Dostupni linkovi

Bunt antifašista zbog groblja za njemačke vojnike


Guido Westerwelle i Milan Roćen potpisuju sporazum, Podgorica, avgust 2011
Sporazum njemačkog i crnogorskog šefa diplomatije Gvida Vestervelea i Milana Roćena o podizanju groblja za njemačke vojnike poginule tokom II svjetskog rata na teritoriji Crne Gore izazvao je oštre reakcije antifašističkih i komunističkih organizacija.

"Nakon potpisivanja ovog sporazuma, od danas Crna Gora je mnogo bliže Evropi. Rekao bih da je Crna Gora danas napravila veliki, istorijski, civilizacijski iskorak", ocijenio je ministar vanjskih poslova Milan Roćen načaj potpisivanja sporazuma sa svojim njemačkim kolegom Gvidom Vesterveleom.

Sporazum je o podizanju groblja njemačkih vojnika stradalih u Drugom svjetskom ratu na crnogorskoj teritoriji, a kojih, kako se procjenjuje, ima oko 2000.

Time je svoj epilog dobila priča koja je aktuelizovana prije nekoliko godina kada su na gradilištu mini obilaznice oko Podgorice pronađeni posmrtni ostaci oko 300 njemačkih vojnika.

Ne u kasarni narodnog heroja

Ubrzo su uslijedile oštre reakcije predstavnika antifašista i komunista u Crnoj Gori.

Prvi čovjek SUBNOR-a Andrija Nikolić ne spori da je civilizacijski čin sahraniti kosti svih, pa i pripadnika okupatorske vojske koja je, kako ističe, počinila brojna zvjerstva u Crnoj Gori.

Danilovgrad: Spomenik palima u NOB-u
Ono što je za Nikolića najspornije jeste da njemački ratnici počivaju u krugu danilovgradske kasarne koja nosi ime narodnog heroja Milovana Šaranovića.

"Da se pokupe i negdje sahrane da, ali nijesam da se sahrane tamo u Danilovgrad gdje je kasarna Milovan Šaranović, narodni heroj koji je poginuo od Nijemaca. Suštinski nijesmo za to da šetamo podižu znamenja i obelisk i tako dalje. Može da se napiše na jednoj ploči – ovdje počivaju poginuli Nijemci na teritoriji Crne Gore od tada do tada. To je moj lični stav. Ja sam na odmoru a kada dođem u Podgoricu sazvaću uži dio SUBNOR-a da o tome razgovaramo ali mislim da je ovaj stav i stav svih naših drugova", kaže Šaranović.

Najdalje u protivljenju otišli su Komunisti Crne Gore, koji su u četvrtak uveče održali sjednicu Predsjedništva Centralnog komiteta na kojoj su, kako nam kaže predsjednik Jugoslovenske komunističke partije Crne Gore Radisav Stanišić, najoštrije osudili dogovor o podizanju groblja njemačkim vojnicima u
'Da nama Njemačka postavlja uslov da moramo da napravimo groblje njemačkim vojnicima da bi smo išli u Evropu?', ogorčen je lider crnogorskih komunista.

Crnoj Gori.

"Svi smo zgroženi zbog toga. Šta se to dešava sa nama u Crnoj Gori? Da nama Njemačka postavlja uslov da mi moramo da napravimo groblje njemačkim vojnicima da bi smo išli u Evropu, što reče ministar spoljnih poslova Roćen. Ne možemo da shvatimo da Vlada Crne Gore i predsjednik države Vujanović, koga smo mi smatrali predsjednikom svih građana, i da je Crna Gora antifašistička država, a da se dozvoli da se gradi spomenik onima koji su došli na našu teritoriju", navodi Stanišić.

Potomci vojnika zadovoljni

Stanišić kao razloge ogorčenosti zbog odluke o podizanju njemačkog groblja navodi i zločine koje je počinila vojska Vermahta u Crnoj Gori.

"Samo se sjetimo Dola u Pivi gdje je pobijeno 520 djece, žena i staraca i oni su tako nas krenuli da uništavaju", kaže.
U Udruženju potomaka njemačkih vojnika kažu kako treba poštovati žrtve sa bilo koje strane da su.

I dok je očigledno da rane istorije u Crnoj Gori sporo zarastaju, sa druge strane Srećko Šenk iz Udruženja potomaka njemačkih vojnika ne krije zadovoljstvo zbog odluke da njihovi posmrtni ostaci budu sabrani. Poručuje da svako ima pravo na dostojan pogreb.

"To je veliko zadovoljstvo izazvalo kod mene a nadam se i kod svih pripadnika njemačke nacionalnosti koji decenijama žive u Crnoj Gori jer mislim da su se stekli uslovi da se jedan takv humani, ljudski, moralni, na kraju krajeva, evropski gest učini prema svim ljudima koji su ostavili svoje živote na ovim prostorima", kaže Šenk.

Stavove dijela javnosti i antifašističkih aktivista, koji smatraju da se time izjednačavaju zločinci sa onima koji su branili zemlju, Šenk ne želi da komentariše

"Mislim da sada nakon toliko decenija nema potrebe više za takvim izjavama i za potezanje za nečim iz prošlosti. Istorija je pokazala svoje i mislim da ti ljudi bez obzira na kojoj strani bili, za koga i kako su se borili borili su se za politiku Njemačke koja je bila u to vrijeme i to je tako bilo. Treba poštovati žrtve sa bilo koje strane da su", zaključuje Šenk.

Pogledajte komentare (7)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG