Dostupni linkovi

Tradicija utiče na malu zastupljenost žena u politici


U Parlamentu Crne Gore dominiraju muškarci, maj 2011
Da bi žene zauzele ravnopravno mjesto u političkom životu Crne Gore moraju se bolje organizovati i ciljano pritiskati one segmente u vlasti preko kojih mogu da dođu do ispunjenja tog cilja. To je poruka Suzi Džonson, predstavnice NVO koje okupljaju 800.000 žena širom SAD.

Žene i u Crnoj Gori i u Americi suočavaju se sa mačizmom u politici i muškom dominacijom u gotovo svim drugim oblastima gdje se odlučuje o važnim pitanjima. No, ono što je tipično za Crnu Goru a novo za aktivistkinju iz Amerike je da većina žena i dalje pristaje na potčinjenu ulogu u odnosu na muškarce.

Suzi Džonson je provela neko vrijeme u Crnoj Gori, pokušavajući da utvrdi zašto je rodna podijeljenost u Crnoj Gori tako izražena i zašto žene još nijesu uspjele da se izbore za veću zastupljenost u politici.

Došla je do određenih zaključaka nakon što je pratila medije,
"Žene ovdje prepoznaju svoj status i žele da se taj status transformiše. No, mnoge od njih nemaju dovoljno znanja da vide gdje su to glavne tačke u vlasti, gdje to treba izvršiti pritisak", kaže Džonson.

razgovarala sa običnim ljudima, NVO aktivistkinjama i osluškivala puls svakodnevnog života u Crnoj Gori. Zaključila je da u CG postoje žene koje su na pravi način pokrenule to pitanje i koje su spremne da se suoče sa ključnim izazovima

Prema ocjeni Suzi Džonson, žene u Crnoj Gori moraju da se udruže u sestrinstvo i da ciljano pritiskaju određene poluge vlasti kako bi uspjele na putu veće zastupljenosti u političkom životu.

"Ono što sam ja primijetila jeste da žene ovdje prepoznaju svoj status i žele da se taj status transformiše. No, mnoge od njih nemaju dovoljno znanja da vide gdje su to glavne tačke u vlasti, gdje to treba izvršiti pritisak na javne zvaničnike kako bi oni bili odgovorni i donosili odluke koje bi njima odgovarale", kaže Džonson.

Bitka u Skupštini

Na političkoj sceni Crne Gore, u parlamentu, žene vode bitku da u nove izmjene i dopune izbornog zakonodavstva konačno uđu kvote kojima bi bilo obezbijeđeno da najmanje 30 posto žena bude u parlamentu i političkim partijama.

Da to nije lako pokazala su protekla iskustva kada su te slične inicijative na volšeban način ili zaobilažene ili ignorisane. Poslanica SNP Snežana Jonica kaže da novi prijedlog predviđa osim kvota i sankciju za one koji je ne bi poštovali. Taj prijedlog je bio upućen Venecijanskoj komisiji na razmatranje.

Snežana Jonica
"Da je greškom zaboravljeno prošli put da se pošalje Venecijanskoj komisiji mišljenje odbora za rodnu ravnopravnost o pitanju kvota, a da je sada opet greškom - zamislite stalno neke greške kada je ova tema u pitanju - napisano 20, a ne 30 posto i tako imamo sve neke greške u kontinuitetu kada je ova tema u pitanju", kaže Jonica.

Među rijetkim uspješnim novinarkama u Crnoj Gori koje su urednice u svojim medijskim kućama je i Duška Pejović iz Atlas televizije. Pejović podsjeća na sumornu sliku učešća žena u politici.

"Žene u Crnoj Gori čine nešto više od 50 posto stanovništva ali je njihov procenat u parlamentu oko 12 posto. Samo je jedna ministarka i samo je jedna gradonačelnica. Na rukovodećim funkcijama najčešće se nalaze muškarci dok žene uglavnom obavljaju poslove savjetnica ili pomoćnica. Žene posjeduju samo tri posto nekretnina, u biznisu ih je jako malo, a za isti rad primaju 18 posto manju platu od muškaraca", kaže Duška Pejović.

Da su muškarci dominatni, ne samo u politici već i u drugim oblastima u Crnoj Gori, nije novost. Razlozi leže i u sistemu koji još ne prihvata žene na mjestima odlučivanja ali i u tradiciji i jeziku koji negativno definiše ženu.

"Iz ovog jezičkog problem se transferira u u problem psihologije žene koja pokušava da se prikloni institutu moći, to jeste muškarcu, pokazujući očigledne manifestacije ropske svijesti. Zbog toga mi kod žena
"To vam je u jeziku, u tradiciji, u manifestacijama ropske svijesti", kaže o neravnopravnosti žena profesorica Božena Jelušić.

u Crnoj Gori imamo naglašeno pristajanje na ovakvo stanje. Pokazatelj je i odbijanje najvažnijih činbenica u državnim tijelima da se imenuju ženskim imenima, na primjer da se kaže – ministarka, sutkinja, tužiteljka . Imamo to tek sada, ali ne često", navodi profesorica književnosti Božena Jelušić.

Profesorica Jelušić priča kako je na času na kojem se razgovaralo o najavljenoj Paradi ponosa učenike pitala i čime se bave njihove majke?

"Došla sam do učenika koji je bio najrigidniji kada je u pitanju gej populacija. Toliko je bio rigidan da je gotovo padao u fras od mogućnosti da gej populacija prošeta. Pitala sam ga šta je tvoja mama? On je rekao – Moja mama nije ništa. Kako nije ništa? Pa, tako ona nije ništa. To vam je u jeziku, u tradiciji, u manifestacijama ropske svijesti i samo ti ljudi za koje majka nije ništa ako je domaćica, a takvih je u Crnoj Gori većina, čine da ne može biti ni gej parade, ni etničke ni vjerske tolerancije, odnosno doprinose ukupnoj zatvorenosti društva pa i političkog sistema", zaključuje profesorica Jelušić.
XS
SM
MD
LG