Dostupni linkovi

Kriza vraća tržište nekretnina realnoj vrijednosti


Budva

Kriza na crnogorskom tržištu nekretnina ogleda se ne samo u sve jeftinijim cijenama, nego i zatvaranju gotovo dvije trećine agencija za kupoprodajno posredovanje.

Ekonomska kriza vraća tržište nekretnina u Crnoj Gori svojoj realnoj vrijednosti:

"Ljudi ne mogu da shvate da tih velikih prodaja, to jest, velikih cijena više nema. Dešava se da u istoj zgradi jedan komšija prodaje kvadrat tri hiljade eura, a drugi komšija prodaje za hiljadu i po. Jedan hoće da proda, drugi hoće da prodaje"
, kaže Dragan Nikolić iz agencije "Imperija" , koji se godinama bavi kupoprodajom nekretnina.

Potvrđuje da je to tržište u krizi:

"Kvadrat stana u Budvi može da se kupi za 900, 1200 eura, zavisi od lokacije, pa do tri, i pet hiljada eura. Svakim danom će cijena nekretnina padati. Ne važi to samo za Budvu, nego za cijelu Crnu Goru. Ima dosta investitora koji su zarobili svoj novac u izgradnju objekata za tržište, tako da ih oni sada ne mogu prodati ni po onim cijemama maltene koliko njih košta izgradnja."


Pad cijena nekretnina ne prati i pad cijena podstanarstva u Budvi:

"Jako je problematično jer prvi razgovori sa gazdom počinju sa tim da se stan izdaje do sezone. Do sezone se i nekako može naći stan a u sezoni jako teško i obično nas tretiraju kao goste. Plaćamo smještaj kao bilo koji gost koji dođe u Budvu. Prošle godine je to bilo deset eura po ležaju dnevno",
kaže naša sagovornica koja već petnaest godina podstanari.

RSE: Na koji način riješiti stambeni problem?

BUDVANKA: Jedino očekujući neko nasljedstvo, ili uz veliku pomoć svoje porodice.

Iako mnogi kažu da se prodalo sve što se prodati dalo, još ima atraktivnih lokacija za nekretnine na crnogorskom jugu, smatra menadžer za nekretnine Dragan Nikolić i procjenjuje da će se nakon krize nastaviti gradnja na već kupljenim većim parcelama:

"
Najskuplji je neizgrađeni plac. Smatram da se atraktivne lokacije nijesu prodale, da atraktivne lokacije još uvijek postoje, i najvjerovanije uređenjem prostornog planiranja veliki investitori će nastaviti gradnju, sigurno neće ostaviti kupljenu zemlju da stoji neprivedena namjeni.
Najskuplji je neizgrađeni plac. Smatram da se atraktivne lokacije nijesu prodale, da atraktivne lokacije još uvijek postoje, i najvjerovanije uređenjem prostornog planiranja veliki investitori će nastaviti gradnju, sigurno neće ostaviti kupljenu zemlju da stoji neprivedena namjeni."


Naš sagovornik kaže da je trend pada cijena nekretnina neminovan u cijelom svijetu. U Mađarskoj, na primjer, kvadrat stana se u glavnom gradu kupuje za 700 eura. Preko okeana, na obali Meksika, još je jeftinije - 700 dolara. Nikolića pitamo kako i zašto je domaće tržište nekretnina moglo i još uvijek može držati nerealne cijene:

"Kod nas su se prometom nekretnina bavili različiti ljudi iz različitih struktura. Cijene su rasle jer su se određeni ljudi ugrađivali. Čovjek nešto prodaje za recimo sto eura, a oni su to prodavali kao posrednici za 130. Komšija čuje, pa ni on neće da proda ispod 130, i to je tako išlo. Realne vrijednosti u prodaji nije bilo. Ja smatram da na vrijeme nije ozakonjen rad agencija za nekretnine, što se vidi sada, jer ne da se njihov broj prepolovio, nego je 70 do 80 posto agencija na Crnogorskom primorju zatvoreno. Nadležne službe to nijesu na vrijeme kontrolisali, nijesu ni kontrolisali one ljudi koji su bili na određenim funkcijama, kojima su bili dostupni strani investitori i kojima su ti isti ljudi uzimali određene procente. Najbolje to zna Uprava za nekretnine Crne Gore po knjiženju, i Poreska uprava Crne Gore. Recimo, prije tri, četiri godine opština Budva je profitirala 800 hiljada eura od poreza na promet. Da je neko samo uzeo od cijene koštanja tri posto, dobio je 1,2 miliona, Pitanje je gdje su te pare. Svaki ugovor bi morao da ima ime posrednika, pa bi se znalo dje su pare."
  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

XS
SM
MD
LG