Dostupni linkovi

Vlada Crne Gore i tužilaštva u klinču


vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković je je ocijenio da predložene izmjene Zakona nijesu u korist tužilačke organizacije (na fotografiji sjedište državnog tužioca u Podgorici)

Crnogorska Vlada ne odustaje od pokušaja da promijeni tužilačke zakone kako bi, kako navodi ojačala borbu protiv kriminala i korupcije. U tužilaštvu predložene promjene Zakona ocjenjuju pokušajem uvođenja političke kontrole nad njihovim radom i namjerom da se smijeni specijalni tužilac Milivoje Katnić.

Postojeći zakoni donijeti su u vrijeme prethodne vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i usklađeni su sa evropskim standardima. Ovo je drugi pokušaj Vlade da promijeni te zakone. Prvi iz februara ove godine je propao nakon što je EU, a potom i Venecijanska komisija, zauzela negativan stav o promjenama.

Nova parlamentarna većina predvođena Demokratskim frontom (DF), od osvajanja vlasti u Crnoj Gori, na izborima 30. avgusta 2020, insistirala je na smjeni specijalnog tužioca Milivoja Katnića. On je bio tužilac u slučaju "Državni udar" u kome su, između ostalih, dvojica lidera DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević nepravosnažno osuđeni na po pet godina zatvora koju je Apelacioni sud ukinuo. Tu presudu Apelacioni sud je ukinuo i slijedi novo suđenje.

DF, koji najviše insistira na promjeni tužilačkih zakona, sa Demokratama i Građanskim pokretom URA ima u Parlamentu većinu od 41 od ukupno 81 poslanika.

I iz Vlade i iz tužilaštava o 'političkom uticaju'

Na prvoj javnoj debati kojoj su prisustvovali predstavnici Vlade, pravosuđa i nevladinog sektora, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je ocijenio da je tužilaštvo do sada bilo "pod ekstremnim političkim uticajem", a da se izmjenama zakona želi unapređenje vladavine prava.

„Izmjene Zakona o tužilaštvu nisu usmjerene protiv bilo koga. Crnoj Gori treba veća vladavina prava. Do sada smo imali ekstreman politički uticaj na kompletnu sudsku vlast i samim tim i na tužilaštvo“, naveo je Abazović.

Abazović je rekao da se u Zakonu o tužilaštvu mijenja svega desetak članova koji treba da obezbijede kvalitativne promjene.

'Ova rješenja su donesena pod političkim uticajem, a ukoliko budu prihvaćena to će značiti stradanje prava, pravne sigurnosti, vladavine prava i pravne države', rekao je Ivica Stanković
'Ova rješenja su donesena pod političkim uticajem, a ukoliko budu prihvaćena to će značiti stradanje prava, pravne sigurnosti, vladavine prava i pravne države', rekao je Ivica Stanković

Na drugoj strani, vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković je je ocijenio da predložene izmjene Zakona nijesu u korist tužilačke organizacije, niti predstavljaju nacionalni interes Crne Gore, pa su stoga neprihvatljive.

„Ova rješenja su donesena pod političkim uticajem, a ukoliko budu prihvaćena to će značiti stradanje prava, pravne sigurnosti, vladavine prava i pravne države“, rekao je Stanković, naglašavajući da su izmjene usmjerene ka uklanjanju glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa te funkcije.

Vladajuća koalicija je već jednom pokušala da razriješi Milivoja Katnića sa čela Specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal, tako što je pripremila Zakon kojim se ukida postojeće Specijalno tužilaštvo. Međutim Venecijanska komisija (savjetodavno tijelo Savjeta Evrope) je objavila negativno mišljenje 22. marta o pripremljenom Zakonu, uz poruku da se „mora poštovati sigurnost mandata aktuelnog Glavnog specijalnog državnog tužioca koji ne smije biti smijenjen pod izgovorom zakonodavne reforme“.

Šta je suština promjena u tužilačkom zakonu?

Pošto je Venecijanska komisija poslala poruku da se ne može mijenjati zakon da bi se smijenio specijalni tužilac, vladajuća koalicija je odlučila da promjeni Zakon o tužilaštvu, između ostalog promjenom strukture Tužilačkog savjeta koji bira i razrješava Specijalnog tužioca.

Tako bi prema Vladinom prijedlogu u Tužilačkom savjetu bilo 11 članova. Pet bi bili iz reda tužilačke organizacije, pet iz redova "uglednih pravnika" koje bi birala Skupština i jedan predstavnik Vlade, odnosno Ministarstva pravde.

U hipotetičkom slučaju da tužioci misle jedno, a ugledni pravnici koje je izabrala parlamentarna većina drugo vladin predstavnik u Savjetu bi praktično imao "zlatni glas".

I nevladine organizacije suprotstavljene

Da bi aktuelnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića trebalo promijeniti, smatra i Stevo Muk iz NVO 'Institut alternativa'.

„Postoji pregršt razloga da Crna Gora dobije novog Glavnog specijalnog tužioca. Naš specijalni tužilac neće da odgovori Ombudsmanu koji je ustavna institucija. On neće s njim da komunicira. Neće da razgovara ni sa parlamentom, ni civilnim društvom. I to govori da se možda neko oteo svakom mehanizmu nadzora i kontrole“, komentariše Muk.

Vladajuća koalicija je već jednom pokušala da razriješi Milivoja Katnića (na fotografiji) sa čela Specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal, tako što je pripremila Zakon kojim se ukida postojeće Specijalno tužilaštvo.
Vladajuća koalicija je već jednom pokušala da razriješi Milivoja Katnića (na fotografiji) sa čela Specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal, tako što je pripremila Zakon kojim se ukida postojeće Specijalno tužilaštvo.

Na drugoj strani, Zoran Vujičić iz NVO 'Građanska alijansa' je ocijenio da je suština nacrta izmjena Zakona o tužilaštvu mogućnost, da se za vršioca dužnosti postavi lice po želji aktuelne političke većine:

„Povećanjem broja 'uglednih pravnika' u Tužilačkom savjetu će biti većina koju bira prosta većina u parlamentu. To je suprotno stavu Venecijanske komisije i principu depolitizacije pravosuđa“.

Pojam 'ugledan pravnik' je nedefinisan pojam u crnogorskom zakonodavstvu, ali od glasova 'uglednih pravnika' će zavisiti izbor budućih tužilaca. Prema prijedlogu zakona birali bi se prostom većinom u Skupštini.

Boris Marić iz Centra za građanske slobode je ukazao da treba definisati šta je ugledni pravnik i na koji način dolazimo do pozicije uglednog pravnika.

„Da li treba napraviti kriterijume ili spisak institucija koje mogu predložiti uglednog pravnika? U svakom slučaju ne bi trebalo da neko bude kao ugledni pravnik član Tužilačkog savjeta radi apanaže, to je najgore moguće rješenje i pogubno“, navodi Marić.

I Marić je ocijenio da Crna Gora nema rezultata i ubrzanja evropskih integracija sa aktuelnim tužilaštvom.

„Mislim da je i samo državno tužilaštvo trebalo da bude otvorenije za promjene unutar sebe, posebno u dijelu rukovodilaca u državnom tužilaštvu. A političke partije imaju zadatak da omoguće tužilačkoj organizaciji da radi adekvatno i da je oslobode političkog uticaja“, navodi Marić.

Briselu poslan novi nacrt zakona

Iako se za crnogorske institucije ne može reći da su snažne ne treba kvariti instituciju tužilaštva zbog, za sada neimenovanih pojedinaca, stav je zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Valentine Pavličić.

„U tužilaštvu rade profesionalci koji znaju svoj posao. Ako među njima ima onih koji su se ogriješili o zakon, mora da se sprovede postupak unutar sistema“, kaže Pavličić.

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je ranije saopštio da neće podnijeti ostavku na tu funkciju i da će raditi do kraja mandata.

Katnić je u prvom pokušaju njegove smjene u februaru nudio vladajućoj koaliciji da se sam povuče sa čela Specijalnog tužilaštva ukoliko oni odustanu od izmjena tužilačkih zakona, što je tada odbijeno. Izglasavanje prve verzije zakona planirano za 18. februar, tada je odloženo usljed pritiska Evropske unije u čemu ih je podržala i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Vlada je prošle sedmice Evropskoj komisiji proslijedila novi nacrt izmjena Zakona o tužilaštvu i najavila nastavak javne rasprave u Crnoj Gori.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG