Dostupni linkovi

Očekuje se još teža kriza


Uprkos stidljivim, ali ipak pozitivnim signalima u svjetskoj ekonomiji, u Crnoj Gori se, u sferi ekonomije, očekuje još teža godina od prethodne, krizne 2009. Naročito je zanimljivo da se sa ovakvom ocjenom slažu i oni kojima se to rijetko dešava: Unija poslodavaca, Sindikat, privrednici, analitičari...

U vezi očekivanja od 2010. godine, nema nikakve neizvjesnosti i nesaglasnosti, a stvar dodatno zanimljivijom čini podatak da se sa ovakvom, pesimističnom ocjenom slažu poslodavci, radnici, privrednici i analitičari, koji skoro nikad ne uspijevaju da postignu konsenzus, bez obzire o kom je pitanju riječ. Generalni sekretar Unije poslodavaca Vladimir Čurović kaže da se ne može očekivati ništa dobro kada se u kriznim vremenima poslodavci sve više opterećuju. „Biće i otpuštanja“, kaže Čurović i dodaje:

"Zadnja tri mjeseca raste nezaposlenost, a od 1. januara stupa novi režim poreza i doprinosa gdje se pojačavaju fiskalna opterećenja. Vrlo malo se radi na olakšavanju pristupa kreditima, naročito za mala i srednja preduzeća. Problemi postaju sve veći, a ne rješavaju se. Tako da, ako rastu fiskalni nameti, pristup kreditima još uvijek nije omogućen u mjeri u kojoj bi to trebalo biti. Svakako da perspektive nijesu sjajne. Vjerovatno će doći do povećanog otpuštanja radnika. Moguće da će veći broj firmi bankrotirati jer se rezerve privode kraju, a treba izgurati period do početka ljeta, kada počinje turistička sezona, pristiže svjež novac iz inostranstva."

Prema nalazima nezavisne analitike, takođe se može zaključiti da prave posljedice ekonomske krize tek dolaze u 2010. godini. Ekonomski analitičar Vasilije Kostić kaže da očekuje pogoršanje uslova poslovanja.

"Drugi dio 2009. godine je iskorišćen za konsolidaciju finansijskog sistema, a u takvoj situaciji se traži realan sektor i domaćinstava teško ponovo rekonstituiše, a bez tražnje nema ni ekonomske aktivnosti, prvenstveno, imajući u vidu da je velika zaduženost osim privrede i domaćinstava tako da je u 2010. godini ne očekujem neki bitniji pomak, očekujem, pogotovo prvi dio 2010. teže za poslovanje",objašnjava Kostić.

Očekivanja privrednika nijesu ništa optimističnija. Đorđije Goranović je vlasnik i direktor mesne industrije "Goranović". On kaže da mu svi pokazatelji daju za pravo da će 2010. godina biti mnogo teža, čega moraju biti svjesni svi privrednici, ali i građani.

"Mislim da je veliki dio obaveza koje su se akumulirale u 2009. godini prenesen za 2010. godinu, prvenstveno mislim na unutrašnja potraživanja. Mislim da su i privreda i građani zaduženi kod finansijskih institucija i da u dobroj mjeri ni priveda ni građani nijesu izmirili svoje obaveze koje su pristigle u 2009. godini i te obaveze su prenesene u 2010. godinu. Ono što bih apelovao i sugerisao je da svi mi moramo da imamo veći stepen društvene odgovornosti, prije svega mislim na finansijske institucije, naravno na privredne subjekte, na građane i na kreatore ekonomske politike", kaže Goranović.

VLADA MORA DA PROMENI POTEZE

Ni u trgovini nije ništa veselije. Vlasnik trgovačkog lanca "Voli" Dragan Bokan vjeruje da će se svi učesnici privrednog života u Crnoj Gori sa nostalgijom sjećati prošle 2009. godine, koju je obilježila kriza i besparica.

„Kad bi nova godina bila bar kao stara“, kaže Bokan i dodaje:

"Smatram da će 2010. biti veoma teška i veoma komplikovana, ne samo zbog našeg poslovanja, nego zbog ambijenta koji bude u Crnoj Gori i smatram da što se tiče 2010. godine srećni bi bili kada bi se ponovila da bude jednaka kao 2009."

Bokan smatra da cijeli region dijeli istu sudbinu, ali da Crna Gora raspolaže određenim prednostima. „Geografski položaj, male dimenzije ukupnog sistema i turizam, predstavljaju prednosti koje se moraju iskoristiti“, smatra Bokan.

"Ista je situacija i u Crnoj Gori i u ostalim državama regiona i šire, ista je situacija u svim državama. Smatramo da imamo prednost zato što smo mala država, što imamo malo tržište i mislim da imamo perspektivu mnogo bolju nego što imaju ostali u regionu baš zbog geografskog položaja Crne Gore, zbog turizma i mislim da se mala država kao Crna Gora i kao malo crnogorsko tržište može brže adaptirati na trenutnu situaciju."

Kriza i teškoće koje ona donosi osjećaju svi, ali ipak ne podjednako. Najveći teret, po običaju, padne na leđa onih koji mogu najmanje da izdrže. Radnici najvećih preduzeća u Crnoj Gori su se tokom 2009. godine suočavali sa velikim problemima, koji su se prelili na 2010. Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković očekuje velike teškoće:

"Sama situacija sa repro-lancem Kombinata aluminijuma, Boksiti, prerađivačke fabrike i da ne nabrajam još mnoge druge kolektive, poput Mljekare, Duvanskog kombinata, "Duvankomerc"-a i mnoge druge očito da će to biti jedna godina gdje će sindikati pred sobom imati značajan zadatak kako da zaštite zapošljene i kako da u toj godini prevaziđemo te osnovne probleme u korist zapošljenih."

Iz Unije slobodnih sindikata se često mogu čuti kritike na račun Vlade. U ovoj radničkoj organizaciji kažu da se Vlada uglavnom ponaša zaštitnički prema vlasnicima kapitala, odnosno, investitorima, a na štetu radnika. Generalni sekretar Unije Srđa Keković kaže da bi Vlada konačno trebalo da uvidi potrebu drukčijeg odnosa prema radnicima:

"Na našu žalost, Vlada je u prethodnom vremenu te globalne ekonomske krize preduzimala neke mjere i prema poslodavcima gdje je rušila te biznis barijere i prema bankama gdje je dala određene kredite u njihovu korist, ali na trećoj strani ništa nije uradila za zapošljene, naprotiv, čak je i u cilju zaštite budžeta ušla u onu zonu da od plata zapošljenih oduzima kako bi pokrila taj budžetski deficit. Mislimo da to nije pravo rješenje i mislimo da Vlada mora na sasvim drugi način da se odnese prema tom pitanju."
XS
SM
MD
LG