Dostupni linkovi

Đukanović vraća Skupštini tužilački zakon, brine ga ćutanje EU


Pošto je predsjednik Milo Đukanović (na fotografiji) odbio da potpiše usvojene izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, parlament treba ponovo da usvoji iste izmjene

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratiće Skupštini Zakon o državnom tužilaštvu na ponovno odlučivanje.

„Danas (19. maj) ću taj zakon vratiti parlamentu na ponovno odlučivanje“, kratko je saopštio predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, na godišnjoj konferenciji za novinare konstatujući da parlamentarna većina imala za cilj - uspostavljanje apsolutne kontrole nad tužilaštvom.

Kako je naveo, izmjene tužilačkog zakona ugrožavaju ustavni poredak države, demokratske principe i partnerstvo Crne Gore sa Evropskom unijom.

Parlament je 12. maja usvojio izmijenjene tužilačke zakone i dostavio ih Đukanoviću na potpisivanje.

Pošto je predsjednik odbio da potpiše usvojene izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, parlament treba ponovo da usvoji iste izmjene, nakon čega predsjednik Crne Gore mora da potpiše novousvojeni akt, koji nakon toga stupa na snagu.

Od promjene vlasti na parlamentarnim izborima održanim u avgustu prošle godine, jedan od prioriteta nove vlasti je bila smjena čelnika tužilaštva, kako bi otpočela, kako su naveli, konkretna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Na smjeni glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića je insistirao Demokratski front, čije je čelnike krivično gonilo upravo Specijalno tužilaštvo Milivoja Katnića, za krivična djela u sudskom procesu “državni udar” i navodno pranje novca.

Šta donose izmijene Zakona?

Izmjene Zakona o tužilaštvu koje je je usvojila 12. maja parlamentarna većina na čelu sa Demokratskim frontom, podrazumijevaju promjenu sastava Tužilačkog savjeta, čime se otvara put za smjenu čelnika Vrhovnog državnog tužilaštva i Specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju.

Prethodno je na predlog izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, Venecijanska komisija dala primjedbe, među kojima je ključna da „promjene Zakona ne obezbjeđuju politički neutralno tužilaštvo“.

Venecijanska komisija je saopštila da je neprihvatljivo da se tužilac bira van tužilačke organizacije ali je vladajuća većina to ignorisala, ocijenio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, navodeći da njegova partija izražava revolt prema političkoj praksi u Crnoj Gori koju ispostavljaju i neki važni međunarodni partneri Crne Gore:

„Mi mislimo da je donošenjem tužilačkog zakona ugrožen ustavno pravni sistem Crne Gore, jer Ustav ne dozvoljava da parlamentarna većina ili izvršna vlast uspostavlja kontrolu nad sudskom vlašću. Ruše se temeljni demokratski principi i partnerstvo sa Evropskom unijom“.

Prvi se oglasio predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić koji je Đukanovićev potez nazvao političkom opstrukcijom.

“Koristeći ustavnu mogućnost predsjednik države pribjegao je novoj političkoj opstrukciji, koju smo imali prilike vidjeti i prije nekoliko mjeseci. Samo strpljivo”, napisao je Bečić na Twitteru navodeći da će biti sazvana nova sjednica i ponovo izglasan Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu.

Vlada Crne Gore i parlamentarna većina su tokom rasprave o izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu tvrdili da je neophodna personalna promjena u tužilaštvu kako bi se ispostavili rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i oblasti vladavine prava.

Na tome je naročito insistirao potpredsjednik Vlade i koordinator za sektor bezbjednosti Dritan Abazović.

„EU traži od nas da isporučimo rezultate, a mi sa ovim ljudima (u tužilaštvu) ne možemo da isporučimo rezultate. Sa ovim ljudima u tužilaštvu mi ne možemo da stignemo u Evropsku uniju. Naša je ambicija da ubrzamo stvari i ubrzali smo ih i isporučićemo rezultate. Mi za to ne tražimo ni dvije ni četiri godine, tražimo godinu dana i tražimo odgovorne ljude da bi isporučili rezultate u poglavljima 23 i 24”, rekao je 18. maja potpredsjednik Abazović dodajući da je ambicija aktuelne Vlade da napredak u oblasti vladavine prava bude vidljiv u Evropskom parlamentu.

Zbog tužilačkih zakona DPS bojkotuje Skupštinu

Jedna od posljedica usvajanja izmjena tužilačkog zakona je napuštanje rada Skupštine Crne Gore najjače opozicione stranke Demokratske partije socijalista (DPS) na čijem je čelu Milo Đukanović. Nakon najave DPS da će bojkotovati rad parlamenta, više evropskih zvaničnika je pozvalo DPS da se vrati u Skupštinu kako bi otpočeo politički dijalog.

Odgovarajući na pozive iz EU da se DPS vrati u parlament, Đukanović je rekao da je očekivao upravo od Evropske unije glasniju reakciju na namjeru parlamentarne većine da usvoji izmjene tužilačkog zakona kojima su ignorisane preporuke Venecijanske komisije i EU.

„Više bih volio da sam od predstavnika EU čuo riječ više na temu brutalnog ignorisanja preporuka Venecijanske komisije. Ako vam Venecijanska komisija kaže da ne možete birati tužioca, čak ni u statusu vršioca dužnosti, van tužilačke organizacije, a onda iz svog partijskog interesa i brutalnog revanšizma takvu osobu birate za tužioca, onda je to okolnost koja predstavlja ozbiljno nipodaštavanje Evropske unije“, rekao je Đukanović.

On je dodao da Evropska unija sada praktično nema kredibilitet da sugeriše opozicionoj stranci povratak u parliament.

„Ja bih mnogo više cijenio Evropsku uniju da sam kojim slučajem, a nisam do sada, pročitao nešto ubjedljivije od onoga što je portparolka Evropske komisije rekla dan nakon usvajanja zakona (12. maj). Mislim da je na taj način svako poprilično izgubio kredibilitet da sugeriše šta bi trebalo činiti“, rekao je Đukanović, podsjećajući da je koalicija na čijem je čelu dovela Crnu Goru u predvorje Evrope.

Portparolka Evropske komisije (EK) Ana Pisonero je u srijedu, 19. maja, poručila poslanicima DPS-a da “bojkot rada crnogorskog parlamenta nije održivo rešenje”:

“Pozivamo sve političke aktere da konstruktivno rade na unapređenju reformi povezanih sa Evropskom unijom i pronalaženjem održivog rešenja za trenutnu političku situaciju kroz dijalog, u duhu odgovornosti i u interesu građana”.

U Izvještaju za Crnu Goru za period 2019-2020 koji je predstavljen Evropskom parlamentu, izraženo je žaljenje zbog ograničenog napretka u pravosuđu.

Crnogorska vlast je pozvana „da se hitno pozabavi preostalim izazovima u pogledu nezavisnosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti pravosuđa kroz primjenu postojećeg zakonodavstva i u skladu sa preporukama Grupe država za borbu protiv korupcije (GRECO) i Venecijanske komisije”.

Takođe je u Izvještaju navedeno da Crna Gora mora postići dalji napredak u reformama vladavine prava unapređivanjem, a ne poništavanjem sprovedene pravosudne reforme u skladu sa dobrom demokratskom praksom i ponavlja se da kao rezultat već sprovedenih reformi Crna Gora ima uspostavljena tijela i mehanizme koji obezbjeđuju sudsku i tužilačku nezavisnost i odgovornost.

XS
SM
MD
LG