Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Crna Gora 'na čekanju' dok traje spor sa SPC


Protest SPC-a ispred Vlade Crne Gore, decembar 2019.

Dok se vrh Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori i državna vlast žestoko spore oko opravdanosti i svrhe donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, sve ostalo u Crnoj Gori kao da je stalo. Parlament ne zasjeda, a priča oko izbornih reformi, koja bi trebalo da bude preovlađujuća u godini izbora, pala je u drugi plan.

Da je Zakon o vjerskim slobodama, usvojen voljom vladajuće većine i Socijaldemokratske partije (SDP) 28. decembra prošle godine, ispunio svakodnevicu i običnih građana potvrđuju Budvani u anketi Radija Slobodna Evropa (RSE), koji uglavnom nijesu bili raspoloženi da se predstave. Ta tema je, kako naglašavaju, potisnula životna pitanja, od onih socijalnih do nedavno uvedene neradne nedjelje.

"Svakako da bi glavna tema u januaru trebalo da bude odmor i relaksacija, uživanje u čarima Budve. Ali umjesto toga sve je postalo politika", rezignirano nam kaže Borko.

Marija dodaje kako su socijalne teme stavljene po strani: "Opšte stanje u državi, životni standard, ekonomija...O tome se na priča."

Vjerski narativ

U takvoj atmosferi, kako primjećuje naša sagovornica, profesorica književnosti Božena Jelušić, više se niko ne sjeća da su Crnu Goru prije godinu potresali građanski protesti zbog afere Koverta, zaboravili smo i na aferu "Stanovi", dok je činjenica da se jedna od glavnih institucija u borbi protiv korupcije i kriminala - Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) - već mjesecima nalazi u v.d. stanju, a u Sudskomsavjetu i dalje nema članova iz redova uglednih pravnika. Stoga, prema riječima Jelušić, vjerski narativ nije slučajno postao dominantan u Crnoj Gori.

"Metaforično govoreći, za mene je Zakon o slobodi vjeroispovijesti bila zlatna poluga vlasti. Ona sredstva, ono blago koje se čuva kad svi ostali oblici plaćanja presahnu, kad je u pitanju rat, kad je u pitanju neka pošast, a u ovom slučaju jeste jedna vrsta rata a to je rat za vlasti", konstatuje Jelušić.

Usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti i pravnom statusu crkava u Crnoj Gori, osim što je podiglo tenzije i produbilo stare identitetske podjele, gotovo da je bacio u zapećak sva ostala goruća društvena i politička pitanja u zemlji. To za Radio Slobodna Evropa (RSE) konstatuje i Boris Marić iz Centra za građanske slobode (CEGAS). Marić ističe kako političke elite već duže crnogorske građane drže u društvenoj i političkoj krizi. Lansiranjem "problema crkve", ostala bitna pitanja javne politike, posebno ona koja se tiču demokratskog razvoja društva, gurnuta su na margine.

"Samim tim imamo problema sa uspostavljanjem sistema koji bi, prije svega doprinio nekim fer izborima, uspostavljanjem uslova koji bi to garantovali, uspostavljanjem mehanizama koji bi jačali državne institucije za sprovođenje izbora, a naravno i druge javne politike su još više potisnute, a koje su strašno značajne, od kojih zavisi kvalitet života crnogorskih građana. Sve je to u ovom trenutku otišlo u stranu", kaže Marić.

Gdje je kraj?

Sa druge strane postavlja se pitanje da li se sve oštrijim konfrontacijama oko crkvenog pitanja nazire kraj? Politički analitičar Sergej Sekulović nije optimističan i za RSE iznosi bojazan da će sve potrajati da samih parlamentarnih izbora, održali se oni, kako kaže, već u maju ili na jesen 2020.godine.

Ovo je trenutno jedna igra moći, u kojoj svako pokušava da, figurativno rečeno, puca iz sopstvenog oružja -
politički analitičar Sergej Sekulović


"Mislim da u tom kontekstu treba posmatrati i tvrde stavove obje strane. Ovo je trenutno jedna igra moći, u kojoj svako pokušava da, figurativno rečeno, puca iz sopstvenog oružja. Država, da pokaže snagu i odlučnost da će da implementira Zakon po svaku cijenu. Crkva, da kaže da se neće povući sa onoga što su njeni eksplicitni zahtjevi, a iza sebe ima zaista veliki broj građana Crne Gore koji joj daju punu podršku i osnažuju ono što ona kaže", ocjenjuje Sekulović.

Crna Gora pred "referendumom"

Božena Jelušić zaključuje kako je Crna Gora 2020. godine ponovo pred svojevrsnim referendumom kao što je bio i onaj 2006. godine o državnoj nezavisnosti.

"I nakon 14 godina pobijediće nezavisna Crna Gora, ali se plašim da će žrtve biti tolike, da će sama ta pobjeda malo značiti. Sve ovo samo je potvrdilo da crnogorsko društvo nikada nije izašlo iz zone podijeljenosti. Samo je ta podijeljenost sada decidno i do kraja unovčena. I mislim da to jeste opasno, prije svega zbog toga što će se puno malih čimbenika, svih onih, ako hoćete i partija i nevladnih organizacija i svih tih elemenata građanskog društva, u ovakvim okolnostima prijetnja je da će biti zbrisani, da će vrijeme biti vraćeno unatrag", konstatuje Božena Jelušić.

Božena Jelušić: "Sve ovo samo je potvrdilo da crnogorsko društvo nikada nije izašlo iz zone podijeljenosti" (Fotografija: Policija ispred Manastira Cetinje, januar 2020.)
Božena Jelušić: "Sve ovo samo je potvrdilo da crnogorsko društvo nikada nije izašlo iz zone podijeljenosti" (Fotografija: Policija ispred Manastira Cetinje, januar 2020.)

Cilj vlasti je, ocjenjuje profesorica Jelušić, da nakon propasti prošlogodišnjih građanskih protesta dezavuiše sve buduće građanske proteste u Crnoj Gori.

"Jer, iako vi na ulici možda u jednom trenutku imati i sto hiljada ljudi koji protestuju protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, imate još najmanje toliko koji nikada neće izaći na ulicu zbog toga što je crkveno pitanje u fokusu, a ne zbog toga što bi u fokusu bila građanska pitanja", navodi Božena Jelušić.

Zakonom o slobodi vjeroispovijesti predviđeno je da vjerske zajednice u Crnoj Gori moraju dokazati da je crkvena imovina, izgrađena prije 1918. godine, u njihovom vlasništvu, jer će se u suprotnom smatrati državnom imovinom. Sa druge strane, Srpska pravoslavna crkva tvrdi kako bi primjena tog zakona značila otimačinu crkvene imovine i takav zakon smatra neustavnim i diskriminatornim.

Od usvajanja Zakona u organizaciji Mitropolije Crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve u gotovo svim crnogorskim gradovima održavaju se mirni, masovni protestni skupovi. Litije prevođene sveštenstvom i sljedbenicima SPC-aorganizuju sedva puta sedmično, četvrtkom i nedjeljom, i kako poručuje vrh te crkve, neće stati sve dok se sporni zakon ne povuče.

U isto vrijeme, vrh crnogorske vlasti izričit je u stavu da nema ni govora o povlačenju zakona već samo o dijalogu kako da se on primijeni, što bi moglo biti precizirano temeljnim ugovorom sa crnogorskom državom, koji od svih vjerskih zajednica jedino nije potpisala Srpska crkva u Crnoj Gori.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG