Dostupni linkovi

Novo suđenje za Morinj počinje 12. aprila


Privođenje optuženih za zločine u Morinju, maj 2010, foto: Savo Prelević
Uoči novog suđenja okrivljenima za ratni zločin u logoru Morinj početkom devedesetih, predsjednica specijalnog vijeća sudija Milenka Žižić donijela je rješenje kojim je odbacila izjave 147 svjedoka saslušanih tokom istrage u Hrvatskoj.

Komentarišući odbacivanje 147 izjava svojedoka u slučaju Morinj sa obrazloženjem da nijesu pribavljene putem međunarodne pravne pomoći, Zdenko Bulić, predsjednik Udruge hrvatskih logoraša koji su tokom invazije na Hrvatsku bili zatočeni u improvizovanom vojnom zatvoru na crnogorskoj obali, za Radio Slobodna Evropa kaže da ne može da vjeruje šta se dešava.

"Mogu reći da sam zaprepašten na prvu informaciju da je je odbačeno 147 izjava koje navodno nijesu u skladu sa međunarodnim pravom. Imamo informacije da bi nastavak suđenja uskoro trebalo da počne, iako mi nemamo ni datume ni rokove, da su pozvani novi logoraši, ali zasigurno za nas su izjave onih 70 koji su bili već u Podgorici mjerodavne, mjerodavni dokaz. Kako će se crnogorsko pravosuđe postaviti ne znamo. Evo sada izvlači i šalje neke nove loše poruke kojima pokazuje da još nije voljno da procesuirati te zločine a kamoli pravično kazniti zločince"
, kaže Bulić.

Branilac jednog od okrivljenih Mlađana Govedarice, advokat Goran Rodić naglašava da je odbrana tražila da se odbaci još tridesetak izjava svjedoka koje su, kako tvrdi takođe sporne.

Morinj
"Ono što je karakteristično jeste da je odbrana na to ukazivala i tokom prethodnog glavnog pretresa, da je sud odbio te prijedloge odbrane i čak koristio te iskaze kao dokaze u prvostepenoj presudi koja je po žalbama odbrane ukinuta jer je Apelacioni sud uvažio ove razloge koje smo nalazili na prvostepenom pretresu. Ukidnim rješenjem je ukazano na tu grešku i sudija je postupila po tom nalogu iz rješenja Apelacionog suda. Međutim, odbrana je opet podnijela zahtjev da se iz spisa predmeta izdvoje zapisnici sa saslušanja još 30 izjava svedoka pred Županijskim sudom u Dubrovniku koji su sačinjeni u postupku pružanja međunarodne pravne pomoći jer su urađeni uz drastično kršenje Zakonika o krivičnom postupku, kako hrvatskog tako i crnogorskog", tvrdi Rodić.

Optužnice pod pritiskom


Zdenko Bulić kaže da je od početka bio skeptičan ali da je sada potpuno izgubio vjeru da će crnogorsko prasvosuđe utvrditi istinu i kazniti odgovorne u ovom slučaju.

"Sudeći i po prvostepenoj presudi i poništenju na Žalbenom vijeću i obnavljanjem procesa već smo bili deprimirani u prvom postupku, blagim kaznama koje su izrečene šestorici okrivljenih. Ja moram reći u ime 300 dubrovačkih logoraša koji su bili u Logoru Morinj da nas interesuje da se proširi optužnica na sve one koji su sudjelovali u zlostavljanju i premlaćivanju i ostalim radnjama kojima smo bili izloženi u logoru Morinj.
"Moram reći da ćemo zbog takvog razvoja situacije zatražiti povlačenje predmeta Morinj i da se suđenje provede u pravosudnim organima Hrvatske", navodi Zdenko Bulić.
Moram reći da ćemo zbog takvog razvoja situacije zatražiti povlačenje predmeta Morinj i da se suđenje provede u pravosudnim organima Hrvatske"
, navodi Bulić.

Boris Raonić iz Inicijative mladih za ljudska prava kaže da je crnogorsko pravosuđe pokretalo optužnice za ratne zločine iz devedesetih pod pritiskom domaće i međunarodne javnosti, a ne zato što je postojala namjera da se utrdi puna istina. Njemu nije čudno da takve invalidne optužnice bez inspiratora i nalogodavaca doživljavaju ovakvu sudbinu.

"Tužilaštvo očigledno nije bilo spremno da radi svoj posao kako treba. Optužne radnje, istrage i kompletan proces su rađeni više nego neozbiljno. Imamo danas tu situaciju da u istražnim radnjama niko od nagodovaca ili inspiratora nije odgovarao za te zločine i nije bio obuhvaćen istragama. Imamo situaciju da će oni koji su ležali u zatvoru sada imati pravo na kompentaciju u hiljadama eura, jer su oslobođeni krivice, tako da će imati nagradu za ono šta su radili i šta im je bio posao. Na kraju krajeva vjerovatno je to logično, vjerovatno treba da prođe dosta vremena da bi se Crna Gora suočila sa prošlošću, da bi bila svjesna stvari koje je uradila i tek onda sa nekim novim tužilaštvom i nekim novim sudstvom, sa nekim novim građanima, mogla iskupiti za sve što je radila proteklih decenija"
, kaže Raonić.

U Višem sudu u Podgorici za 12. april zakazan je početak ponovljenog suđenja šestorici pripadnika bivše JNA, Mladenu Goveradici, Zlatku Tarleu, Ivu Gojnicu, Špiru Lučiću, Boru Gligiću, te Ivu Menzalinu, zbog krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u Sabirnom centru u Morinju.

Apelacioni sud je u decembru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda kojom su šestrorica optuženih za mučenje hrvatskih zarobljenika u logoru Morinj bila osuđena na ukupno 16 godina zatvora.

Šestorica optuženih se terete da su od 3. oktobra '91. do avgusta naredne godine, u logoru Morinj smještenom u idiličnom zalivu na crnogorskoj obali, kršeći pravila međunarodnog prava, naredivali i sprovodili mučenja, nečovječna postupanja i povrede tjelesnog integriteta prema 169 civila i zarobljenika koji su, tokom crnogorske vojne ofanzive na Hrvatsku, dovedeni sa dubrovačkog područja.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG