Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana koji u petak počinje u Tivtu prvi je takav skup koji se održava u Crnoj Gori.
Redovni samiti EU sa Zapadnim Balkanom postali su praksa od 2020. godine, kada je tadašnje hrvatsko predsedavanje predložilo da se lideri sastaju jednom godišnje, budući da je Zapadni Balkan tada bio jedini region sa izvesnom evropskom perspektivom.
Samiti su se održavali na teritoriji Evropske unije. Samit EU–Zapadni Balkan, održan 2022. godine u Tirani, obeležio je prvi put da se evropsko okupljanje na najvišem političkom nivou održava van granica EU. Tada je najavljeno da će se skupovi periodično organizovati i u državama kandidatima.
Prvi samit koji se održava u Crnoj Gori poklopio se sa više važnih događaja za tu državu, uključujući jubilej – dvadesetu godišnjicu obnove državnosti, ali i nedavnu potvrdu da je reč o najizvesnijoj budućoj članici Evropske unije.
Naime, EU je odobrila formiranje ad hoc grupe koja će raditi na izradi nacrta sporazuma o pristupanju.
Takva odluka u evropskim institucijama nije doneta u poslednjih 17 godina. Poslednji put usvojena je 2009. godine, kada se Hrvatska približavala zaključenju pristupnih pregovora. Punopravna članica EU od 2013. godine, Hrvatska već 13 godina zadržava status najnovije članice, što ujedno predstavlja i najduži period u istoriji bez proširenja Evropske unije.
Samit bez sadržajnog učinka
Za razliku od prethodnih prilika, ovaj samit neće imati dokumentovan epilog. Prema najavama evropskih zvaničnika upućenih u organizaciju skupa, neće biti usaglašena zajednička deklaracija. Razlozi nisu poznati.
Nema nikakve teorije zavere i pre je reč o tome da EU nema šta novo da ponudi osim već potvrđenih političkih poruka, koje su usaglašene još na samitu održanom šest meseci ranije, u decembru 2025. godine u Briselu.
Osim potvrde da je budućnost regiona u Evropskoj uniji, jedina konkretna ponuda Brisela Zapadnom Balkanu biće najava da bi region možda već naredne godine mogao da postane deo zone bez rominga.
Upravo je to razlog zbog kojeg je Savet EU požurio sa okončanjem procedura kako bi se taj korak tokom samita predstavio kao uspeh. Procedure su završene 4. juna, svega dan uoči održavanja skupa.
O čemu će se razgovarati?
Potreba za unapređenjem vladavine prava u svim državama regiona, potpuno usaglašavanje sa zajedničkom spoljnom politikom Evropske unije, uključujući sankcije prema Rusiji, kao i rešavanje bilateralnih sporova među državama Zapadnog Balkana, biće ključne poruke koje će evropski lideri preneti svojim sagovornicima iz regiona.
Savet EU potvrdio je da će lideri razgovarati o proširenju, te da će to biti prilika da Evropska unija ponovi svoju punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u EU.
Očekuje se da će lideri proceniti napredak postignut u postepenoj integraciji Zapadnog Balkana u EU i razmotriti kako da se taj proces dodatno unapredi, posebno kroz Plan rasta za Zapadni Balkan.
Takođe će razmotriti načine za suočavanje sa zajedničkim izazovima i jačanje bezbednosti i otpornosti regiona u kontekstu sve složenijih geopolitičkih okolnosti.
Nezaobilazna tema biće i različiti modeli približavanja Evropskoj uniji koji se poslednjih meseci nude državama kandidatima pre punopravnog članstva.
Posebnu pažnju izazvalo je pismo nemačkog kancelara Fridriha Merca, koji je predložio "kreativna rešenja" za države kandidate. Merc je ponudio dva različita modela: jedan za Ukrajinu, a drugi za zemlje Zapadnog Balkana i Moldaviju.
Za Ukrajinu je predložio model pridruženog članstva, koji bi podrazumevao učešće u radu svih institucija EU, ali bez prava glasa i prava veta.
Za države Zapadnog Balkana i Moldaviju, s druge strane, nemački kancelar predlaže status posmatrača kao prelazni oblik približavanja Evropskoj uniji.
Koga neće biti na samitu?
Domaćin samita tvrdi da će u Tivtu boraviti 35 međunarodnih delegacija. Oko 20 lidera država članica Evropske unije potvrdilo je učešće.
Među onima koji neće biti prisutni jeste i mađarski premijer Peter Mađar. Neke evropske diplomate smatraju da je razlog to što još nije definisao politiku prema regionu. Njegov prethodnik i politički protivnik Viktor Orban redovno je prisustvovao samitima sa liderima Zapadnog Balkan ali i održavao bliske odnose sa liderima Srbije i Republike Srpske.
Na samitu neće biti ni Kaje Kalas, visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbednost. Zvanično su navedeni privatni razlozi. Nezvanični izvori navode da je Kalas bolesna i fizički nesposobna da doputuje u Tivat.
Koga će biti u Tivtu?
Za razliku od prošlog decembra, na samitu će biti prisutan predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Njegov dolazak obeležen je rastom tenzija sa nekadašnjom zajedničkom republikom, nakon što su crnogorske vlasti vratile grupu muškaraca koji su u Podgoricu doputovali čarter letom.
Iako odnosi sa Crnom Gorom nisu najbolji, a tenzije su počele da rastu nakon obeležavanja crnogorske nezavisnosti, Vučić nije odustao od dolaska jer je to obećao predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, koja ga je lično telefonom pozvala da razgovara o njegovom učešću.
Svi lideri Zapadnog Balkana potvrdili su učešće. Kosovo na ovom skupu predstavlja predsednica Skupštine i vršiteljka dužnosti predsednice Kosova Aljbuljena Hadžiju.
Na prethodnim samitima Kosovo je predstavljala Vjosa Osmani, kojoj je mandat istekao u aprilu. Kosovo se trenutno nalazi u trećoj parlamentarnoj izbornoj kampanji za manje od godinu i po dana.