Iako je Crna Gora Ustavom definisana kao građanska država o toj činjenici, kako se približava početak popisa u petak prvog aprila, sve je manje onih koji mare, pa pretpopisna atmosfera sve više podsjeća na predreferendumsku.
Zaoštrenu retoriku političara i pojačanu aktivnost crkvenih velikodostojnika prati i agresivna medijska kampanja.
"Svi mi živimo negdje i pripadamo nekome", "Na okup oko svoga sunca o, Crnogorci",
" Ponosno reci – Srbin, Crna Gora", "Nositi neprekidno u sebi Crnu Goru znači dar i prokletstvo", zvuči jedan od miksova poruka koji nas svakodnevno obasipaju sa televizijskih ekrana i radijskih frekvencija.
Nacionalna retorika pojačana je i na javnom medijskom servisu koji se iz emisije u emisiju bavi crnogorskim identitetom.
"Ovo je priča o nama – prošlima, sadašnjima i budućima. Govorićemo o novoj Crnoj Gori", kaže se u emisijama.
U podsjećanju na to „Ko smo i odakle smo“ učestalo nas opominju i brojni novinski članci i podlisci dnevnih listova.
U agitovanju ne zaostaju ni moderna sredstva komunikacije, pa se sa gradskih ulica pomaljaju brojni bilbordi sa sugestivnim porukama, među kojima se svojom „inventivnošću“ izdvaja „Rađajmo se, množimo se i napunimo zemlju”, a koju potpisuje Srpska medijska mreža.
Pitali smo kako pojačanu pretpopisnu agitaciju tumači socilog, profesor Srđan Vukadinović i kojim je društvenim strukturama ona namijenjena.
"Očito je da političke grupacije koje pretenduju da predstavljaju crnogorski, odnosno srpski nacionalni korpus, koji u tome imaju velikog udjela u ovoj agitaciji još uvijek žive u ambijentu prije 2006. godine i nastavljaju dalje tu zamišljenu borbu o državno pravnom statusu Crne Gore, koja je razriješena prije 5 godina. Znači, sve ove pretpopisne kampanje veoma agresivno su usmjerene prema onim neodlučnim ljudima, neodlučnim us smislu njihove nacionalne pripadnosti, religijskog ispoljavanja ili jezičkog izražavanja. Očito da brojne dualnosti u crnoj Gori i brojne zamke dvostrukih identitetskih obilježja, a koje se namjerno konstruišu proizvode mnogo nejasnoća po tim pitanjima", kazao je Vukadinović.
Atak na građansku državu
U pretpopisnoj kampanji ne preza se od zloupotrebe istorijskih autoriteta poput Kralja Nikole ili Njegoša ili ovovremenih poput srpskog tenisera sa crnogorskim korijenima Novaka Đokovića, čiji se lik sa napisom “Ne boj se, budi ono što jesi”, pomalja sa jednog od uličnih bilborda u Budvi.
Božena Jelušić, profesorka književnosti, na to gleda ovako:
"Kao na tužan primjer nacionalizma, a nacionalizam je banalan i uvijek se pokušava posipati zvjezdanom prašinom, koja mu ne pripada i tu je riječ o jednoj provincijalnoj i kič stvari".
Koliko je napadna pretopisna kampanja atak na onaj dio stanovništva koji prije svega sebe doživljava kao građjane, pa tek onda kao pripadnike ovog ili onog nacionalnog ili političkog bloka.
Božena Jelušić odgovara da to nije samo atak na građane nego na građansku Crnu Goru.
"Mi svijetu zapravo pokazujemo da nijesmo dostigli nivo građanske države. Ako je toliko važno i toliko bitno podijeliti građansko biće Crne Gore, prosto ga pretvoriti u patchwork (rascjepkanu krpež) pod tim nacionalnim nekakvim mjerilima i kriterijumima, mislim da je to nešto što definitvno ne kandiduje Crnu Goru kao zemlju koja se priprema za evropske integracije na valjani način", rekao je Jelušić.
Slično razmišlja i novinar i muzički kritičar Zoran Milović.
"Ja uopšte nijesam siguran zašto bi neko trebao da agituje da bi se neko drugi izjasnio kao pripadnik neke nacije ili pripadnik neke vjere jer je to prosto pravo čovjeka i osjećaj iznutra. Ja pripadam onoj gomili koja od početka zna ko je i što je i to na mene ne utiče, ali koliko vidim ima u mom komšiluku i okruženju onih koji se jako nerviraju i čekaju kada će sve to da prođe", kaže Milović.
Kako god bilo, kada se 15. aprila popisivači povuku i kampanja utihne, postavlja se pitanje hoće li se sklopiti mozaik demografske slike Crne Gore ili ćemo kao i na prethodnim popisima dobiti više političke nego statističke pokazatelje, koji ce biti iskorišćeni u političke svrhe.
Sociolog Vukadinović ipak je optimista.
"Jer neke zamke tog dvostrukog identitetskog obilježja će se razriješiti i razriješene su osamostaljenjem Crne Gore. U svakom slučaju treba sada očekivati podatke koji će biti više priježni nauci, statistici, demografiji i drugim disciplinama koje se bave time, nego politici", rekao je on.
Zaoštrenu retoriku političara i pojačanu aktivnost crkvenih velikodostojnika prati i agresivna medijska kampanja.
"Svi mi živimo negdje i pripadamo nekome", "Na okup oko svoga sunca o, Crnogorci",
" Ponosno reci – Srbin, Crna Gora", "Nositi neprekidno u sebi Crnu Goru znači dar i prokletstvo", zvuči jedan od miksova poruka koji nas svakodnevno obasipaju sa televizijskih ekrana i radijskih frekvencija.
Nacionalna retorika pojačana je i na javnom medijskom servisu koji se iz emisije u emisiju bavi crnogorskim identitetom.
"Ovo je priča o nama – prošlima, sadašnjima i budućima. Govorićemo o novoj Crnoj Gori", kaže se u emisijama.
U podsjećanju na to „Ko smo i odakle smo“ učestalo nas opominju i brojni novinski članci i podlisci dnevnih listova.
U agitovanju ne zaostaju ni moderna sredstva komunikacije, pa se sa gradskih ulica pomaljaju brojni bilbordi sa sugestivnim porukama, među kojima se svojom „inventivnošću“ izdvaja „Rađajmo se, množimo se i napunimo zemlju”, a koju potpisuje Srpska medijska mreža.
Pitali smo kako pojačanu pretpopisnu agitaciju tumači socilog, profesor Srđan Vukadinović i kojim je društvenim strukturama ona namijenjena.
"Očito je da političke grupacije koje pretenduju da predstavljaju crnogorski, odnosno srpski nacionalni korpus, koji u tome imaju velikog udjela u ovoj agitaciji još uvijek žive u ambijentu prije 2006. godine i nastavljaju dalje tu zamišljenu borbu o državno pravnom statusu Crne Gore, koja je razriješena prije 5 godina. Znači, sve ove pretpopisne kampanje veoma agresivno su usmjerene prema onim neodlučnim ljudima, neodlučnim us smislu njihove nacionalne pripadnosti, religijskog ispoljavanja ili jezičkog izražavanja. Očito da brojne dualnosti u crnoj Gori i brojne zamke dvostrukih identitetskih obilježja, a koje se namjerno konstruišu proizvode mnogo nejasnoća po tim pitanjima", kazao je Vukadinović.
Atak na građansku državu
U pretpopisnoj kampanji ne preza se od zloupotrebe istorijskih autoriteta poput Kralja Nikole ili Njegoša ili ovovremenih poput srpskog tenisera sa crnogorskim korijenima Novaka Đokovića, čiji se lik sa napisom “Ne boj se, budi ono što jesi”, pomalja sa jednog od uličnih bilborda u Budvi.
Božena Jelušić, profesorka književnosti, na to gleda ovako:
"Kao na tužan primjer nacionalizma, a nacionalizam je banalan i uvijek se pokušava posipati zvjezdanom prašinom, koja mu ne pripada i tu je riječ o jednoj provincijalnoj i kič stvari".
Jelušić: Mi svijetu zapravo pokazujemo da nijesmo dostigli nivo građanske države.
Božena Jelušić odgovara da to nije samo atak na građane nego na građansku Crnu Goru.
"Mi svijetu zapravo pokazujemo da nijesmo dostigli nivo građanske države. Ako je toliko važno i toliko bitno podijeliti građansko biće Crne Gore, prosto ga pretvoriti u patchwork (rascjepkanu krpež) pod tim nacionalnim nekakvim mjerilima i kriterijumima, mislim da je to nešto što definitvno ne kandiduje Crnu Goru kao zemlju koja se priprema za evropske integracije na valjani način", rekao je Jelušić.
Slično razmišlja i novinar i muzički kritičar Zoran Milović.
"Ja uopšte nijesam siguran zašto bi neko trebao da agituje da bi se neko drugi izjasnio kao pripadnik neke nacije ili pripadnik neke vjere jer je to prosto pravo čovjeka i osjećaj iznutra. Ja pripadam onoj gomili koja od početka zna ko je i što je i to na mene ne utiče, ali koliko vidim ima u mom komšiluku i okruženju onih koji se jako nerviraju i čekaju kada će sve to da prođe", kaže Milović.
Kako god bilo, kada se 15. aprila popisivači povuku i kampanja utihne, postavlja se pitanje hoće li se sklopiti mozaik demografske slike Crne Gore ili ćemo kao i na prethodnim popisima dobiti više političke nego statističke pokazatelje, koji ce biti iskorišćeni u političke svrhe.
Sociolog Vukadinović ipak je optimista.
"Jer neke zamke tog dvostrukog identitetskog obilježja će se razriješiti i razriješene su osamostaljenjem Crne Gore. U svakom slučaju treba sada očekivati podatke koji će biti više priježni nauci, statistici, demografiji i drugim disciplinama koje se bave time, nego politici", rekao je on.
