Dostupni linkovi

Kandidati za novu vladu Crne Gore većinski bliski SPC


Krivokapić je predložio 12 kandidata za ministre, relativno nepoznatih široj crnogorskoj javnosti. Podgorica, 5 november 2020.

Mandatar Zdravko Krivokapić predstavio je u četvrtak 5. novembra kadrovska rješenja za sastav nove Vlade Crne Gore.

Krivokapić je predložio 12 kandidata za ministre, relativno nepoznatih široj crnogorskoj javnosti. Od poznatijih, za ministricu zdravlja predložena je načelnica Pulmološke klinike Kliničkog centra Crne Gore Jelena Borovinić, koja je liječila pokojnog mitropolita Amfilohija.

Na listi kandidata za ministre je i Vladimir Leposavić, član pravnog tima Mitropolije Crnogorsko primorske, koji je predložen za Ministra pravde, manjinskih ljudskih prava. Za Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma predložen je dr Ratko Mitrović, profesor Arhitektonskog fakulteta u Podgorici čiji je lik oslikan u ktitorskoj fresci Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici zbog velikog doprinosa pri gradnji te bogomolje.

Za objedinjeno Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta predložena je profesorica Vesna Bratić koja je povodom smrti mitropolita izjavila Radio Svetigori „da smo Amfilohijevom smrću svi postali siročići“, uporedivši ga sa Mojsijem.

“Nadam se da će Crna Gora ovakvim modelom i izborom ovih profesionalaca da bude drugačija, da ne gledamo ko je kakav i da mu ne pregledamo krvna zrnca, nego da mjerimo rezultate našeg djelovanja”, kazao je Krivokapić nakon što je u video obraćanju predstavio model buduće vlade kao i kandidate za ministre.

Krivokapić je za ministra unutrašnjih poslova predložio advokata Nikolu Terzića.

Za novog ministra vanjskih poslova, predložen je politikolog Đorđe Radulović koji radi u Ministarstvu vanjskih poslova a od februara ove godine je na čelu Direkcije za Evropsku uniju.

Za ministra kapitalnih investicija, novog resora koji uključuje i saobraćaj i energetiku, mandatar je predložio Mladena Bojanića nekadašnjeg poslanika i predsjedničkog kandidata opozicije na izborima 2018., na kojima je izgubio od Mila Đukanovića.

Za sada je jedino nepopunjeno ministarsko mjesto za resor odbrane za koje, kako je saopštio mandatar Krivokapić još nije određen kandidat.

Nakon što su na sastanku lidera partija iz tri pobjedničke koalicije na izborima 30. avgusta sa Krivokapićem, koji je održan u Podgorici čuli prijedloge mandatara, reagovali su iz njegove koalicione liste Zajedno za budućnost Crne Gore.

„Vlada koju je predložio mandatar Zdravko Krivokapić je eksperimentalna autokratska, teokratska”, ocijenio je lider Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević. Dodao je da su kandidati za ministre nepoznate osobe, bez ikakvog iskustva i referenci, te da je sve kako je naveo „jedna velika prevara naroda i opasno igranje sa sudbinom države“.

Nakon sastanka sa mandatarom Zdravkom Krivokapićem nezadovoljstvo nisu krili lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević.

„Mandatar je predložio sastav gdje autentični predstavnici srpskog naroda ne mogu da budu ni na jednoj javnoj funkciji. Saopštili smo mu da nas ne interesuju njegovi kandidati“, rekao je Knežević.

„Nećemo dozvoliti da se ovakva situacija zloupotrijebi. U konačnom ćemo zajedno sa našim narodom doći u priliku da promijenimo Crnu Goru. Proći će i ovo brzo, imaćemo slobodne izbore", kazao je Mandić.

Lider URA Dritan Abazović nakon sastanka saopštio da je predloženi koncept Vlade blizak principima za koje se URA zalaže ali da ne vjeruje da će biti ministar odbrane.

„Ja nijednu moguću poziciju ne tražim za sebe. Nikakvu specijalnu obavezu mandatar prema meni nema. Ja sam čovjek koji se bori za ideje a ne za lični interes", poručio je Abazović i dodao da ako mandatar smatra da može biti od pomoći, on je spreman da se žrtvuje.

Prije nego što predlog sastava nove vlade bude dostavljen parlamentu, mandatar treba da dobije saglasnost partijskih organa vladajućih koalicija.

Mandatar je 3. novembra najavio da će vlada imati 12 ministara, da neće imati potpredsjednike. Rad će joj biti ograničen na 200 dana do godinu, kako se procjenjuje da treba za reformu sektora važnih za organizaciju fer i slobodnih izbora:

“Vlada će imati 12 ministarstava i to za mene ima simboliku 12 apostola o kojima nas je stalno podučavao naš mitropolit (Amfilohije). Mi želimo da damo žrtvu kako bi Crna Gora bila drugačija, bila pravo mjesto za život naših potomaka, da ne bježe sa ovih prostora, nego da ovdje, u ovom predivnom ambijentu gradimo zajedničku budućnost", kazao je Krivokapić.

Komentarišući najavu mandatara da će buduća Vlada imati šest ministara manje od prethodne, Dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić napominje da je prije izbora Vlade neophodno da dođe do zakonskih izmjena u pravnom sistemu Crne Gore.

„Postoji Uredba o organizaciji i načinu rada državne uprave koja je determinisala djelovanje ranije vlade. Ako se želi izvršiti rekonstruisanje vlade, onda se prije njenog izbora mora promijeniti ta Uredba. Uredba je i dalje u pravnom sistemu jer mi nemamo zakon o vladi i ministarstvima, što su klasični nedostaci sistema decenijske prirode“, kaže Blažić.

Postoji samo jedan način da buduća Vlada bude „makar formalno legalna“, navodi Blažić:

„To znači da bi u ovom postupku poslanici mogli da po hitnom postupku predlože zakon o ministarstvima i organima državne uprave, da se usvoji i da stupi na snagu. Tek onda premijer može da ide na parlament i da predloži i formira vladu. Bez tog zakona i na osnovu ovakve uredbe očigledno se ne može formirati Vlada jer ima manje ministara“.

Krivokapić planira smanjenje broja ministarstava na način što će spojiti više resora u jedan. Javna uprava bila bi pripojena Ministarstvu pravde, a resori kulture, sporta i nauke Ministarstvu prosvjete. Ministarstvo finansija obuhvatilo bi oblast rada i socijalnog staranja. Planirana su i dva nova – ekologije i kapitalnih investicija.

Koje će pravne posledice imati reorganizacija vlade u pravcu smanjenja broja ministarstava?

Koordinator Građanske alijanse za pravna pitanja, Zoran Vujičić za RSE kaže da je to eksperiment koji bi mandataru i njegovom kabinetu mogao da zakomplikuje posao jer ih, ukoliko dobiju podršku u parlamentu, očekuje vrlo zahtjevna procedura:

“Nužno će doći do pisanja novih pravilnika i usvajanja novih sistematizacija. Ne postoji institucionalna memorija što će pojedine ministre dovesti u problem kada budu morali da znaju nešto što se odnosi na drugi resor koji je nespojiv sa onim koji pokrivaju.Mislim da spajanje resora ne znači nužno veću produktivnost i manje troškove. Bojim se da je mandatar ušao u nepoznatu zonu a mi nemamo vremena za gubljenje sa ovolikim nagomilanim problemima”, kaže Vujičić.

Mane reorganizacije rada vlade profesor Blažić vidi u kratkom periodu na koji je mandatar Krivokapić oročio vladu.

“Reorganizacija se može izvršiti na papiru. Ali mnogo teži posao je vezan za kadrove i za preuzimanje dokumentacije iz resora koji su gašeni. Mora se rešavati pitanje kadrova ljudi koji su u ministarstvima predviđenim za ukidanje. Nije to tako jednostavno da kažemo “e ovo je ukinuto...ajte sad kući”. Znači to je jedna armija ljudi u crnogorskoj administraciji kojima treba rješavati radno pravni status“, zaključuje Blažić.

Podjela resora i personalna rješenja u vladi postala su kamen spoticanja dogovoru tri koalicije sa mandatarom Zdravkom Krivokapićem, ubrzo nakon izbora. Najviše osporavanja koncepta ekspertske vlade stizala su iz Demokratskog fronta (DF), vodećeg člana koalicije čiji je Krivokapić bio nosilac liste 30. avgusta.

Mandatar Krivokapić je na posljednjem u nizu sastanaka sa liderima novoformirane vladajuće većine koji je održan 30. oktobra, dobio načelnu saglasnost da u njegovom kabinetu budu stručnjaci, bez političara. Krivokapićevu namjeru za formiranje ekspertske vlade podržao je lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, cjenjujući je najboljim rješenjem u složenoj ekonomskoj i zdravstvenoj situaciji.

Sa druge strane i nakon tog sastanka lideri Demokratskog fronta (DF) nastavili su da osporavaju koncept ekspertske vlade.

U cijelu priču oko formiranja buduće crnogorske vlade umiješao se i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je u nedjelju 1. novembra prisustvovao sahrani Mitropolita Amfilohija. U intervjuu televiziji Vijesti potvrdio je da se sastao sa liderima DFa.

“Rekli su mi da su pristali na ekspertsku vladu. Mene uopšte ne slušaju, ja se sa tim ne bih saglasio. Nikada se ne bih saglasio sa manjinskom podrškom vladi", rekao je Vučić.

Trojna koalicija koja je osvojila većinu na izborima 30. avgusta, od 8. oktobra, zvanično pregovara o podjeli resora u novoj Vladi i personalnim rješenjima.

Dan nakon izbora, 31. avgusta, lideri tri koalicije Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović objavili su principe na kojima će počivati buduća vlast, među kojima je bio princip “da će vlast biti ekspertska, konstituisana od kadrova koji su stručnjaci iz konkretnih oblasti bez obzira na njihovu političku, vjersku, nacionalnu ili bilo koju drugu osobenost“.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG