Dostupni linkovi

Dualizam u nacionalnom identitetu


Predreferendumski plakati u Crnoj Gori, Tivat, mart 2011, foto: Jasna Vukićević
Iako je nacionalna pripadnost stvar intime u koju ne treba dirati čini se da je ta vrsta intime u Crnoj Gori nerijetko teška onima koji je nose pa rješenje nalaze u dvostrukom identitetu.

Ako izuzmemo one koji smatraju da su Crnogorci i Srbi jedan te isti narod, postoji i oni koji su izlaz našli u formulaciji da im je ime „crnogorsko a prezime srpsko“ ili da su „Crnogorci srpskog porijekla“.

Biti i Crnogorac i Srbin ili i Srbin i Crnogorac čini da se u sopstvenoj koži udobnije osjećaju.
"Ako posmatramo 20. vijek, onda ćemo vidjeti da su srpstvo i crnogorstvo, ne samo kao nacionalne kategorije već i kao politički projekti bili prilično suprotstavljeni", kaže istoričar Dragutin Papović.


Koji su uzroci te dvojnosti, koliko se ona ima utemeljenje u istorijskim okolnostima, a koliko je proizvod aktuelnog trenutka?

"Istorijski gledano nesporno je da u Crnoj Gori i crnogorstvo i srpstvo imaju kontinuitet, da su u određenim periodima oni bili u zajedništvu, odnosno djelovali u istom političkom smjeru, kao što je recimo u 19. vijeku. A kako se približavamo našem vremenu, odnosno ako posmatramo 20. vijek, onda ćemo vidjeti da su srpstvo i crnogorstvo, ne samo kao nacionalne kategorije već i kao politički projekti bili prilično suprotstavljeni", kaže istoričar Dragutin Papović.

Koliko dualizam u nacionalnom identitetu koja je vjekovima odlika Crne Gore polazište ima u istorijskoj povezanosti Crne Gore i Srbije, koliko joj je izvorište u mitologiji, a koliko je posljedica vladajućih ideologija za koje je Crna Gora po potrebi srpska ili crnogorska?

Hrana političkih elita


To pitanje postavili smo i istoričaru, profesoru Šerbu Rastoderu koji objašnjenje vidi u ovom posljednjem.

Etnička mapa Crne Gore iz 2003.
"Budući da je ideologija nešto što je dugotrajan proces samim tim mislim da podjele neće nestati bilo kakvim statističkim iskazom. Prosto, podjele će nestati onda kada ideologija koja ih motiviše i pospješuje bude, na neki način sahranjena u prošlosti. Budući da je to teško očekivati u neko izglednije vrijeme mišljenja sam da će se te podjele nastaviti i da će one i dalje biti ideološki motivisane. U tom smislu, podijeljenost je nešto na što se moramo navikavati a statistika bi trebalo da bude demokratski obrazac detektovanja tih podjela", kaže Rastoder.

Dakle, iako će popis donijeti egzaktne statističke podatke i jasniju sliku o nacionalnoj i etničkoj strukturi Crne Gore da li će dvostrukost nacionalnog pripadanja i dalje ostati njena konstanta?

"Mislim da je to vrlo vjerovatno jer uticaji koji postoje u Crnoj Gori i koji utiči na identitetska opredjeljenja su zaista jaki. Prije svega oni su istorijska konstanta. Ne vidim da se nešto tu promijenilo u okviru percpecije onoga što je prošlost Crne Gore, izuzev što se od referenduma 2006. godine promijenio državni okvir, odnosno Crna Gora je opet samostalna država. To je najveća promjena ali mislim da su neke dublje podjele i neki značajniji uticaji i dalje na snazi"
, kaže Dragutin Papović.

Prema riječima profesora Šerba Rastodera, dio građana neće odustati od jednog od dva svoja identiteta prosto zato jer to ne odgovara političkim elitama koje nastoje da ubijede onu drugu stranu kako nijesu u pravu kada je riječ o nacionalnoj identifikaciji.

"Sve dok to na neki način bude topovska hrana političkih elita te podjele će opstajati i one će biti prisutne kao takve. Istorija je jedan patološki otpad ljudske prošlosti i u tom smislu od nje uzima svako onoliko i ono što mu treba u datom trenutku", zaključuje Rastoder.

Pogledajte komentare (5)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG