Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Podjele koje traju četrnaest godina


Fotografija od 18. maja 2006. godine podsjća na atmosferu u Crnoj Gori pred referendum na kom je 55 odsto glasača podržalo obnavljanje državne samostalnosti.

Duboke podjele koje postoje u Crnoj Gori nastaviće se, u to možemo biti sigurni, kaže Branko Lukovac, lider Pokreta za nezavisnost koji je djelovao u vrijeme referenduma za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Prije četrnaest godina, 21. maja 2006. na referendumu 55 odsto crnogorskih građana izjasnilo sa obnovu nezavisnosti dok je 45 odsto glasalo za zajednicu sa Srbijom. Snage koje su se tada borile protiv samostalnosti Srbija je pomagala politički, finansijski, i medijski.

Referendumske podjele iz tog vremena uglavnom političke prirode, koje se uveliko poklapaju sa nacionalnom podjelom na Srbe i Crnogorce, ostale su do danas, a 14 godina kasnije osnažene su aktuelnim sukobom države i Srpske pravoslavne crkve (SPC).

Crna Gora i nakon 14 godina u referendumskim podjelama
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:33 0:00

Povodom četrnaeste godišnjice od obnove crnogorske samostalnosti Lukovac konstatuje da velikosrpska nacionalistička politika pomaže podjele, podrškom istomišljenicima u Crnoj Gori.

"Politike i snage suprotstavljene nezavisnoj Crnoj Gori nijesu odustale od svog cilja da Crnu Goru zaustave i vrate pod okrilje Srbije. Zakon o slobodi vjeroispovijesti poslužio im je da se sve te snage objedine sada, pod okriljem Srpske pravoslavne crkve (SPC) i njihove Mitropolije u Crnoj Gori, uz otvorenu podršku rukovodstva Srbije", kazao je Lukovac.

Zašto se SPC protivi Zakonu o slobodi vjeroispovijesti?

Zakonu o slobodi vjeroispovijesti koji je Skupština Crne Gore usvojila 27. decembra prošle godine, SPC se protivi zbog člana koji propisuje da vjerske zajednice moraju da dokažu vlasništvo nad crkvenom imovinom koja je sagrađena ili je bila u državnoj svojini do 1918. godine. Ukoliko ne mogu to da dokažu imovina će se upisati kao državno vlasništvo.

Ne sporeći važnost donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti kolumnista Stefan Đukić za RSE kaže da je reakcija i retorika vlasti usmjerena ka protivnicima usvojenog zakona pokazala da je on "Donesen da bi učvrstio a ne obrisao podjele".

Đukić konstatuje da je vlast proteklih godina one koji su na referendumu glasali za zajednicu sa Srbijom označavala kao "protivnike države i neko strano tijelo" u Crnoj Gori sa ciljem da sebe postave za branioca države, koja je "konstantno napadnuta".

"I samim tim nikada nije pokušano da se izvrši sinteza ta dva pola. I mi smo negdje ostali na tom odnosu 55:45 sa par procenata gore-dolje", smatra Đukić.

Podijeljeni i građani

Podgoričani Slobodan (40) i Radmila (52) različito razmišljaju o aktuelnim podjelama.

"Podjele su danas u društvu veće i dublje nego ikada, a trebalo bi da je suprotno. Ja sam mislio da ćemo poslije toliko godina da budemo kao jedan narod. Mislio sam i da ekonomska situacija neće biti ovakva, da je bolja sigurno ne bi bilo ovako. Narod bi bio zadovoljniji i ne bi obraćao pažnju na neka vjerska pitanja, što je sad aktuelno. Ovako imamo nezadovoljan narod koji samo gleda gdje će da se dijeli a ne gdje će da se zbližava", kaže Slobodan.

Za Radmilu, u Crnoj Gori je danas "sve bolje" nego kad je bila zajedno sa Srbijom.

"Između Crkve i vlasti, tu ima podjela. Mislim da te podjele više odgovaraju Srbima. Sto bi to nama odgovaralo? Mislim naše su crkve, naše je sve razumijete. Ništa nije srpsko, kao što kažu sad srpske su crkve na teritoriji Crne Gore. Mislim to je užas. Riješiće se to, sto posto, ubijeđena sam da hoće. Neka naša vlast samo tako nastavi i super će nam biti. Samo neka nam Milo (Đukanović, predsjednik Crne Gore, prim. red.) poživi i neka nam bude on zdrav i živ, i Marković (Duško, premijer Crne Gore, prim.red.), i sve će super biti", zaključila je Radmila.

Različito i o odgovornosti

I dok odgovornost za podjele pripisuje konzervativnim snagama u crnogorskom društvu i nacionalističkim snagama koje se ne mire sa ovakvom Crnom Gorom, Branko Lukovac, koji je početkom 2000., bio šef crnogorske diplomatije, odgovornost pripisuje vladajućoj eliti.

"Za mir, stabilnost za demokratski socioekonomski napredak građanske Crne Gore za prevladavanje tih podjela odgovorni su svi. Naravno, najviše vlast. Moralo se mnogo snažnije graditi građansko društvo. Država i društvo, demokratske vrijednosti i institucije, namjesto partitokratskog društva, nacionalnih etničkih partija, te raditi na prevladavanju brojnih podjela", kaže Lukovac, koji ne vjeruje da podjele odgovaraju crnogorskoj vlasti.

Branko Lukovac: Za mir, stabilnost za demokratski socioekonomski napredak građanske Crne Gore za prevladavanje tih podjela odgovorni su svi.
Branko Lukovac: Za mir, stabilnost za demokratski socioekonomski napredak građanske Crne Gore za prevladavanje tih podjela odgovorni su svi.

S druge strane, Stefan Đukić smatra da upravo crnogorskoj vlasti odgovaraju aktuelne podjele i društveni ambijent koje podijeljenost kreira.

"Podjele najviše odgovaraju onima koji ih najviše kreiraju. To je vladajuća stranka, koja se onda uvijek predstavija kao neki branilac ugroženosti države. Njima podjele najviše odgovaraju. Naravno, one odgovaraju i određenim subjektima u opoziciji. Zato što iza te priče o ugroženosti oni ne moraju da definišu bilo kakve druge politike. A to su pitanja ekonomije, radnog prava jednakosti pred zakonom", smatra Đukić.

Ima li rješenja?

Lukovac kaže da bi vladajuća elita morala mnogo više da se posveti postepenom prevladavanju podjela i afirmaciji kulture dijaloga.

"Kako to činiti? Po mom mišljenju trebalo bi prvo oko svojih strateških ciljeva i pravaca razvoja težiti da se okupe što šire snage. Ako je moguće nastojati da se oko tih pravaca razvoja postigne konsenzus. Najširi konsenzus ukoliko je to moguće. I drugo, mora se afirmisati, sprovoditi i poštovati dijalog sa svima. Pa i sa snagama koje se suprotstavljaju takvim ciljevima. I to otvoren dijalog pred licem najšire javnosti. Ako treba koristiti i dobre usluge međunarodnih činilaca", smatra Lukovac

Izlaz iz podjela i aktuelne političke krize u kojoj Crna Gora slavi četrnaestu godišnjicu od obnove samostalnosti Stefan Đukić vidi u "smjeni" aktuelne crnogorske vlasti.

"Toliko smo dugo u jednom sistemu da se većina naravno plaši novoga. To je potpuno prirodno stanje jer se plaši da će bilo kakva promjena da uništi svijet kakav su znali. Između ostalog i da će nestati i nezavisna država ali i sve ostalo. A ja sam ubijeđen da se to neće dogoditi. Mi ćemo tada shvatiti da nije "stani-pani", da neće sve nestati zato što će na izborima pobijediti neko drugi", zaključio je Đukić.

Iako sagovornici RSE različito gledaju na aktuelna dešavanja i uzroke crnogorskih podjela saglasni su da su počele mnogo prije referenduma.

Lukovac početke novijih crnogorskih podjela vezuje za kraj devedesetih godina prošlog vijeka.

"Do dubokih podjela u Crnoj Gori došlo nakon pobjede velikosrpske politike i tzv. Antibirokratske revolucije 1989. godine. Tada su protagonisti te politike u Crnoj Gori mitinzima, svojevrsnim litijama, preoteli vlast i bili u službi Miloševićeve politike osvajanja i rata. Djelovala je tada i jačala i ona druga Crna Gora, koja se suprotstavlja ratu i koja je težila obnovi nezavisne Crne Gore. Tako su se duboke podjele i zaoštreni odnosi u Crnoj Gori, i odnosima sa Srbijom, produbljivale u deceniji od 1997. sve do referenduma", kaže Lukovac.

Podsjetimo i to da su rezultate mirnog i u prisustvu međunarodne zajednice organizovanog referenduma, te uvjerljivu pobjedu snaga koje su bile za nezavisnu evropsku Crnu Goru, priznali i snage koje su se borile za ostanak Crne Gore u zajednici sa Srbijom.

Odluku većine od 55 odsto građana Crne Gore prihvatilo je i tadašnje rukovodstvo susjedne Srbije.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG