Dostupni linkovi

Službeni jezik u javnom servisu vodiće arhaizaciji


Pažnju javnosti privukla je najava Radio Televizije Crne Gore kako će na medijskom javnom servisu program uskoro početi da se emituje na službenom crnogorskom jeziku. Šta su motivi takve inicijative, kakve sve zamke ona nosi i kako bi njena primjena izgledala u praksi?

Savjet Radio Televizije Crne Gore odlučio je da na sljedećoj sjednici formuliše zaključak koji bi sve zaposlene u javnom servisu obavezao da se u svim emisijama služe službenim crnogorskim jezikom. Inicijator je član Savjeta Branko Banjević, koji smatra da je poštovanje nove gramatike i pravopisa crnogorskog jezika, kako je rekao, minimum našeg identiteta.

Član Savjeta ispred nevladinog sektora Goran Đurović oštro se protivi Banjevićevom prijedlogu. O tome da li očekuje da će Banjević ipak dobiti podršku većine članova Savjeta kaže:

"Ne znam da li postoji većinska volja da se, po meni, brzopleto ili ishitreno uđe u rješavanje jednog pitanja koje već proizvodi podjele u Crnoj Gori i to ne slučajno. Moj stav je da ću biti protiv bilo kakvih brzih rješenja i direktno ću zastupati ono što je i ustavna pozicija jezika u Crnoj Gori. U službenoj upotrebi su, osim crnogorskog, i drugi jezici. Onda ćemo u jednoj tolerantnoj i smirenoj atmosferi doći do nekih rješenja pri čemu Javni servis ne bi smio da bude generator novih podjela u Crnoj Gori."

Teoretičarka književnosti Božena Jelušić, koja je od početka bila za promjenu naziva jezika u crnogorski ali se protivila novoj kodifikaciji, smatra da motivi inicijative da se crnogorski jezik u medijski javni servis uvede kao obavezan leže u tome što to nije uspjelo u školskom sistemu, nakon izmjena Zakona o opštem obrazovanju.

"Onda se pribjegloj drugoj, paralelenoj obrazovnoj instituciji – medijima, koje gleda više mladih ljudi i građana nego što pohađa školu. Koliko vi preko medija uspostaviti tu vrstu kodifikacije vi ste skoro negdje uspjeli da se približite toj intenciji da to učinite potpuno legitimnim i da na taj način uđete u praksu. Prosto je u ovom trenutku ne moguće da se izgleda sluša glas struke i da se pribjegne jednostavnom rješenju da se ovaj jezik, jednostavno nazove 'crnogorski' i da se više ništa ne radi kako se ovo, inače ne mnogo obrazovano, stanovništvo ne bi dalje dovodilo u jezičku i svaku drugu pometnju", kaže Jelušićeva.

Diktat iz vrha

Komentarišući inicijativu za uvođenje crnogorskog u govorni jezik na medijskom javnom servisu, profesor na filozofskom fakultetu u Nikšiću i šef medijskog pula Socijalističke narodne partije Dragan Koprivica ističe da je očigledno riječ o pokušaju diktata vrha vlasti.

"Da na taj način naprave određeni udar na medije koji, kao takav, sigurno neće doprinijeti afirmaciji poziva i spikera i svih onih koji govore na državnoj televiziji. Mislim da to apsolutno ne treba Javnom servisu ali treba nekim moćnicima iz vlasti, koji će na taj način napraviti štetu samom Javnom servisu", smatra Koprivica.

Profesor Koprivica, međutim, ne misli da će uvođenje crnogorskog u javni servis dovesti do arhaizacije jezika novinara u toj medijskoj kući.

"Mislim da građani Crne Gore jasno vide da su svi dosadašnji nastupi spikera TV Crna Gora bili krajnje korektni i književni i stilski i jezički dotjerani do kraja. To, evo traje već mnogo dugo od momenta kada je Ustavom, po meni na prisilan način uveden tzv. crnogorski jezik što govori da se TV Crna Gora svojim nivoom odupirala diktatu, koji očigledno dolazi iz vrha vlasti", kaže Koprivica.

No, drugačije misli profesorka Božena Jelušić koja očekuje da će novinari javnog servisa u govornoj praksi češće koristiti glasove Ź" i "Ś bez obzira što njihova upotreba nije obavezna.

"Neosporno bi došlo do češće upotrebe i to bi bio jedan prolaz koji bi, onako, čini mi se neprimjetnije a sigurnije djelovao na opštu populaciju.Vjerovatno bi došlo do neke vrste umnožavanja govornih praksi sa novom jezičkom kodifikacijom. Vjerovatno bi se mnogo lakše zatirao glas stručnjaka u raznim oblastima koje su u vezi sa jezikom", navodi Jelušić.

Goran Đurović zaključuje kako bi upravo analiza reagovanje publike na novogovor na medjskom javnom servisu morala da prethodi bilo kakvoj odluci.

"Ozbiljno istraživanje bi valjda trebalo da prethodi donošenju stava u tom pravcu. Mislim da ima puno drugih pitanja koja su mnogo interesantnija za građane Crne Gore a pogotovo ima drugih pitanja koja su interesantna za Savjet RTV CG koja bi morala da budu rješavana i koja su mnogo veći priroritet u ovom trenutku", navodi Đurović.

Pogledajte komentare (6)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG