Interes Crne Gore je da zadrži euro, rekla je za naš Radio crnogorski ministar za evropske integracije Gordana Đurović, koja naglašava da će Vlada i ubuduće prilikom donošenje odluka, od kojih će neke biti i teške, postupati tako da se, poštujući evropske standarde u monetarnoj politici, zadrži euro kao dragocjena valuta u domaćem monetarnom sistemu:
"To pitanje je prvi put otvoreno kada smo pregovarali o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, a Deklaracijom o euru u Crnoj Gori oktobra 2007. je prevaziđeno, odnosno, zatvoreno. Svakako, kada budu pristupni pregovori o pristupanju Evropskoj uniji u okviru poglavlja monetarna politika, to pitanje će morati biti ponovo otvoreno, ali mi ne očekujemo nikakve radikalne zahtjeve od strane Evropske unije jer smo vrlo disciplinovani u vođenju monetarne politike i poštovanju svega onoga što je evropska preporuka, i cijenimo izuzetno to što euro u našoj ekonomiji obezbjedjuje uslove većeg povjerenja u finansijski sistem, štednju... u makroekonomskoj stabilnosti u cjelini, smanjenje transakcionih troškova, bolju komunikaciju sa investitorima, i uopšte, stabilnost sistema kao cjelinu."
Predstavnik Svjetske banke u Crnoj Gori Jan Pater Olters je izjavio da Crna Gora koristi euro na osnovu jednostrane odluke, te da će to sigurno biti jedno od pitanja u kompletnom paketu pregovora za članstvo u Evropskoj uniji, ali da su značajne činjenice da je Crna Gora i u najtežim okolnostima zadržala fiskalni deficit na nivou od 3 odsto bruto domaćeg proizvoda, te da Vlada ima namjeru da i dalje ostane u okviru tog procenta.
"Crna Gora je od početka krize imala veliku korist od eura koji je služio kao barijera protiv svih opasnosti za mnoge sektore ekonomije. Da su zajmovi bili izraženi u nekoj drugoj valuti, to bi dovelo do depresijacije crnogorske ekonomije, što se desilo zemljama u okruženju", ocijenio je Olters.
Euro je kao zvanična valuta značajan za obezbjeđivanje ukupne makroekonomske i monetarne stabilnosti, a samim tim i za ukupnu ekonomiju, smatra direktor Direkcije za mala i srednja preduzeća Zoran Vukčević:
"To je prije svega važno zato što je, u poslovima globalne ekonomske i finansijske krize, moguće da u državama koje imaju svoje valute dođe do značajnog rasta cijena, odnosno do inflacije. Pogotovo je to karakteristično za ovo podneblje i ne tako davno bili smo svjedoci jedne takve situacije u kojoj je inflacija bila iznad svih mogućih nivoa."
Prelaskom na euro kao zvanično sredstvo plaćanja u Crnoj Gori 2002. godine je zamijenjena njemačka marka koja je od novembra '99. godine korišćena umjesto dinara.
Stara jugoslovenska valuta je u međuvremenu dobila status najgore na svijetu, jer je, podsjećanja radi, od '52. godine devalvirana čak 23 puta. Tokom '93. i '94. godine kurs dinara je mijenjan svakodnevno, a denominacije vršene ukupno šest puta. Dinar će naročito ostati upamćen po hiperinflaciji početkom devedesetih, a najbolju ilustraciju predstavlja podatak da je oktobra '93. miliona dinara proglašeno za jedan dinar, a samo tri mjeseca kasnije, čak milijardu, tih već denominovanih dinara, opet je denominovano u jedan dinar.
Crna Gora je euro uvela na osnovu jednostrane odluke, ali uz prećutno odobrenje Evropske unije. Pored Crne Gore, jedinstvenu valutu, iako nijesu članice Evropske unije, koriste i: Vatikan, Monako, Andora i Kosovo. Odgovor na pitanje da li je za Crnu Goru euro prednost ili otežavajuća okolnost najbolje je potražiti kroz poređenje sa drugim zemljama regiona.
Beogradski ekonomski stručnjak Miroslav Prokopijević kaže da je bez ikakve dileme Crna Gora u prednosti jer koristi euro:
"Bolje je kao valutu imati euro nego dinar iz prostog razloga što je dinar po svojoj istoriji inflatornija valuta, odnosno drugim riječima, što je euro stabilnija valuta. Prema tome, oni koji se žale da ne mogu da intervenišu zato što imaju euro, a takvih ima i u Evropskoj uniji, greše jer intervencije bi samo pogoršale stvari i smanjile monetarnu stabilnost. U konkretnom slučaju Crne Gore, to znači da ona ima prednost u odnosu na Srbiju zato što ima euro."
"To pitanje je prvi put otvoreno kada smo pregovarali o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, a Deklaracijom o euru u Crnoj Gori oktobra 2007. je prevaziđeno, odnosno, zatvoreno. Svakako, kada budu pristupni pregovori o pristupanju Evropskoj uniji u okviru poglavlja monetarna politika, to pitanje će morati biti ponovo otvoreno, ali mi ne očekujemo nikakve radikalne zahtjeve od strane Evropske unije jer smo vrlo disciplinovani u vođenju monetarne politike i poštovanju svega onoga što je evropska preporuka, i cijenimo izuzetno to što euro u našoj ekonomiji obezbjedjuje uslove većeg povjerenja u finansijski sistem, štednju... u makroekonomskoj stabilnosti u cjelini, smanjenje transakcionih troškova, bolju komunikaciju sa investitorima, i uopšte, stabilnost sistema kao cjelinu."
Predstavnik Svjetske banke u Crnoj Gori Jan Pater Olters je izjavio da Crna Gora koristi euro na osnovu jednostrane odluke, te da će to sigurno biti jedno od pitanja u kompletnom paketu pregovora za članstvo u Evropskoj uniji, ali da su značajne činjenice da je Crna Gora i u najtežim okolnostima zadržala fiskalni deficit na nivou od 3 odsto bruto domaćeg proizvoda, te da Vlada ima namjeru da i dalje ostane u okviru tog procenta.
"Crna Gora je od početka krize imala veliku korist od eura koji je služio kao barijera protiv svih opasnosti za mnoge sektore ekonomije. Da su zajmovi bili izraženi u nekoj drugoj valuti, to bi dovelo do depresijacije crnogorske ekonomije, što se desilo zemljama u okruženju", ocijenio je Olters.
Euro je kao zvanična valuta značajan za obezbjeđivanje ukupne makroekonomske i monetarne stabilnosti, a samim tim i za ukupnu ekonomiju, smatra direktor Direkcije za mala i srednja preduzeća Zoran Vukčević:
"To je prije svega važno zato što je, u poslovima globalne ekonomske i finansijske krize, moguće da u državama koje imaju svoje valute dođe do značajnog rasta cijena, odnosno do inflacije. Pogotovo je to karakteristično za ovo podneblje i ne tako davno bili smo svjedoci jedne takve situacije u kojoj je inflacija bila iznad svih mogućih nivoa."
Prelaskom na euro kao zvanično sredstvo plaćanja u Crnoj Gori 2002. godine je zamijenjena njemačka marka koja je od novembra '99. godine korišćena umjesto dinara.
Stara jugoslovenska valuta je u međuvremenu dobila status najgore na svijetu, jer je, podsjećanja radi, od '52. godine devalvirana čak 23 puta. Tokom '93. i '94. godine kurs dinara je mijenjan svakodnevno, a denominacije vršene ukupno šest puta. Dinar će naročito ostati upamćen po hiperinflaciji početkom devedesetih, a najbolju ilustraciju predstavlja podatak da je oktobra '93. miliona dinara proglašeno za jedan dinar, a samo tri mjeseca kasnije, čak milijardu, tih već denominovanih dinara, opet je denominovano u jedan dinar.
Crna Gora je euro uvela na osnovu jednostrane odluke, ali uz prećutno odobrenje Evropske unije. Pored Crne Gore, jedinstvenu valutu, iako nijesu članice Evropske unije, koriste i: Vatikan, Monako, Andora i Kosovo. Odgovor na pitanje da li je za Crnu Goru euro prednost ili otežavajuća okolnost najbolje je potražiti kroz poređenje sa drugim zemljama regiona.
Beogradski ekonomski stručnjak Miroslav Prokopijević kaže da je bez ikakve dileme Crna Gora u prednosti jer koristi euro:
"Bolje je kao valutu imati euro nego dinar iz prostog razloga što je dinar po svojoj istoriji inflatornija valuta, odnosno drugim riječima, što je euro stabilnija valuta. Prema tome, oni koji se žale da ne mogu da intervenišu zato što imaju euro, a takvih ima i u Evropskoj uniji, greše jer intervencije bi samo pogoršale stvari i smanjile monetarnu stabilnost. U konkretnom slučaju Crne Gore, to znači da ona ima prednost u odnosu na Srbiju zato što ima euro."

