Početak jula u Crnoj Gori protiče u znaku posjete predsjednika Hrvatske Iva Josipovića i predstojećeg dolaska u Podgoricu predsjednika Srbije Borisa Tadića.
Predsjednik Josipović i njegov crnogorski kolega Filip Vujanović saglasili su se da dvije države što skorije potpišu bilateralni sporazum o izručenju kriminalaca, a nagoviješteno je da će ista volja biti iskazana i u razgovorima sa predsjednikom Srbije.
Predsjednici Vujanović i Josipović saopštili su na Cetinju da su dvije države spremne da odmah potpišu sporazum o izručenju državljana okrivljenih i osuđenih za krivična djela organizovanog kriminala i korupcije.
To je, nesumnjivo najvažniji detalj posjete hrvatskog predsjednika, u trenutku kada dio javnosti i u Crnoj Gori, regionu i EU uporno traži da se zvanična Podgorica snažnije i efikasnije suprotstavi organizovanom kriminalu. Nekadašnji crnogorski ambasador u Hrvatskoj Branko Lukovac kaže da je evidentno da je u Crnoj Gori sazrela svijest da se u evro integracijama ne može dalje od postignutog , ukoliko ne ojača borba protiv kriminala.
"Da li je to plod shvatanja da Crna Gora ne može kaskati, ili sugestija, tako da kažem koja dolazi od strane Evropske unije, jer je jasno da mi naredne korake prema EU ne možemo činiti ako ne prihvatimo taj standard Evropske unije. Tako da to odgovara i Crnoj Gori, Srbiji i Bosni", rekao je on.
Koliko je bila važna posjeta Iva Josipovića, još je važnija predstojeća posjeta predsjednika Srbije Borisa Tadića, koji će u Podgoricu doputovati 7. jula.
Susret s Milom Đukanovićem
Još od trenutka kada je Crna Gora priznala nezavisnost Kosova odnosi dvije zemlje značajno su nazadovali. Sve je, čini se doživjelo vrhunac u prepucavanjima dvije Vlade oko slučaja Šarić.
Branko Lukovac očekuje da će nakon posjete Tadića i na tom planu doći do poboljšanja u odnosima Crne Gore i Srbije.
"Kao što znate bilo je tu nekih sumnjičenja oko saradnje u suprotstavljanju organizovanom kriminalu, da li su srbijanski organi imali dovoljno povjerenja da pošalju predmete organima crnogorskog pravosuđa. Bilo je tu očigledno nečega što nije svjedočilo o punoj saradnji. Ja sam uvjeren i sa ovim što je nagovijestio predsjednik Vujanović da će se takav sporazum sa Srbijom postići i da će biti otklonjeni uzroci nedovoljne saradnje u pojedinim oblastima", rekao je Lukovac.
Za posjetu predsjednika Tadića zainteresovani su političke partije i drugi predstavnici srpskog naroda u Crnoj Gori. Goran Danilović iz NOVE očekuje da će posjeta predsjednika Srbije smiriti strasti.
"Žao mi je što moram da konstatujem da Crna Gora čini mnogo manje od Srbije na obnavljanju dobrih veza dvije države.Nadam se, zaista iskreno da će posjeta gospodina Tadića umnogome smiriti strasti. Da ćemo i suštinski početi da sarađujemo onako kako na nivou teorije svi priželjkuju. Dakle, najbolji bratski, prijateljski, dobrosusjedski i istorijski i kakvi sve ne odnosi. Za takvu priču su potrebne dvije strane", smatra Danilović.
Momčilo Vuksanović je predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta. On očekuje da će položaj Srba u Crnoj Gori biti poboljšan nakon posjete Tadića Podgorici.
Vuksanovića smo pitali da li je Tadić tražio da se sastane sa predstavnicima Srpskog nacionalnog savjeta u Crnoj Gori.
"Ne. Nemamo nikakav kontakt sa gospodinom Tadićem niti bilo kojom institucijom iz Srbije. Kao što i sami znate, on je rekao da se teško može naći identitetska razlika između Crnogoraca i Srba. To je jasno svima da može i da se već našla. Mi smo dva različita naroda, sa različitim potrebama, interesima. Najbolje bi bilo da podrži ovu koncepciju Srpskog nacionalnog savjeta, to jeste očuvanje srpskog nacionalnog identiteta u izvornom obliku, kako to mi potenciramo", odgovorio je Vuksanović.
Dolazak Borisa Tadića u Crnu Goru biće prva zvanična posjeta predsjednika Srbije nakon što je Podgorica u oktobru 2008. priznala nezavisnost Kosova.
Beograd je tadašnju ambasadorku Anku Vojvodić proglasila nepoželjnom i ona je morala da napusti glavni grad Srbije. Nakon djelimičnog smirivanja strasti u Beograd je stigao novi ambasador Igor Jovović.
Jovović je srbijanskim medijima rekao da vjeruje da će samim činom posjete i, pogotovo, nakon nje postepeno početi da se prevazilaze određene razlike i teškoće u komunikaciji na državno-političkom nivou, koje su se, kako je kazao manifestovale i kroz pristrasno medijsko izvještavanje, ispoljavano u periodu od ljeta prošle godine.
Predsjednik Josipović i njegov crnogorski kolega Filip Vujanović saglasili su se da dvije države što skorije potpišu bilateralni sporazum o izručenju kriminalaca, a nagoviješteno je da će ista volja biti iskazana i u razgovorima sa predsjednikom Srbije.
Predsjednici Vujanović i Josipović saopštili su na Cetinju da su dvije države spremne da odmah potpišu sporazum o izručenju državljana okrivljenih i osuđenih za krivična djela organizovanog kriminala i korupcije.
To je, nesumnjivo najvažniji detalj posjete hrvatskog predsjednika, u trenutku kada dio javnosti i u Crnoj Gori, regionu i EU uporno traži da se zvanična Podgorica snažnije i efikasnije suprotstavi organizovanom kriminalu. Nekadašnji crnogorski ambasador u Hrvatskoj Branko Lukovac kaže da je evidentno da je u Crnoj Gori sazrela svijest da se u evro integracijama ne može dalje od postignutog , ukoliko ne ojača borba protiv kriminala.
"Da li je to plod shvatanja da Crna Gora ne može kaskati, ili sugestija, tako da kažem koja dolazi od strane Evropske unije, jer je jasno da mi naredne korake prema EU ne možemo činiti ako ne prihvatimo taj standard Evropske unije. Tako da to odgovara i Crnoj Gori, Srbiji i Bosni", rekao je on.
Koliko je bila važna posjeta Iva Josipovića, još je važnija predstojeća posjeta predsjednika Srbije Borisa Tadića, koji će u Podgoricu doputovati 7. jula.
Još od trenutka kada je Crna Gora priznala nezavisnost Kosova odnosi dvije zemlje značajno su nazadovali. Sve je, čini se doživjelo vrhunac u prepucavanjima dvije Vlade oko slučaja Šarić.
Branko Lukovac očekuje da će nakon posjete Tadića i na tom planu doći do poboljšanja u odnosima Crne Gore i Srbije.
"Kao što znate bilo je tu nekih sumnjičenja oko saradnje u suprotstavljanju organizovanom kriminalu, da li su srbijanski organi imali dovoljno povjerenja da pošalju predmete organima crnogorskog pravosuđa. Bilo je tu očigledno nečega što nije svjedočilo o punoj saradnji. Ja sam uvjeren i sa ovim što je nagovijestio predsjednik Vujanović da će se takav sporazum sa Srbijom postići i da će biti otklonjeni uzroci nedovoljne saradnje u pojedinim oblastima", rekao je Lukovac.
Za posjetu predsjednika Tadića zainteresovani su političke partije i drugi predstavnici srpskog naroda u Crnoj Gori. Goran Danilović iz NOVE očekuje da će posjeta predsjednika Srbije smiriti strasti.
"Žao mi je što moram da konstatujem da Crna Gora čini mnogo manje od Srbije na obnavljanju dobrih veza dvije države.Nadam se, zaista iskreno da će posjeta gospodina Tadića umnogome smiriti strasti. Da ćemo i suštinski početi da sarađujemo onako kako na nivou teorije svi priželjkuju. Dakle, najbolji bratski, prijateljski, dobrosusjedski i istorijski i kakvi sve ne odnosi. Za takvu priču su potrebne dvije strane", smatra Danilović.
Dolazak Borisa Tadića u Crnu Goru biće prva zvanična posjeta predsjednika Srbije nakon što je Podgorica u oktobru 2008. priznala nezavisnost Kosova.
Momčilo Vuksanović je predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta. On očekuje da će položaj Srba u Crnoj Gori biti poboljšan nakon posjete Tadića Podgorici.
Vuksanovića smo pitali da li je Tadić tražio da se sastane sa predstavnicima Srpskog nacionalnog savjeta u Crnoj Gori.
"Ne. Nemamo nikakav kontakt sa gospodinom Tadićem niti bilo kojom institucijom iz Srbije. Kao što i sami znate, on je rekao da se teško može naći identitetska razlika između Crnogoraca i Srba. To je jasno svima da može i da se već našla. Mi smo dva različita naroda, sa različitim potrebama, interesima. Najbolje bi bilo da podrži ovu koncepciju Srpskog nacionalnog savjeta, to jeste očuvanje srpskog nacionalnog identiteta u izvornom obliku, kako to mi potenciramo", odgovorio je Vuksanović.
Dolazak Borisa Tadića u Crnu Goru biće prva zvanična posjeta predsjednika Srbije nakon što je Podgorica u oktobru 2008. priznala nezavisnost Kosova.
Beograd je tadašnju ambasadorku Anku Vojvodić proglasila nepoželjnom i ona je morala da napusti glavni grad Srbije. Nakon djelimičnog smirivanja strasti u Beograd je stigao novi ambasador Igor Jovović.
Jovović je srbijanskim medijima rekao da vjeruje da će samim činom posjete i, pogotovo, nakon nje postepeno početi da se prevazilaze određene razlike i teškoće u komunikaciji na državno-političkom nivou, koje su se, kako je kazao manifestovale i kroz pristrasno medijsko izvještavanje, ispoljavano u periodu od ljeta prošle godine.
