Dostupni linkovi

Vlasnici ruskih lanaca igara na sreću najavljuju kako planiraju preuzimanje crnogorskih kazina. Rusi su tako, zbog ukidanja kockarnica u njihovoj državi od 1. jula, naumili preseliti posao u druge krajeve svijeta. Da li je i koliko cvjetanje takvog biznisa u Crnoj Gori poželjno i kakve država ima koristi od toga posla?

Nakon što je Vladimir Putin, tadašnji predsjednik ruske federacije, još 2006. predložio ukidanje kockarnica u Rusiji, nazvavši ih štetne po društvo i uporedivši ih sa alkoholizmom, vlasnici velikh lanaca igara na sreću počeli su da planiraju prebacivanje biznisa u druge krajeve svijeta. Putinov prijedlog iz 2006. u međuvremenu prerasta u odluku, tako da od 1.j ula kockarnice više neće moći da posluju u Rusiji.

Neki ruski biznismeni zaputili su se i u Crnu Goru, a kako u utorak objavljuju mediji, ruska "Korston grupa" pregovara sa domaćom firmom "Jack Pot" o kupovini dvije kockarnice koje se nalaze u budvanskom hotelu "The Quin of Montenegro" i podgoričkom hotelu "Crna Gora". Purko Ivančević, direktor "The Quin od Montenegro" koji će uskoro, kako je najavljeno, preći u većinsko vlasništvo "Korston grupe" koja planira i preuzimanje kazina u tom hotelu, za naš radio kaže da je strategija sa ruskim partnerima pažljivo osmišljena:

"Ulaskom 'Korston grupe' se otvara vrlo realna i dobra mogućnost rada tokom čitave godine operacije hotela u dvanaestomesečnom periodu, a prije svega, fiksirali smo i dogovorili ciljnu grupu da to budu organizovane grupe turista iz raznih krajeva svijeta koje će, između izleta i ostalih programa, moći i da zadovolje tu svoju potrebu i želju, a to je da se oprobaju u igrama na sreću, jer hotel treba da pored tog klasičnog kazina ima i igraonice i da pruži tu zabavu. Ne bi dobro bilo niti smo mi htjeli da dozvolimo da otvorimo klasični kazino koji će se prije svega okretati lokalnom stanovništvu i tu stvarati nezdravu klimu unutar države Crne Gore."

Poslanik Pokreta za promjene Miloš Bigović kaže da igre na sreću u Crnoj Gori moraju biti rigoroznije kotrolisane i da se država do sada nije dovoljno brinula o tom problemu:

"Prvo, ne može da se dozvoli i da jedan čovjek u Crnoj Gori bude vlasnik pet, šest ili deset kazina. Jedan čovjek i sa njim povezana pravna i fizička lica što je jako bitno može biti vlasnik najviše jednog ili najviše dva kazina. Zavisi od procjene koja se napravi. Tako da što se tiče regulisanja načina te oblasti mi u Crnoj Gori nemamo, iako je predlog zakona to predviđao, u finalnoj verziji zakona to nije ušlo i to je jedna velika zamjerka koja može Crnoj Gori da bude smetnja u budućnosti."


Turistička ponuda za bogatu klijentelu



Bigović ipak, naslanjajući se na Ivančevićevu izjavu, kaže da otvaranje kazina ne mora po automatizmu biti loše za crnogorski turizam:

"Naprosto zavisi, zavisi od prihoda koji budu pristizali iz te oblasti i zavisi definitivno od klijentele koja bude dolazila na naše primorje prije svega. Tako da ukoliko bude visokoplatežna klijentela i ukoliko ona bude sa zapada ne bi trebalo da bude problema."


Koliko država ima koristi od tog posla, za naš radio objašnjava glavni poreski inspektor Novo Radović:

"Igre na sreću se oporezuju shodno Zakonu o igrama na sreću i plaća se naknada za priređivanje igara na sreću. Naknada se sastoji iz fiksnog i varijabilnog dijela. Fiksni dio iznosi 50.000 eura po jednom kazinu plaća se godišnje, varijabilni dio se plaća mjesečno na obračunate prihode, odnosno na osnovicu koja se utvrdi shodno Zakonu o igrama na sreću i na tu osnovicu se primijenjuje stopa od 10 posto, te se varijabilna osnovica plaća svakog mjeseca."


Suvlasnik ekskluzivnog bečićkog hotela "Splendid" Žarko Radulović podsjeća da i u tom hotelu razmišljaju o otvaranju kazina koji bi radio, doduše, pod posebnim uslovima:

"Ne podržavam taj vid biznisa lično kao Žarko, a kao čovjek koji vodi biznis u jednoj velikoj komapniji, uslovno velikoj, mogu da razumijem i mi razmišljamo u tom pravcu, ne, doduše, sa Rusima, nego sa 'Plejbojem', ali ne unutar hotela nego pored hotela da se napravi jedan objekat gdje bi možda mogli mi da povećamo prihode. Pri tom sam zagovornik toga da se donese regulativa kao što je u Sloveniji da domaći, građani Crne Gore, ne mogu da koriste te sadržaje, samo stranci."
  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG