Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ekonomisti protiv dodatne ekonomske liberalizacije


Ulaz u zgradu Vlade Crne Gore, Foto: Savo Prelević
Uprkos brojnim kritikama zbog privrženosti neoliberalnom ekonomskom konceptu, Vlada najavljuje dodatnu liberalizaciju koja ne samo da nije u saglasju sa značajnim dijelom stručne i političke javnosti, već je u suprotnosti i sa globalnim trendom koji se kreće ka jačanju uloge države. Eksperti upozoravaju, a opozicija negoduje.

Cijena totalne liberalizacije je izuzetno visoka, a tu cijenu je upravo platio cio svijet, rekao je profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta Božo Mihailović. Odgovarajući na pitanje da li bi za crnogorsku ekonomiju bilo dobro da krene putem dodatne liberalizacije profesor Mihailović kaže da pouku treba tražiti u svjetskom iskustvu:

"Tržište je najbolji sudija, ali tržište ima svoje velike nedostatke. Zbog toga mjere ekonomske politike, državne politike, politike koju vodi država u ekonomiji, mora biti prisutna. Ne u smislu centralističke, planske ekonomije, kakav je nekad bila u socijalizmu, ali mora se voditi računa o starom pravilu, a to je da tržište daje ocjenu ex post, a privredne poslovne odluke donose ex ante. Zbog toga svaka totalna liberalizacija ima visoku cijenu. Svijet je sada platio cijenu te liberalizacije, pa mislim da moramo izvući pouke iz svega toga."


Vlada sve konkretnije najavljuje da bi, uprkos ranijem odbijanju, možda ipak trebalo sklopiti aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom. Profesor Božo Mihailović kaže da je za tu odluku neophodna dublja analiza, ali da se takav aranžman ne isplati zbog nekoliko desetina miliona eura:

"Mora se vidjeti kolika je "cijena" tog aranžmana, jer Međunarodni monetarni fond odobrava sredstva uz odredjene uslove. Zbog toga se mora vidjeti koji je iznos novca i uporediti dobitke od Međunarodnog monetarnog fonda i gubitke. U svakom slučaju, za neke cifre koje su ranije pominjane u sredstvima javnog informisanja reda veličina svega nekoliko desetina miliona eura nije potrebno ulaziti u aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom."


Moguće zaduživanje kod MMF-a


Učestvujući u radu Ekonomskog foruma u Miločeru, potpredsjednik crnogorske Vlade i ministar finansija Igor Lukšić je najavio dodatnu liberalizaciju crnogorske ekonomije i mogućnost zaduživanja kod MMF-a.

"Ja sam se kao i neki drugi opirao tezi da treba napraviti aranžman sa MMF-om, i mislim da smo bili u pravu. Sada ne vidim neki veći problem ukoliko bi Crna Gora odlučila da sklopi aranžman sa MMF-om"
, rekao je Lukšić.

Funkcioner Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović je, reagujući na stav potpredsjednika Vlade, komentarisao i njegovu tezu da je u međuvremenu i MMF evoluirao:

"Gospodin Lukšić je rekao da je u ovih godinu dana došlo do evoluiranja MMF-a, a ja bih prije rekao da je došlo do evolucije kod gospodina Lukšića. Država koja se zadužuje kod komercijalnih banaka, imali smo nedavno dva takva slučaja, po kamatama koje su mnogo više nego kod MMF-a, mora da ima jasnu računicu i da se zadužuje i traži podršku onamo gdje je to jeftinije. U ovom slučaju to je definitivno kod MMF-a, s tim naravno treba uvijek izmjeriti i one uslove koje MMF traži, a to se reguliše kroz pregovore jedne ozbiljne države sa tom institucijom."

Uprkos brojnim kritikama na račun neoliberalnog ekonomskog koncepta Vlade, Igor Lukšić je najavio dodatnu liberalizaciju domaće ekonomije, rekavši da jedino aktivna, dodatno liberalizovana i otvorena ekonomija može generisati jak privredni rast. U opoziciji smatraju da za Crnu Goru ne bi bilo dobro da krene tim smjerom:

"Ako sam ja dobro pročitao, tu se vidi da je gospodin Lukšić pod terminom "dodatne liberalizacije" govorio o restriktivnoj primjeni Zakona o radu i novom kolektivnom ugovoru. Čitajući dalje, to znači nova ograničenja za radnike, pretpostavljam, nekih troškova u dijelu regresa, toplih obroka, u dijelu eventualno minulog rada što će biti opterećenje za budžet, prije svega za radnike u Crnoj Gori. Ako je to dodatna liberalizacija onda Crna Gora ide u potpuno pogrešnom smjeru."
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG