Mogućnost zapošljavanja u zemljama Evropske unije (EU) i evropska zdravstvena kartica su glavni benefiti koji će, iz ugla pregovaračkog Poglavlja 2 pristupnih pregovora sa EU, biti na raspolaganju građanima Crne Gore.
Međutim, ova oblast, zbog širokog spektra uticaja na društvene i ekonomske tokove, predstavlja veoma komplikovano i osjetljivo područje.
Crna Gora je, krajem prošle godine, u okviru pristupnih pregovora sa EU, otvorila Poglavlje 2 koje reguliše slobodu kretanja radnika. Većina građana ovo percipira kao otvaranje vrata za slobodno zapošljavanje u najbogatijim evropskim zemljama bez traženja radne dozvole, što je u suštini tačno.
To će, međutim, biti moguće tek kada Crna Gora stekne status punopravne članice EU, ali i tada u skladu sa potrebama konkretnih tržišta rada.
"Takozvani teško popunjivi poslovi u zemljama EU, odnosno, radna mjesta za koja nema obučenih lokalnih radnika predstavljaju veliku šansu za zapošljavanje jednog broja nezaposlenih lica", rekao je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata, Srđa Keković, dodajući da je za to ipak neophodna pravovremena priprema i osposobljenost za apliciranje.
"Podrazumijeva se edukacija tih nezaposlenih lica, odnosno, informisanje o poslovima koji su deficitarni u zemljama EU, učenje jezika, dokvalifikacija ili prekvalifikacija, organizovanje kvalitetnih programa i kurseva u okviru kojih bi ta lica stekla visoko-vrednovane sertifikate. Radnike treba edukovati i o pravima imigranata da bi se izbjegli svi vidovi moguće diskriminacije", kaže Keković.
Sprječavanjem diskriminacije, moraće da se bavi i Crna Gora koja ima obavezu da i sama prima radnike iz drugih članica EU.
"Završno mjerilo za ove oblasti se odnosi na potrebu da Crna Gora, do momenta pristupanja EU stvori odgovarajuće administrativne kapacitete kako bi pravilno sprovela svu pravnu tekovinu u vezi sa kretanjem radnika", rekla je državna sekretarka Ministarstva rada, Vukica Jelić tokom današnje javne debate.
"U toku je proces usvajanja seta novih zakona čiji je cilj osiguranje jednakog tretmana građana Crne Gore i građana država-članica EU. U skupštinskoj proceduri su Prijedlozi zakona o: strancima, priznavanju profesionalnih kvalifikacija za obavljanje regulisanih profesija, radu, posredovanju pri zapošljavanju i o pravima za vrijeme nezaposlenosti", rekla je Jelić.
Ambasador EU u Crnoj Gori Aivo Orav je tokom današnje javne debate rekao da je osiguranje slobodnog kretanja radnika zajednička odgovornost zemalja koje šalju i koje primaju radnike.
"Računamo na crnogorske institucije da će na najbolji način iskoristiti dostupna evropska sredstva", rekao je Orav.
"Crna Gora je uradila veliki dio posla u Poglavlju 2", rekao je ministar za evropske poslove, Aleksandar Andrija Pejović tokom debate.
"Radilo se na izmjenama zakona, formiranju Odsjeka za Evropsku mrežu službi za zapošljavanje - EURES i pripremi za evropsku zdravstvenu karticu. Radilo se i na strategijskom okviru", rekao je Pejović.
"Tokom februara prošle godine smo usvojili Strategiju za upravljanje migracijama u Crnoj Gori i ona se već godinu dana sprovodi. Jedan dio Strategije je veoma fokusiran na legalno kretanje radne snage, a znamo da je Crna Gora jedno od tržišta rada koje prihvata dosta radne snage iz regiona, tako da smo i tu drukčiji od drugih zemalja Zapadnog Balkana", dodao je Pejović.
Strani državljani koji rade u Crnoj Gori, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, uglavnom dobijaju sezonske poslove u turizmu i građevinarstvu, a dolaze iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Albanije, Rusije, Kine...
"U pitanju je radna snaga koja prihvata da radi u lošijim uslovima. Nisam pristalica stimulisanja tog vida zapošljavanja. Bolje je zapošljavati domaću radnu snagu jer u tom slučaju novac ostaje u Crnoj Gori", rekao je za RSE, bivši direktor Zavoda za zapošljavanje, Rade Milošević.
Izdavanjem godišnje kvote, Vlada donekle ograničava broj zaposlenih sezonaca. Prema zvaničnim podacima, Ministarstvo unutrašnjih poslova je prošle godine strancima izdalo 20.969 radnih dozvola što je za 44 posto više nego 2016.
Iako to nije cijela brojka, jer izvjestan broj sezonaca radi u sivoj zoni, evidencija ipak postoji što nije slučaj sa podacima o građanima Crne Gore koji odlaze na rad u inostranstvo.
Podatke o tome nema ni Zavod za zapošljavanje, ni Ministarstvo rada.
"Nije slučajno što ti podaci ne postoje", kaže za RSE bivši direktor Zavoda za zapošljavanje, Rade Milošević.
"Kada bi saznali koliko zaista naših ljudi radi u inostranstvu, došli bi smo do jednog ozbiljnog podatka – koliko ljudi napušta Crnu Goru zbog nemaštine. Te podatke 'oni' imaju kada su u pitanju izbori. Radi dijaspore, glasanja...", smatra Milošević.
Facebook Forum