U Skupštini Crne Gore je Odbor za ustavna pitanja usvojio tri zakona iz oblasti krivično pravnih odnosa između Crne Gore i Srbije. Uskoro će ti zakoni biti usvojeni i u parlamentu, pa postavlja se pitanje da li će novi propisi poboljšati saradnju dvije države u borbi protiv kriminala.
Skupštinski odbor za ustavna pitanja usvojio je predlog Zakona o potvrđivanju ugovora između Crne Gore i Srbije o međusobnom izvršavanju sudskih odluka koji previđa da osuđene osobe izdržavaju krivične sankcije u državi čini su državljani ili u kojoj imaju prebivalište. Premještaj će se sprovesti ako je osuđenik državljanin jedne, a osuđen je u drugoj državi pa zahtjeva premještaj u državu čiji je državljanin.
Predlog Zakona o potvrđivanju ugovora između Crne Gore i Srbije o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima podrazumijeva neposrednu saradnju sudova i ostalih nadležnih organa između dvije zemlje što znači uručivanje i dostavljanje određenih akata, dokumenata i obaviještenja da se taj proces odvija neposredno između nadležnih organa država. Treći akt koji obuhvata izručenje predviđa da se izručenje sprovodi za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora od najmanje jedne godine, ali se može izreći mjera bezbjednosti, odnosno vaspitna mjera u trajanju dužem od jedne godine.
Obrazlažući ove akte koje uređuje odnose između Crne Gore i Srbije u krivično pravnoj oblasti pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević je rekla da je do sada komunikacija između pravosudnih institucija išla preko Ministarstva pravde i diplomatskim putem što je uticalo na dužinu postupaka:
"Treba samo iznijeti jedan podatak da je u prošloj godini preko šest hiljada zamolnica za pružanje međunarodne pravne pomoći bilo u Ministarstvu pravde. To je šest hiljada predmeta i znate i sami koliko to može uticati na efikasnije vođenje postupaka. I u ovom ugovoru o međusobnom izvršavanju sudskih odluka o krivičnim stvarima, ako ste obratili pažnju vidjeli ste da sudske odluke koje su postale pravosnažne prije 3. juna 2006. godine će se izvršavati u državama ugovornicama kao domaće presude."
Ovim sporazumima je predviđeno, kako je rekla Lakočević, da advokati iz jedne države mogu zastupati klijente u drugoj državi:
"Osim toga što je previđeno da se opšti vidovi pružanja pravne pomoći odvijaju neposredno između pravosudnih organa ostaju određeni vidovi pružanja pravne pomoći koji se ne mogu odvijati preko pravosudnih organa već mora biti uključen centralni organ, odnosno Ministarstvo pravde. To je kao što su predaja lica lišena slobode, zamolnica za prisustvo radnjama pravne pomoći, ustupanje i preuzimanje krivičnog gonjenja i tako dalje. Ono što ću posebno pomenuti u ovim ugovorima je takođe predviđeno i da advokati, države Srbije i države Crne Gore koji su upisani u jednu od ove dvije države, mogu zastupati pred pravosudnim organima druge države".
Članovi Odbora za ustavna pitanja su usvojili ove zakone bez rasprave, a član odbora iz Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković je rekao da se radi o međunarodnim sporazumima koji su prijeko potrebni između Crne Gore i Srbije:
"Time se konstituišu, odnosno stvaraju normativni uslovi za konstituisanje jedne nove prakse u ovoj posebnoj oblasti, u oblasti pravne pomoći, u krivično pravnoj materiji, u onim najosjetljivijim društvenim odnosima. Strašno je važno da ih imamo, da po njima postupaju naši nadležni državni organi, da se ispomažemo u pravnim stvarima, to je na liniji međunarodnih zahtjeva međunarodne pravne baštine".
Vuković kaže da će se, između ostalog, riješiti problem bježanja od odgovornosti iseljenjem u drugu državu:
"Što se tiče sporazuma oko krivično pravnih stvari neće tu biti onoga što se u žargonu kaže, odnosno spriječiće se i prorediti odnosi da čovjek pobjegne od odgovornosti tako što se iseli iz jedne u drugu zemlju. Jednostavno, svi ćemo poštovati nacionalno zakonodavstvo, poštovaćemo ustavna rješenja, ali ćemo poštovati i međunarodna dokumenta".
Skupštinski odbor za ustavna pitanja usvojio je predlog Zakona o potvrđivanju ugovora između Crne Gore i Srbije o međusobnom izvršavanju sudskih odluka koji previđa da osuđene osobe izdržavaju krivične sankcije u državi čini su državljani ili u kojoj imaju prebivalište. Premještaj će se sprovesti ako je osuđenik državljanin jedne, a osuđen je u drugoj državi pa zahtjeva premještaj u državu čiji je državljanin.
Predlog Zakona o potvrđivanju ugovora između Crne Gore i Srbije o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima podrazumijeva neposrednu saradnju sudova i ostalih nadležnih organa između dvije zemlje što znači uručivanje i dostavljanje određenih akata, dokumenata i obaviještenja da se taj proces odvija neposredno između nadležnih organa država. Treći akt koji obuhvata izručenje predviđa da se izručenje sprovodi za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora od najmanje jedne godine, ali se može izreći mjera bezbjednosti, odnosno vaspitna mjera u trajanju dužem od jedne godine.
Obrazlažući ove akte koje uređuje odnose između Crne Gore i Srbije u krivično pravnoj oblasti pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević je rekla da je do sada komunikacija između pravosudnih institucija išla preko Ministarstva pravde i diplomatskim putem što je uticalo na dužinu postupaka:
"Treba samo iznijeti jedan podatak da je u prošloj godini preko šest hiljada zamolnica za pružanje međunarodne pravne pomoći bilo u Ministarstvu pravde. To je šest hiljada predmeta i znate i sami koliko to može uticati na efikasnije vođenje postupaka. I u ovom ugovoru o međusobnom izvršavanju sudskih odluka o krivičnim stvarima, ako ste obratili pažnju vidjeli ste da sudske odluke koje su postale pravosnažne prije 3. juna 2006. godine će se izvršavati u državama ugovornicama kao domaće presude."
Ovim sporazumima je predviđeno, kako je rekla Lakočević, da advokati iz jedne države mogu zastupati klijente u drugoj državi:
"Osim toga što je previđeno da se opšti vidovi pružanja pravne pomoći odvijaju neposredno između pravosudnih organa ostaju određeni vidovi pružanja pravne pomoći koji se ne mogu odvijati preko pravosudnih organa već mora biti uključen centralni organ, odnosno Ministarstvo pravde. To je kao što su predaja lica lišena slobode, zamolnica za prisustvo radnjama pravne pomoći, ustupanje i preuzimanje krivičnog gonjenja i tako dalje. Ono što ću posebno pomenuti u ovim ugovorima je takođe predviđeno i da advokati, države Srbije i države Crne Gore koji su upisani u jednu od ove dvije države, mogu zastupati pred pravosudnim organima druge države".
Članovi Odbora za ustavna pitanja su usvojili ove zakone bez rasprave, a član odbora iz Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković je rekao da se radi o međunarodnim sporazumima koji su prijeko potrebni između Crne Gore i Srbije:
"Time se konstituišu, odnosno stvaraju normativni uslovi za konstituisanje jedne nove prakse u ovoj posebnoj oblasti, u oblasti pravne pomoći, u krivično pravnoj materiji, u onim najosjetljivijim društvenim odnosima. Strašno je važno da ih imamo, da po njima postupaju naši nadležni državni organi, da se ispomažemo u pravnim stvarima, to je na liniji međunarodnih zahtjeva međunarodne pravne baštine".
Vuković kaže da će se, između ostalog, riješiti problem bježanja od odgovornosti iseljenjem u drugu državu:
"Što se tiče sporazuma oko krivično pravnih stvari neće tu biti onoga što se u žargonu kaže, odnosno spriječiće se i prorediti odnosi da čovjek pobjegne od odgovornosti tako što se iseli iz jedne u drugu zemlju. Jednostavno, svi ćemo poštovati nacionalno zakonodavstvo, poštovaćemo ustavna rješenja, ali ćemo poštovati i međunarodna dokumenta".
