenim mjesecima neće moći ni servisirati ovakve jedne stavke."
Aleksandar Damjanović iz Socijalističke narodne partije očekuje raspravu o predlogu budžeta i setu izmjena poreskog zakonodavstva, a konkretnije će se o budžetu izjasniti kada dokument dobije na uvid.
Prema prvim informacijama budžet će biti nerealan jer je prihode veoma teško planirati, a povećanje poreza predstavlja iznuđen potez, kaže Radojica Živković iz Nove srpske demokratije:
"Mislim da je to iznuđeni potez i hvatanje posljednje slamke spasa da se namaknu, kako bih grubo rekao, ta prihoda strana budžeta kako bi prešla milijardu eura. Nijesam siguran da je to realno i nije za sigurno da će to biti dobro. Svakako će tu biti više rebalansa takvog budžeta. Što se tiče same štednje traba šteđeti, međutim, samo šteđeti na ličnim dohotcima, a ne šteđeti na mnogim drugim stvarima je vrlo teško."
Od konkretnih zaključaka za sada je uzdržan i funkcioner manje članice vladajuće koalicije, Socijaldemokratske partije, Damir Šehović koji očekuje da teret ekonomske krize bude raspoređen solidarno:
"Hoću da vjerujem da je Ministarstvo finansija vodilo računa o tome da bi budžet trebalo prilagoditi u ovoj kriznoj situaciji i da bi on trebalo da prije svega omogući normalno funkcionisanje države kao i da omogući redovno servisiranje obaveza prema svim zapošljenima u državnoj upravi, trebalo bi iskoristiti sve mogućnosti za povećanjem budžetskih prihoda oporezivanjem imućnijeg sloja društva, odnosno, onih sa dubljim džepom, na čemu mi socijaldemokrate posebno insistiramo i zbog toga nas i raduje da je Ministarstvo finansija prepoznalo opravdanosti našeg insistiranja na dodatno oporezivanje luksuznih automobila i prihvatilo našu inicijativu."
Zaposlenima u obrazovanju, zdravstvu i kulturi, od naredne godine, primanja će biti manja za tri posto, zbog nove obaveze izdvajanja za zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje, dok će zaposlenima u državnoj upravi, plate pasti za sedam posto, jer za njih nije planirano nikakvo povećanje za narednu godinu. Pored toga, od sada će biti oporezovana sva primanja na ime naknada za topli obrok, regres i prevoz.
To nije prihvatljivo, kaže za naš program predsjednik Sindikata Univerziteta Crne Gore Vukašin Zogović koji naglašava da još postoje značajne nepoznanice, čije će razjašnjavanje zapravo značiti veliku razliku u shvatanju novih nameta:
„Kolektivnim ugovorom predviđen je rast koeficijenata za tri posto, ali treba imati u vidu i činjenicu da će na topli obrok, regres, prevoz, zimnicu i sve naknade zarada one će imati tretman zarada što znači da će porez i doprinos na njih morati neko da plaća. Ukoliko se to bude radilo iz zarade zaposlenog jasno je da će nama i topli obrok i prevoz i regres i sva ta naknadna zarada biti u niminalnom iznosu manje. Primjera radi, topli obrok koji smo do sada imali 25 eura on će biti za pet do sedam eura manje.“
Predsjednik veoma brojnog Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević kaže da je, prema preliminarnim informacijama kojima raspolaže, djelimično zadovoljan:
„Prosječna plata u prosvjeti je negdje oko 424, ispod onog prosjeka na nivou države je 456, a ako bude otprilike kako je to ministar najavio tri posto to bi bilo negdje 10 - 15 eura u prosjeku na mjesečnom nivou.“
Novi izvori prihoda
Od naredne godine uvode se i porezi na jahte i druga luksuzna plovila, a priprema se i nova uredba o korišćenju službenih automobila, od čega bi, navodno, trebalo da se inkasira do pet miliona eura.
U Savezu sindikata, koji Vlada jedino priznaje kao reprezentativan, smatraju da bi Vlada trebalo da zahvata upravo od imućnijih.
Generalni sekretar Saveza sindikata, Veselin Vujanović kaže da male plate ne treba dirati:
„Ne dirajte platu ispod 400 eura da smanjujete, a sve plate preko hiljadu uvedite poreze trista posto, pogotovo ko je na budžetu.“
Vladine nove mjere su, kako je saopšteno iz Vlade, zapravo rezultat neprihvatanja prethodnog prijedloga Vlade kojim je trebalo ukinuti naknade za topli obrok, regres, prevoz i minuli rad.
Negodovanje Unije poslodavaca
Ovakav plan, sindikati su kategorički odbili da prihvate, pa predsjednik Sindikata Kliničkog centra Vladimir Pavićević, koji kaže da se mogući efekti novih mjera još uvijek analiziraju, smatra da je moguće da je Vlada prvo nastupila sa radikalnim prijedlogom, da bi ovakva blaža varijanta bila glatko prihvaćena:
„Svakako je moguće da to ima neki psihološki efekat da neće biti drastično umanjenje kao što će sada radnici da pomisle - pa, dobro, eto nije baš tako strašno -, ali mi ćemo naše članstvo u potpunosti informisati sa najnovijim predlogom i donijeti svakako odgovarajuće odluke, odnosno, zauzeti stav.“
Generalni sekretar Unije Vladimir Čurović kaže da to na kraju uvijek ide na teret poslodavca:
„Kada se doprinos koji je na teret poslodavca preliva na doprinos koji je na teret radnika imamo kontraefekat da se doprinos koji se računa na zaradu sada treba da zaračunava iz zarade što će reći da ulazi uz obračun poreza. Na taj način, iako stopa ostaje ista povećava se fiskalni namet. Odnos neto zarade i ukupnog opterećenja na zaradu se povećava. Naravno, taj teret u krajnjoj instanci uvijek snosi poslodavac.“
Crnogorska Vlada usvojila je Predlog budžeta za narednu godinu koji iznosi 1,42 milijarde eura. Predlog budžeta će, po riječima potpredsjednika Vlade Igora Lukšića, biti na nivou od oko 40 posto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda, a otvara se mogućnost i za, eventualno, zaključivanje stand by aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom:
Planirani budžetski deficit za narednu godinu je 135 miliona eura, odnosno, nešto preko četiri odsto bruto-domaćeg proizvoda. Manjkom će se, prema najavama, finansirati razvojni projekti, prije svega, dalje unaprijeđenje infrastrukture. Vlada, za 2010. predvidja inflaciju od 2 posto, i rast ekonomije do svega pola procenta, ali uz ostavljenu mogućnost pada do dva odsto.
Budžet bez podrške opozicije
Političke partije su uglavnom oprezne prilikom komentarisanja predloga budžeta za 2010. ali očekuju da im Vlada dostavi dokument i da se otvori rasprava o svim pojedinostima. Opozicione stranke ipak, već sada, ocjenjuju da je veoma teško sada planirati budžet zbog opšteg ekonomskog ambijenta.
Političke partije će od ponedjeljka analizirati budžet za 2010. godinu i predložene mjere štednje izmjenama poreskih zakona, a u prvim reakcijama, potpredsjednik Pokreta za primjene Branko Radulović kaže da njegova stranka neće podržati predloženi budžet i očekuje da se otvori rasprava o ukupnoj ekonomskoj policiti Crne Gore. Radulović prognozira punu neizvjesnost u ekonomskoj i socijalnoj budućnosti tokom iduće godine:
Aleksandar Damjanović iz Socijalističke narodne partije očekuje raspravu o predlogu budžeta i setu izmjena poreskog zakonodavstva, a konkretnije će se o budžetu izjasniti kada dokument dobije na uvid.
Prema prvim informacijama budžet će biti nerealan jer je prihode veoma teško planirati, a povećanje poreza predstavlja iznuđen potez, kaže Radojica Živković iz Nove srpske demokratije:
"Mislim da je to iznuđeni potez i hvatanje posljednje slamke spasa da se namaknu, kako bih grubo rekao, ta prihoda strana budžeta kako bi prešla milijardu eura. Nijesam siguran da je to realno i nije za sigurno da će to biti dobro. Svakako će tu biti više rebalansa takvog budžeta. Što se tiče same štednje traba šteđeti, međutim, samo šteđeti na ličnim dohotcima, a ne šteđeti na mnogim drugim stvarima je vrlo teško."
Od konkretnih zaključaka za sada je uzdržan i funkcioner manje članice vladajuće koalicije, Socijaldemokratske partije, Damir Šehović koji očekuje da teret ekonomske krize bude raspoređen solidarno:
"Hoću da vjerujem da je Ministarstvo finansija vodilo računa o tome da bi budžet trebalo prilagoditi u ovoj kriznoj situaciji i da bi on trebalo da prije svega omogući normalno funkcionisanje države kao i da omogući redovno servisiranje obaveza prema svim zapošljenima u državnoj upravi, trebalo bi iskoristiti sve mogućnosti za povećanjem budžetskih prihoda oporezivanjem imućnijeg sloja društva, odnosno, onih sa dubljim džepom, na čemu mi socijaldemokrate posebno insistiramo i zbog toga nas i raduje da je Ministarstvo finansija prepoznalo opravdanosti našeg insistiranja na dodatno oporezivanje luksuznih automobila i prihvatilo našu inicijativu."
