Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Crna Gora nije se suočila s "mrljama" iz prošlosti


Ilustrativna fotografija, foto Svo Prelević
Crna Gora se do danas nije ozbiljno suočila s mrljama iz ne tako davne prošlosti, niti je prihvatila odgovornost za događaje koji su bacili sjenku na istoriju tog naroda koji se vijekovima ponosio čojstvom i junaštvom. Zvanična Podgorica do danas nije pokazala želju za usvajanjem zakona o lustraciji, iako je takva inicijativa prije tri godine pokrenuta u crnogorskom Parlamentu. Da li je kasno za ovaj zakon?

Liberalna partija je 2007. godine predložila usvajanje zakona o lustraciji, kojim bi se Crna Gora suočila sa ratnom prošlošću i ulogom u akcijama tokom devedesetih, koje crnogorskom narodu ne služe na čast.

Kako podsjeća sociolog Andrija Đukanović, za tako nešto tada nije bilo političke volje u tada i danas vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista.

„Ta inicijativa Liberalne partije je okarakterisana kao lov na vještice, ne vidjevši u tome inicijativu za neku analizu prošlosti našeg društva, niti kao dobronamjeran gest jedne političke partije kroz koju bi naše društvo doživjelo neku katarzu i gdje bi se neka dešavanja iz prošlosti objektivno sagledala, da oni koji su bili odgovorni za to sve što se dešavalo u prošlosti na adekvatan način budu kažnjeni“, kaže Đukanović.

Vreme smanjuje djelotvornost lustracije

Pojedini u Crnoj Gori to objašnjavaju nemogućnošću da oni koji su najviše odgovorni za politiku iz ratnih devedesetih, a koji su i danas u politici, sada
Odustajanje od donošenja zakona o lustraciji dugoročno štetno je za crnogorsko društvo jer u sebi nosi poruku da je kršenje ljudskih prava u ime nekih viših ciljeva ne samo nekažnjivo već i element ohrabrivanja i podsticanja svijesti da se masovno kršenje ljudskih prava može amnestirati ideologijom i politikom.
lustriraju sebe i suoče se sa sopstvenim nedjelima.

„Sama činjenica da bi predmet određnih lustracionih mjera, bez obzira kakve bi one mogle biti, čak i na onom čisto retoričkom niovu, recimo usude i tako dalje., govori o tome da je proces nemoguće pokrenuti jer bi u tom slučaju značilo da oni koji bi trebalo da budu predmet tih mjera treba da i glasaju za pokretanje tog procesa. Naravno, to je nešto što je nemoguće je očekivati u ovom odnosu političkih snaga i društvene odgovornosti, pa i savjesti. Dok imamo političku elitu koju imamo, nemoguće je da se nadamo pokretanju lustracionog procesa“, kaže istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković.

Profesor istorije Šerbo Rastoder kaže da je bilo kakvo odustajanje od usvajanja zakona o lustraciji vrlo opasno po prijeko potrebno ozdravljenje nacije.

„Mislim da je odustajanje od donošenja zakona o lustraciji dugoročno štetno za crnogorsko društvo jer u sebi nosi poruku da je kršenje ljudskih prava u ime nekih viših ciljeva ne samo nekažnjivo već i element ohrabrivanja i podsticanja svijesti da se masovno kršenje ljudskih prava može amnestirati ideologijom i politikom. Istorijsko iskustvo pokazuje da je takvo ponašanje uvijek potencionalno ohrabrenje zločina. U tom kontekstu crnogorsko društvo kasni, mada nikada nije kasno za jedan takav zakon jer mislim da najveći dio javnost očekuje donošenje takvog zakona“, objašnjava Rastoder.

Ostali sagovornici misle da je poprilično kasno da se Crna Gora suoči sa prošlošću. Evo kako to stanovište objašnjava Aleksandar Zeković:

„Što protiče više vremena, smanjuje se jedan prostor za djelotvornu lustraciju. Crna Gora izlazi iz procesa tranzicije i ušla je u proces stabilizacije i pridruživanja Evropskoj uniji. Po meni su gotovo sužene mogućnosti za aktiviranje tog procesa, čak i pod uslovom da dođe do promjene političke elite u Crnoj Gori.“

****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Kome ne odgovara lustracija u BiH
Mahmutčehajić: Bez političkog osvješćenja nema evropske budućnosti
„Pročišćavanje“ hrvatskog društva nije napravljeno
O lustraciji u Srbiji niko ne razmišlja
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
XS
SM
MD
LG