Dostupni linkovi

Crnogorsko društvo netolerantnih


Prolaznici u svađi sa policijom tokom Prajda u Podgorici 2013.

Prema svim relevantnim istraživanjima na temu tolerancije prema drugom i drugačijem, Crna Gora se kao društvo u tom smislu ne može pohvaliti visokim rejtingom. Toga su, čini se, svjesni i građani ali i stručnjaci.

Na međunarodni Dan tolerancije Radio Slobodna Evropa (RSE) je pitao Podgoričane na ulici da li žive u društvu koje je tolerantno ili u društvu u kojem se na razlike ne gleda baš blagonaklono?

Jelena nije iz Crne Gore ali već godinama živi i radi u Podgorici. Primjećuje da su njeni stanovnici u najvećem broju netolerantni prema različitostima.

Među razlozima zašto je to tako, izdvaja ekonomsko socijalni.

"Mislim da su ljudi ovdje agresivni, posebno prema ljudima koji imaju različite stavove, poglede na svijet i koji su i sami iz nekog razloga drugačiji. Kada govorimo o razlozima zašto je to tako, mislim da tu ima svega i da to zavisi od osobe do osobe, individualno je. Ima tu ličnih nezadovoljstava, emotivnih problema. Međutim, na prvom mjestu je ta socijalno ekonomska priča", navodi Jelena.

Tijanu, Branka i Danicu RSE je pitao da li je crnogorsko društvo tolerantnih ili agresivnih građana i koji su uzroci tog pojačanog naboja u ponašanju, koji je sve prisutniji u svakodnevnom životu?

Nejednakost dovodi do netolerancije, kaže RSE Igor koji pokušava da napravi, kako ističe, pošten biznis.

Za sada mu ide veoma teško jer se suočava sa još jednim oblikom netolerancije koji postoji u crnogorskom društvu.

"Što se tiče neke finansijske tolerancije, što se tiče biznis tolerancije sve se vrti oko malog, privilegovanog kruga ljudi, a mi mlađi koji pokušavamo neki pošteniji način, kao što je slučaj u svakoj normalnoj demokratskoj državi, ne uspijevamo upravo zbog te grupe ljudi koja se ovdje o svemu pita i o svemu odlučuje", ističe Igor.

Odnjegovana tolerancija

Tolerancija se uči od malena, kaže za RSE psihološkinja Lidija Mirković.

Mirković svjedoči porastu netolerantnog ponašanja među najmlađima koja je naslijeđena od roditelja.

Nema dilemu u odgovoru na pitanje jesmo li društvo tolerantnih ili agresivnih, a kao ilustraciju navodi primjer.

"Bila sam u prilici da ovog proljeća provedem sedam dana u Italiji. Posmatrajući ljude, shvatila sam da oni stalno nešto čekaju i da se niko ne nervira što čeka svoj red. Prosto, ljudi čekaju da završe neki svoj posao. Kod nas čekamo u banci 15 ili 20 minuta i mi smo strašno nervozni. Mi pokušavamo da nađemo nekog poznatog sa one strane i da preskočimo naš red ili stajemo sa pogrešne strane reda nadajući se da nas niko neće opomenuti i da ćemo mi završiti brže od ostalih", ističe Mirković.

"Mi, zapravo, nemamo odnjegovanu toleranciju i to je tako prisutno među zrelijom populacijom, što je veliki problem jer oni vaspitavaju sljedeću generaciju, a ova opet onu narednu. Ta neka nestrpljivost, to neko stavljanje sebe u prvi red, onako egocentrično, je – netolerancija.

"Po meni to (netolerancija, op. a.) nije problem nekakve kategorije prema kojoj smo netolerantni. Mi smo (Crnogorci, op. a.) generalno netolerantni", zaključuje psihološkinja Lidija Mirković.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG