Dostupni linkovi

DPS proglasio pobjedu na 'jednopartijskim' izborima u Nikšiću


Ilustracija

Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića je sat nakon zatvaranja biračkih mjesta u Nikšiću proglasila pobjedu. U izbornom procesu, koji je bojkotovala kompletna opozicija a učestvovali DPS i Socijaldemokrate (SD) Ivana Brajovića, odazvalo se oko 45% ili 26.000 građana Nikšića, od ukupno 58.500 upisanih u birački spisak. Prema prvim procjenama, oko 10% glasačkih listića će biti proglašeno nevažećim, odnosno birači su poništii svoje listiće.

Time su okončan kontroverzan izborni proces, koji dio javnosti naziva i „jednopartijskim“ zbog činjenice da su učešće uzele samo dvije stranke vladajuće koalicije na državnom nivou koje u kampanji nisu pokazale da imaju političke razlike.

Nosilac izborne liste DPS-a Veselin Grbović je u prvom obraćanju medijima naveo da je njegova stranka dobila veću podršku nego na prethodnim lokalnim izborima u Nikšiću 2013 godine. Komentarišući opozicioni bojkot Grbović je rekao da je opozicija i pored bojkota dala legitimitet izborima, svojim učešćem u izbornoj kontroli. Funkcioner DPS-a i potpredsjednik Vlade Milutin Simović saopštio da su glasači kazali „ne bojkotu, podjelama, ucjenama i balkanskim stranputicama".

Predsjednik SD Ivan Brajović je takođe izrazio zadovoljstvo rezultatom rekavši da je njegova stranka osvojila tri puta više glasova u Nikšiću nego na prethodnim parlamentarnim izborima.

Predstavnik opozicionih partija koje su bojkotovale izbore u Nikšiću, ali ipak učestvovali u kontroli izbora, funkiconer Demokratskog fronta Milutin Đukanović je rekao da DPS nije osvojio Nikšić, a da preliminarni podaci pokazuju da će biti veliki broj nevažećih listića. Najavljujući da opozicioni članovi biračkih odbora neće potpisati zapisnike, Milutin Đukanović je rekao da odziv od 45 odsto pokazuje da Nikšićani ne podržavaju novu vlast.

Izbori u Nikšiću će ostati upamćeni u istoriji crnogorskog višestranačja zato što su učesnici samo dvije stranke vladajuće koalicije – Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića i Socijaldemokrate (SD) Ivana Brajovića, a sve opozicione stranke su se opredijelile za bojkot tih izbora. Pravo glasa ima nešto više od 58.000 Nikšićana koji mogu da glasaju na 138 biračkih mjesta.

Do odluke opozicije o bojkotu izbora u Nikšiću je došlo posljednjeg dana predaje izbornih lista, kada je Specijalno tužilaštvo najavilo hapšenje lidera opozicionog Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića i uputilo zahtjev Skupštini Crne Gore za skidanje njihovog imuniteta. Specijalno tužilaštvo sumnjiči Mandića i Kneževića za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije u slučaju „državni udar“. Sve stranke opozicije su se solidarisale sa Demokratskim frontom i odbile da učestvuju na izborima u Nikšiću.

Naknadno je Vrhovni državni tužilac dao obavezno uputstvo Specijalnom tužiocu da ne određuje pritvor Mandiću i Kneževiću, ali je rok za predaju izbornih lista prošao. Opozicija je zahtjevala da se odloži izborni proces u Nikšiću, ali ni jedna institucija nije pristala na prekid izbornog procesa.

Do izbora su vladajuće partije, učesnice izbora, pozivale građane Nikšića da se masovno odazovu na birališta. Istovremeno opozicija je pozivala građane Nikšića da bojkotuju nelegitimne izbore.

Pravni stručnjaci su ocjenili, da su izbori u Nikšiću legalni, jer su legalno raspisani, iako opozicija ne učestvuje na njima. Ipak, osporena je legitimnost izbora i izbornog rezultata u Nikšiću upravo zbog bojkota opozicije. Jedan od uslova za legitimitet izbora je kompetitivnost, što u slučaju Nikšića nije ispunjeno.

I pored bojkota, opozicione stranke imaju svoje predstavnike u biračkim odborima zbog kontrole izbornog procesa.

Već sada se može reći da će buduću vlast u Nikšiću dijeliti partneri na državnom nivou DPS i SD.

Izbori u Nikšiću se održavaju u ambijentu jake političke polarizacije i kontinuirane političke krize.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG