Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Crnogorska mobilna kultura


Nigdje bez mobitela

I dalje traje ljubav Crnogoraca prema mobilnim telefonima. U zemlji sa manje od 700.000 stanovnika, ima ih više od milion.

I dok u nekim prodavnicama postoje i liste čekanja za najnovije modele, malo se govori o tome kako je crnogorsko društvo izgradilo kulturu korišćenja mobilnih telefona i kakve posljedice može imati forsiranje virtuelne, umjesto direktne komunikacije u svakodnevnom životu.

Prema najnovijim podacima, u Crnoj Gori je više od 1,1 miliona korisnika mobilne telefonije.

Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost je objavila da to odgovara procentu korišćenja od oko 184 odsto. Pritom, najskuplji modeli se začas prodaju, a za one najnovije, čija cijena premašuje i hiljadu eura, kod pojedinih operatera treba se upisati na listu čekanja.

I to ne bi bio neobično kada bi se dešavalo u nekoj od razvijenih država visokog standarda. U Crnoj Gori, međutim, ima oko 50.000 nezaposlenih, a prosječna zarada je tek oko 500 eura.

Otkud onda tolika ljubav Crnooraca prema mobilnim telefonima?

Željko Radović, koji se dugo godina bavi njihovom prodajom i opravkom, smatra da je odgovor u njihovoj multipraktičnosti.

Riječ je tehnološkim sistemima, kaže Radović, koji omogućavaju da na aparatu veličine dlana obavljate sve funkcije koje možete i na svom kompjuteru, i to je jedan od najvažnijih razloga što su u Crnoj Gori mobilni telefoni tako omiljeni.

"Najtraženiji su mobilni sa android operativnim sistemom, bukvalno mali računari i na njima možete da radite sve. Osim onih uobičajenih funkcija, možete da skidate aplikacije sa kojima se obavlja mnoštvo privatnih ili poslovnih obaveza umjesto da, na primjer, čekate u redovima za plaćanje. Sve što se elektronskim putem može završiti, može se i mobilnim telefononom", pojašnjava Željko Radović.

To znači da svoju kancelariju nosite u džepu, kaže psihologinja Nada Purić.

"Obavljate i bankarske transakcije, kontrolišete svoje finansije i sve vrste elektronske komunikacije na mobilnom telefonu. Za sada nema zvaničnih podataka o tome koliko ih koristimo za poslovne obaveze, no utisak je da su većini oni prvenstveno komunikacijska i alatka za zabavu", kaže Nada Purić koja to najviše uočava kod mladih.

"Mobilni nosi i opasnost slabljenja komunikacije. Možete da vidite mlade koji se druže tako što su svi zajedno, a niko ni sa kim ne razgovara, jer su svi zadubljeni u svoje telefone", dodaje psihologinja.

Baš takvu grupu mladih ekipa Radija Slobodna Evropa sreće u jednom od kafića u centru Budve. Dok razgovaraju, Marija, Jelena i Ana drže svoje mobitele u rukama.

Mišljenja mladih
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:19 0:00
Direktan link

Anastazija je studentkinja i kaže da pokušava da koristi mobilni telefon, umjesto da mobilni koristi nju.

"Trudim se da ga što manje koristim jer šteti, što zračenjem, što zaglupljivanjem mnogim sadržajima. Primjećujem da je sve manje komunikacije među ljudima koji sjede zajedno, a istovremeno svako nešto radi na svom telefonu. To me baš iznervira", kaže Anastazija.

Psiholozi upozoravaju da korišćenjem savremene tehnologije ne smijemo smanjiti direktnu komunikaciju sa ljudima oko nas. Nada Purić dodaje da toga posebno trebaju biti svjesni roditelji.

"Ako su mobiteli već postali sastavni dio naših života i ličnosti, moramo se naučiti kulturi njihovog korišćenja. Jer, danas sve više vidite mame koje tokom šetnje, umjesto razgovora sa svojom djecom, komuniciraju telefonom s nekim trećim. Izvesti dijete u šetnju za neke roditelje znači ćutati i prepustiti djetetu da samo nalazi sadržaje za sebe dok oni telefoniraju. A kako razvoj govora dovodi do razvoja inteligencije, i sve je to lančano povezano, na kraju dolazimo do uticaja telefona i na razvoj ličnosti. Zato moramo uvesti kulturu korićenja mobilnih i ograničiti njihovo korišćenje, ne samo djeci, već i nama samima", apeluje psihologija Nada Purić.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG