Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Crna Gora: Kako isplivati iz prezaduženosti?


Jedna od parola na građanskom protestu u Podgorici, ilustrativna fotografija

Pod pritiskom visokog javnog duga i kredita od gotovo milijardu dolara kod kineske Exim banke za gradnju autoputa Bar-Boljare, crnogorska Vlada namjerava da u naredne tri godine "obori" dug na 60 posto BDP-a (bruto društveni proizvod), što je, prema pravilima iz Mastrihta, gornja granica zaduženosti jedne zemlje.

Koliko obaveza vraćanja ovako velikog kredita pod uslovima koji su diktirali Kinezi, Crnu Goru stavlja u poziciju ekonomske zavisnosti i uvodi u zonu rizika od dužničkog ropstva?

Državni dug Crne Gore je, prema podacima Ministarstva finansija, u 2018. prelazio 70 posto, dok je krajem marta ove godine pao na 66 posto BDP-a i iznosi preko tri milijarde eura.

Prema Izvještaju o državnom dugu koji je Ministarstvo finansija objavilo krajem marta ove godine, od ukupnog iznosa kredita kod kineske Exim banke preostalo je da Crna Gora vrati još 642 miliona dolara.

U međuvremenu, kineski građevinski poduhvati u regionu pod lupom su Brisela.

Autoputem do dužničkog ropstva?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:16 0:00

Evropski komesar Johanes Han je u intervjuu za Financial Times u martu ove godine izjavio da pojedine balkanske države uzimaju velike kredite iz Kine za infrastrukturne projekte što, kako tvrdi, povećava rizik za dugoročniju štetu u njihovim slabim ekonomijama.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da takva upozorenja dolaze kao posljedica toga što se nekim političkim adresama u svijetu ne dopada što su Kinezi graditelji crnogorskog autoputa.

On ukazuje da je autoput kao ključni infrastrukturni projekat neophodan Crnoj Gori i njenoj ekonomiji u budućnosti i ne misli da će zbog njegove gradnje i velikog kineskog kredita Crna Gora upasti u dužničko ropstvo:

"Sada poput kakofonije odzvanjaju ta upozorenja da postoji mogućnost dužničkog ropstva zato što su Kinezi u pitanju. Apsolutno postoji mogućnost dužničkog ropstva ukoliko ste prezaduženi i nijeste sposobni da vratite svoje dugove i to nema veze sa tim koji je povjerilac u pitanju. Bez obzira na ozbiljnu opasnost ja, međutim ne mislim da se to u ovom slučaju može dogoditi zato što postoji državna strategija da se taj dug ograniči i vjerujem da će do 2022.godine on biti značajno smanjen", kaže Kostić.

Crna Gora je već sada prezadužena, primjećuje bivši šef parlamentarnog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović ističući da je projekat autoputa za crnogorsku vlast politički profitabilan, ekonomski upitan a finansijski neodrživ.

Damjanović za RSE podsjeća da je crnogorska vlast dovela Kineze da grade autoput i uzela nepovoljan kredit kod kineske banke:

"A onda se evo u posljednje vrijeme konstantno žale EU na pritisak Kineza u ekonomskom dijelu što je u najmanju ruku licemjerno. Crna Gora je država koja teži članstvu u EU ali ako pogledamo investitore i investicije koje dominatno dolaze u Crnu Goru shvatićemo da je malo veze između ekonomskih i političkih prioriteta zvanične Podgorice. Glavni investitori u Crnoj Gori uz Kineze su Rusija, Turska, Azerbejdžan, Ujedinjeni Arapski Emirati. Naravno mi treba da budemo otvoreni za kvalitetne investicije ali se one moraju ispratiti na pravi način što u mnogo slučajeva do sada državni organi nijesu uradili", ocjenjuje Damjanović.

Jedan od načina na koji će Crna Gora u naredne tri godine pokušati da obori javni dug je i prodaja državnih hartija od vrijednosti na domaćem i međunarodnom tržištu.

Ministarstvo finansija je nedavno na međunarodnom tržištu emitovalo obveznice u iznosu od 500 miliona eura, kako bi pribavilo novac za otplatu dugova po ranijim emisijama iz perioda 2014–2016. čime se faktički, kako su pojasnili, reprogramiraju stare obaveza.

Dronom iznad Tare i autoputa
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:22 0:00

Ministar Darko Radunović je u intervjuu za Poslovne novine pojasnio da novac koji je tako pribavljen, a koji se koristi za otplatu duga, državu košta manje nego što je koštao pri glavnom zaduženju, što kako je ocijenio direktno utiče na smanjenje iznosa javnog duga.

Crnogorska Vlada planira da poveća prihode i dodjelom 30-godišnjih koncesija za aerodrome u Podgorici i Tivtu. No, Vlada još nije raspisala ni javni poziv za dodjelu koncesija , iako je premijer Duško Marković to najavio prije više od mjesec. Ukupne očekivane investicije tokom trajanja koncesija za oba aerodroma iznose oko 200 miliona eura.

Kao još jedan model koji bi mogao doprinijeti smanjenju javnog duga, odnosno povećanja prihoda u državnoj kasi, je i projekat ekonomskog državljanstva. Naime, država Crna Gora nudi državljanstvo za najviše 2.000 investitora u naredne tri godine koji su spremni da ulože najmanje 250.000 evra u razvojne projekte koje odobrava vlada.

Sekretar Sekretarijata za razvojne projekte koji vodi taj program Dejan Medojević kaže za RSE da su u Vladi za sada utvrdili kriterijume za dodjelu državljanstva po osnovu ulaganja u projekte iz oblasti turizma.

Medojević odgovara na pitanje kakvo je interesovanje do sada: "Postoji veliki broj upita koji je stigao na našu adresu i mi ćemo narednih dana u dogovoru sa agentima početi da radimo na prijemu prvih aplikacija. Sada je pripremljena kompletna infrastruktura za prijem prvih aplikacija a očekujemo i da Vlada vrlo brzo izađe sa listom razvojnih projekata u koje će potencijalni aplikanti moći da uložesredstva za dobijanje državljanstva crne Gore. Za sada su definisani kriterijumi u oblasti turizma a oni se odnose na ulaganje u hotele visoke kategorije na sjeveru i na jugu države", navodi Medojević.

Osim u turizmu, kako je pojasnio Medojević, potencijalni kandidati za ekonomsko državljanstvo uskoro će moći da apliciraju i za razvojne projekte u poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG