Dostupni linkovi

Vanredna vijest

'Mali Šengen' za Crnu Goru 'trošenje energije'


Granični prelazb Sukobin-Muričani, između crne Gore i Albanije

Ministarka ekonomije Crne Gore Dragica Sekulić saopštila je da ta država u okviru međunarodnih organizacija i inicijativa već ispunila veliki dio onoga što sadrži najnovija incijativa lidera Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije, nazvana "mali Šengen".

Takođe je navela da Crna Gora nema nikakvih trgovinskih i drugih barijera prema drugim državama, ali da razumije potrebu onih zemalja koje su jedne drugima postavljale barijere da izađu sa novom inicijativom.

„Činjenica je da smo se mi prvi put sa tekstom, kako su oni nazvali, 'akcionog plana za ubrzanje slobodnog protoka roba, ljudi, usluga i kapitala' upoznali juče ujutro na samom sastanku. U tom papiru nema ništa novo što mi do sad već nijesmo imali u različitim deklaracijama i sporazumima. Crna Gora kao članica CEFTA-e (Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini) nema otvorena pitanja ni sa jednom zemljom regiona, posebno ne se zemljama koje su inicijatori ove inicijative što nije slučaj sa njima međusobno. Tako da je potpuno jasno da je Crna Gora već otvorila svoje granice“, rekla je ministarka ekonomije gostujući u Dnevniku Televizije Crne Gore.

Podsejtila jei da građani Crne Goreveć putuju koristeći kao dokument ličnu kartu u sve države regiona osim u Hrvatsku.

Dodala je da bi eventualno priključenje ovoj inicijativi predstavljalo samo trošenje energije na nešto što je Crna Gora već uradili.

Šta su predložila trojica lidera

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i premijer Albanije Edi Rama su 10. oktobra u Novom Sadu potpisali Deklaraciju o namjerama o uspostavljanju "malog Šengena" između te tri zemlje, a juče su u Ohridu pozvali i ostale države regiona da se priključe.

Komentarišući za Radio Slobodna Evropa (RSE) potencijalno učešće Crne Gore u takozvanom "malom Šengenu", ekonomski analitičar Vasilije Kostić poziva na oprez zbog potencijalne štete po integracije u Evropsku uniju.

"Budući da se Crna Gora već dobrano nalazi u procesu pridruženja Evropskoj uniji i da je na tom putu Crna Gora postala članica određenih trgovinskih organizacija, kao i regionalnih organizacija koje imaju svoje postavke i imaju svoja pravila. Pa je, pristupanjem tome, Crna Gora preuzela određene obaveze. Ovo ("mali Šengen") dolazi kao jedna inicijativa koja vjerovatno može da pruži alternativu postojećem stanju i mislim da bi to moglo da izazove određene probleme i nanese određene štete Crnoj Gori i crnogorskom pristupanju Evropskoj uniji", kaže Kostić.

Ministarka ekonomije Crne Gore Dragica Sekulić izjavila je u Ohridu, poslije sastanka čelnika Zapadnog Balkana, da će Crna Gora razmotriti inicijativu o takozvanom "malom Šengenu" odnosno koliko takav potez može da donese dobra državi. Ona je saopštila da biti analizirano da li ta inicijativa ubrzava evropske integracije zemlje i koji benefit donosi građanima i privredi.

Na pitanje da li Crna Gora može sebi dozvoliti promjenu niza postojećih zakona iz oblasti finansijskog, ekonomskog i poreskog sistema radi priključenja "mini Šengenu", ekonomski analitičar Vasilije Kostić kaže:

"Mislim da bi to izazvalo loše posljedice zato što su finansijska zapadna tržišta u institucionalnom i sadržajnom smislu najrazvijenija. A ovi kriterijumi bi morali biti prilagođeni nivou razvoja zemalja budućeg 'malog Šengena', a to bi po mom ubjeđenju značilo kvalitet niže, odnosno kriterijumi bi morali biti prilagođeni njihovom nivou razvoja da bi novi Šengen bio funkcionalan."

'Crna Gora ne može biti ostrvo'

Član Odbora za ekonomiju finansije i budžet iz vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) Filip Vuković za RSE kaže da je njegov utisak da "mali Šengen" može biti koristan za ekonomiju i život građana Crne Gore.

"Taj stav baziram na tome, da je Crna Gora malo tržište za bilo kakav ozbiljan biznis. Sa uključivanjem tržišta nama susjednih država, dobili bi potencijalno tržište za naše proizvode, za naše usluge. I mislim da, ukoliko ne možete da napravite posao sa susjednim državama ili komšijama, onda sam siguran da nećemo moći da napravimo posao sa nekim ko nam je dalji. Tako da je moj lični stav da je ovo jako, jako dobra prilika za Crnu Goru za neku blisku budućnost", komentariše Vuković.

Odgovarajući na naše pitanje da li je opravdana neka vrsta uzdržanosti ili rezerve koju je prema ideji "malog Šengena" izrazila ministarka ekonomije Dragica Sekulić, poslanik DPS-a Filip Vuković kaže:

"Pa s obzirom da se ja u mnogo stvari ne slažem sa ministricom ekonomije, ništa nije čudno da se i u ovome ne slažem. U svakom slučaju poslije analiza koje će uraditi svakako, službe naše Vlade, da će stav biti mnogo drugačiji od tog uzdržanog."

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović kaže da Crna Gora ne može biti ostrvo koje će zadržati postojeći ekonomski režim ukoliko dođe do stvaranja zone bez granica između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije. Zato Damjanović poziva odgovorne u državi da već počnu da se bave tom vrstom regionalne integracije.

"Mogu da se složim u jednom dijelu - da integracija u Evropsku uniju nema alternativu kako je to rečeno iz Vlade Crne Gore. Međutim to važi samo ako bi to zavisilo samo od Vlade Crne Gore, a svjedoci smo da integracije Crne Gore u EU ne zavisi samo od Crne Gore, već prije svega zavisi od stava EU. Tako da je alternativa uvijek nužna i neophodna.

"A pitanje 'malog Šegena'", kaže dalje Damjanović, ne treba posmatrati kao alternativu pitanja evropskim integracijama već kao dodatni impuls tom procesu".

"Jer ne smijemo zaboraviti da je, snažno regionalno povezivanje i regionalna integracija, još jedan od formalnih faktora i uslova za integraciju svih država Zapadnog Balkana u EU", ocjenjuje Damjanović.

"Mali Šengen", koji su inicirali Sjeverna Makedonija, Srbija i Albanija podrazumijeva: putovanje bez viza, međusobno priznavanje radnih dozvola i diploma, zajedničke inspekcijske službe na granicama, jedinstvenu dokumentaciju za tranzit robe, izmjene zakona iz oblasti tržišta kapitala, poreskog i finansijskog sistema u zemljama članicama i jačanje prekogranične saradnje u oblasti bezbjednosti.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG