Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kriminalci ili države u regionu, ko je brži?


Istražioci na terenu, fotoarhiv

Serije obračuna, mafijaških likvidacija, afere iz oblasti privrednog i sajber kriminala, u koje su uključene bezbjednosno interesantne osobe iz cijelog regiona, sudski procesi narko bosovima, trgovcima bijelim robljem, slika su raširenosti organizovanog kriminala i njegove umreženosti na ovim prostorima.

Države nastale raspadom Jugoslavije suočavaju se sa sve sofisticiranijim oblicima organizovanog kriminala i zato pravosuđa zemalja regiona moraju još snažnije sarađivati u namjeri da stanu na put svima onima koji kršeći zakone, između ostalog stiču i ogromnu imovinsku korist.

No, pitanje je ko je brži - kriminalci ili pravosuđe, odnosno da li bolje sarađuju kriminalci ili pravosudni organi BiH, Crne Gore i Srbije?

Dok je još bjesnio rat na prostorima bivše Jugoslavije, prvi koji su uspostavili kontakte među tada zaraćenim stranama nijesu bili ni glumci, ni muzičari ni političari, nego kriminalci, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) sutkinja Suda BiH Tatjana Kosović, koja inače sudi u predmetima za organizovani kriminal.

Država mora efikasnije zaštiti građane Crne Gore
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:52 0:00

Sutkinja Kosović smatra da su trenutno u regionu kriminalci brži u svom djelovanju od onih koji bi trebalo da ih gone i krivično procesuiraju.

"Kriminal je zbilja puno brži nego što su pravosudni sistemi. Posebno vidimo da su u nekim djelima organiziranog kriminala kao što su trgovina ljudima ili drogom oni vrlo dobro umreženi na ovim prostorima. Sada vidimo da su umreženi i kada je u pitanju krijumčarenje ljudi, a dolaskom emigranata oni sada pokušavaju da zarade na tim ljudskim sudbinama. To sve govori o povezanosti kriminala na ovim prostorima. Što se pravosuđa tiče, mislim da zbilja napredujemo u saradnji i ja u svom radu imam zaista odličnu saradnju sa kolegama iz regiona, tamošnjim pravosuđima i policijom", kaže Kosović.

Percepcija dijela domaće i međunarodne javnosti da u regionu kriminalci vrlo često bolje sarađuju nego što to čine pravosudni organi zemalja sa prostora bivše Jugoslavije, za predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore Vesnu Medenicu je neprihvatljiva.

"Ne mogu oni da budu brži. Ne smijemo to da priznamo. To ne smijemo da priznamo na način što ćemo odlukama koje budu izlazile iz suda dokazati da to nije tako. One moraju biti adekvatne i do te mjere represivne da se postiže generalna prevencija. Mi sigurno nećemo dozvoliti da su brži. Inače, sudstvo u jednoj državi ne može opstati samo a da nema oslonac u saradnji sa ostalim pravnim sistemima. Što se sudova u Crnoj Gori tiče i njihove saradnje sa sudovima iz regiona, ona je izvanredna", ističe Medenica.

Nemanja Nenadić iz beogradske kancelarije Transparensi internešnala saglasan je sa ocjenama da su u regionu kriminalci vrlo često za korak ispred organa gonjenja i države.

"Pitanje je da li će države ikada moći da budu tako brze u svojoj reakciji kao što su kriminalci koji uspostavljaju mreže i vrlo često prelaze granice, ne samo granice regiona već i šengenske granice koje nijesu neka naročita prepreka za njih", tvrdi Nenadić.

Nenadić smatra da bi u borbi protiv organizovanog kriminala pravosuđe u zemljama regiona trebalo više da koriste mogućnosti kao što su neke nove metode praćenja tokova novca, institut svjedoka saradnika kao i oduzimanje imovine stečene kriminalom.

"Međutim, ne treba gajiti iluzije. Jednom kada ta saradnja pravosuđa bude efikasna i brza i kada bude bilo lako ući u trag imovini koju recimo neki kriminalac iz Srbije ima u Crnoj Gori, Hrvatskoj ili Sloveniji, onda će on i njemu slični težiti da tu imovinu kupuju negde dalje", ocjenjuje Nenadić.

Kako stati na put kriminalnim strukturama u regionu koje veoma dobro sarađuju i koje su nezakonitim radnjama pribavile ogromnu imovinu koristeći vrlo često naprednu tehnologiju i načine da izbjegnu organe gonjenja?

Po nekada je to pitanje političke volje u pojedinim državama ali najveći problem je, kako za RSE ističe Zlatko Vujović iz Centra za monitoring nedostatak obučenog kadra i savremene tehničke opreme.

"Jednostavno pravosudne institucije u ovim postjugoslovenskim zemljama imaju prilično nerazvijene resurse kada je recimo riječ o nekim sofisticiranim istragama gdje prije svega mislim na finansijske istrage. Da bi se to moglo raditi vi morate da imate visoko obučene stručnjake, stručnjake sa velikim iskustvom i dovoljno tehničkih resursa na raspolaganju", zaključuje Vujović.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG