Dostupni linkovi

Da li će radio ponovo biti in?


U eri šljašteće stvarnosti sa ekrana i vrtoglavog napretka interaktivne komunikacije stiče se utisak da je radio u zapećku: Mirsad Rastoder, novinar

Povodom Svjetskog dana radija 13. februara donosimo priču o tome da li radio kao medij gubi bitku sa internetom i novim tehnologijama, odnosno koliko se pamte neke emisije radio stanica sa ovih prostora i koliko se danas sluša radio program.

Od tranzistora, od kojih su najpoznatiji bili oni japanske proizvodnje, do tzv. lampaša strane i domaće proizvodnje - su slike koje pamte i sa sobom nose generacije rođene šezdesetih godina prošlog vijeka na ovim prostorima, pa i u Crnoj Gori.

Različiti radio uređaji slušali su se u kancelarijama i kod kuće, a neke ranije generacije posebno pamte muzičke hitove koje su tih godina po prvi put čule na omiljenim radio stanicama.

I dok Ljilju Šušić radio sjeća na djetinjstvo, pa i danas dan počinje uz omiljenu radio stanicu, Slobodanka Radunović nije ljubitelj radija, više je privlači televizija:

Radio program se danas mora prilagoditi modernom, brzom, vremenu odnosno slušaocima koji žele sve na "klik" smatra Ivan Mirović, koji radio program i danas, kao i nekada, sluša u noćnim satima.

Odgovarajući na pitanje da li radio gubi bitku sa internetom i drugim sistemima Mirsad Rastoder dugogodišnji novinar u Radiju Crne Gore (RCG) vjeruje u budućnost radija kao medija. Sa radijom, kaže Rastoder, čovjek nikada nije sam i ne glada u druge nego u sebe.

"U eri šljašteće stvarnosti sa ekrana i vrtoglavog napretka interaktivne komunikacije stiče se utisak da je radio u zapećku, a finansijski sve teže izdržava konkurenciju. To je prvenstveno zbog nedovoljne kultivisanosti ili svijesti o njegovom nenametljivom, a plemenitom druženju sa slušaocima. Radio najčešće slušaju osobe koje čitaju, stvaraju ili ovaj svijet vide osluškujući ga, pa vjerujem da će mu se mnogi vraćati kada shvate koliko im pogled u ekran daje ali i boga mi oduzima", smatra Rastoder.

Javni servisi kao portparoli

U gdje je tom današnjem mozaiku od medija Radio Crne Gore i kakvo je trenutno stanje Mirsad Rastoder objašnjava jednom slikovitom opaskom:

"Radio Crne Gore je stabilan, ali kao javni servis važna institucija. Po mom sudu, odavno nije u žiži dovoljne pažnje odlučujućih faktora koji ponavljaju da je 'radio dobar' i bave se televizijom. Smatram da ovaj 'dobri' Radio ima dosta toga što može i treba da unaprijedi u kulturološko-obrazovnom segmentu, tehnološkim uslovima i prikazivanju iskrenog mozaika raznolikosti koje čine biće ove države."

Podsjetimo, najstariji radio u Crnoj Gori je Radio Cetinje koji se prvi put oglasio 27. novembra 1944. godine, u tek oslobođenom Cetinju. Radio Cetinje se čulo od 100 do 150 kilometara, a u početku je emitovalo jednosatni program.

Dugogodišnji novinar u tom najstarijem elektronskom mediju Crne Gore Mladen Zadrima kaže da u ovom trenutku radio zauzima mjesto koje mu pripada.

"Mislim da u jednom periodu internet i ti drugi sistemi imali preimućstvo, međutim, smatram da radio polako zauzima ono mjesto koje mu pripada. Opet je to, pored svega, mislim najbrži medij i nešto što je u osnovi svih ostalih medija", smatra Zadrima.

Mladen Zadrima obašnjava da Radio Cetinje u ovom trenutku, kao lokalni javni emiter, dijeli sudbinu svih lokalnih javnih servisa.

"Ta se slika u suštini svodi na jedno, iako je to malo grubo tako kazati ali otprilike su svi ti lokalni javni servisi - portparoli onoga ko vrši vlast u određenoj komuni", smatra novinar Mladen Zadrima koji ističe da je "on radijski čovjek koji je i dalje zaljubljen u radio".

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG