Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Brisel ciljano dao najteži zadatak Podgorici


Performans MANS-a o korupciji, decembar 2010.
Preporuka Evropske komisije da u pregovorima sa Crnom Gorom Evropska unija krene od poglavlja 23 i 24, koji se odnose na reformu pravosuđa i vladavinu prava, znači da će Podgorica u daljem približavanju Briselu morati da otvori 'Pandorinu kutiju', koja će otkriti pravu sliku stanja u poštovanju temeljnih ljudskih prava i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Naši sagovornici upravo zbog toga smatraju kako Evropska komisija nije slučajno poslala jasnu poruku da vrata Crnoj Gori neće biti otvorena dok najprije uvjerljivo ne pokažemo da imamo pravosudni sistem koji garantuje jednakost svih pred zakonom i ne postignemo mjerljive rezultate u borbi protiv kriminala i korupcije.

A to je, naglašava dekan fakulteta za Evropske i državne studije Đorđije Blažić, najteži dio posla.

"Sada ostaje da se Evropska komisija uvjeri, ne samo u dobre namjere, ne samo u spremnost države Crne Gore da suklađuje crnogorski sistem i
zakonodavstvo sa evropskim nego i na djelu, znači da u pravnom poretku, pokaže da je sposobna da implementira te nove standarde. Crna Gora će mnogo morati da uradi u implementaciji kada je riječ o organizovanom kriminalu u pravosuđu i o korupciji. To su u stvari neke tri ključne slabosti crnogorske države i njenoga pravnoga sistema. Jačanje institucija sistema je bitna pretpostavka svega toga"
, ocjenjuje profesor Blažić.

I izvršni direktor Nevladine organizacije Centar za Monitoring Zlatko Vujović ocjenjuje kako je važno što, za razliku od Hrvatske koja se u pregovaranju sa Evropskom unijom sa poglavljima 23 i 24 suočila na kraju, Crna Gora njima počinje.

Zlatko Vujović
Zlatko Vujović
"S obzrom na to da su najveći rizici za process pridruživanja sadržani u ta dva poglavlja dobro je da smo ih otvorili na vrijeme i da ćemo imati mnogo više vremena nego da smo se opredijelili za scenario koji je koristila Hrvatska. To znači da će državne institucije od samoga početka biti pod svojevrsnim pritiskom i pod lupom Evropske unije i da će zavisno od uspjeha u pregovaranjima u okviru ta dva poglavlja zavisiti i naša brzina okončanja procesa pregovora", navodi Vujović.

Rezultati pod mikroskopom

Je li odluka Brisela da sa Podgoricom počne pregovore u najtežim poglavljima bitno suzila manevarski prostor za bilo kakvu simulaciju reformi i koliko će evropska administracija u svom monitoringu procesa u Crnoj Gori biti neumoljiva, pitali smo profesora Blažića.

"Prostor je izuzetno sužen i Crna Gora neće moći više tako jednostavno da se pokriva tzv formalnim aspektima tih pitanja, u smislu da se usaglašava zakonodavstvo, da se formiraju neke institucije. Mi u ovom trenutku imamo nekih 11 državnih institucija koje se bave antikorupcijom. Rezultati su nešto potpuno drugo. Dakle, šta će posebno interesovati Evropsku uniju? Rezultati. To je ono na šta EU fokusirati svoje aktivnosti i gdje će ona itekako, vjerujte ne pod lupom nego pod mikroskopom, pratiti Crnu Goru u tom procesu", upozorava profesor Blažić.

Zlatko Vujović dodaje kako će u narednom periodu biti testirana deklarativna volja crnogorske vlasti da krene u obračun sa kriminalom i korupcijom i temeljno reformiše pravosudni sistem.

Peformans MANS-a o korupciji u Crnoj Gori, 2009.
Peformans MANS-a o korupciji u Crnoj Gori, 2009.
"I da umjesto, kao u slučaju Hrvatske da se traže rezultati u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, hapšenja određenih značajnih predstavnika organizovanog kriminala, na kraju procesa, u slučaju Crne Gore, to će se morati dešavati značajno ranije. Svi koji su možda mislili da će se moći ponoviti Hrvatska i njihov scenario, u smislu da se velika rješenja očekuju na kraju, varaju se. To ne mora bude 'Sanaderizacija' ali definitivno će Crna Gora morati da pokaže jasne i mjerljive rezultate u brobi protiv organizovanog kriminala i korupcije", naglašava Vujović.

Teže je primjeniti zakone

O iskustvu Hrvatske u otvaranju poglavlja u procesu pridruživanja Evropskoj uniji za RSE govori ambasador te zemlje u Crnoj Gori Petar Turčinović.

RSE: Nakon pohavala Crnoj Gori u Briselu i tapšanja po ramenu zbog do sada učinjenog da li sada slijedi jedan gorči, teži dio posla, odnosno malo eksplicitniji zahtjevi iz EU? Kako je to izgledalo u Hrvatskoj?

Predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompuy i hrvatska premijerka Jadranka Kosor, 2011.
Predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompuy i hrvatska premijerka Jadranka Kosor, 2011.
Turčinović: Prije svega čestitke Crnoj Gori jer je istaknuta kao pozitivan primjer. Što se nas tiče, Hrvatska je kada je dobila početak pregovora odmah imala jednu drugačiju situaciju nego što je sada ima Crna Gora. Poglavlja o kojima se pregovara Hrvatskoj nijesu bila niti sugerirana, niti određena, nego je Hrvatska mogla dogovarati redosljed pregovora po svakom o 35 poglavlja.

RSE: Dakle, nije se krenulo sa najtežim poglavljima?

Turčinović: Tako je. Hrvatska se opredijelila onda da počne sa poglavljem 'Nauka, obrazovanje i kultura, tradicija'. To su bila dva poglavlja koja spadaju među najlakša od 35. I mi smo ta poglavlja relativno brzo završili, unutar mjesec smo ih otvorili i zatvorili da tako kažem. To je naravno bilo privremeno jer se pregovori nikada ne zatvaraju definitivno dok nijesu do kraja gotovi. I tako su išla ostala poglavlja. Neka su nam bila posebno teška, a među njima bila su i poglavlja koja su bila vezana za pravosuđe i sve što je bilo vezano za to. Interesatno je to što se pokazalo da je to poglavlje o pravosuđu, koje je ostavljeno kao posljednje, bilo jedno od najtežih, rekao bi čak i dramatično sa aspekta javnoga mnijenja, poteza koji su se radili, bilo je uhićenja ljudi koji su bili u vrhu državne vlasti, ministara pa sve do premijera.

RSE:Koliko je u tom trenutku u Hrvatskoj bilo otpora formalnih i neformalnih centara moći?

Turčinović: Teško je to kvantificirati jer o tome ne postoje neki egzaktni podaci ili istraživanja, ali je sasvim sigurno da su svi centri moći koji su postojali nastojali do zadnjega časa i računali su nekako da će država, državne institucije, neformalne mreže koje postoje unutar države, uspjeti možda zaštititi njihove pozicije. Na kraju se ispostavilo da nije bilo tako. Uvijek je teže primijeniti zakon a uvijek je puno lakše donijeti zakon.
XS
SM
MD
LG