Dostupni linkovi

I Demokratski front i URA hoće kontrolu bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori


Crnogorski vojnici, Podgorica, mart 2020.

Pretendenti za reformu i kontrolu bezbjednosnih službi u Crnoj Gori i resore bezbjednosti i odbrane u novoj crnogorskoj Vladi u formiranju su Demokratski front (DF) i Građanski pokret URA (Ujedinjena reformska akcija).

Prema dosadašnjim izjavama, i predstavnici međunarodne zajednice su pokazali interesovanje o tome ko će biti zadužen za odbranu i obavještajni sektor.

Politički savez DF, koji je na izborima nastupio u koaliciji "Za budućnost Crne Gore", smatra da Nebojša Medojević, jedan od lidera DF, treba da koordiniše reforme bezbjednosnih službi Crne Gore u budućoj Vladi.

Kako je Medojević saopštio za Radio Slobodna Evropa (RSE), on ima podršku i dijela međunarodne zajednice za, kako kaže, čišćenje Crne Gore od organizovanog kriminala.

"Imamo podršku da sprovedemo reforme koje će voditi čišćenju zemlje od organizovanog kriminala, koji je lociran je u strateškim dokumentima Sjedinjenih Država, Njemačke, Britanije, EU i NATO, kao bezbjednosna prijetnja nacionalnim interesima ovih zemalja", kaže Medojević i dodaje:

"Imam eksplicitnu podršku da se bavim reformama u ovim oblastima, to je jasno, i nema nikakvih rezervi prema liderima DF-a, a imam direktnu podršku. Zbog toga smo se u DF-u dogovorili da se kandidujem za tu koordinaciju, ne samo za reformu službi bezbjednosti, nego i drugih političkih reformi, kao što je lustracija, otvaranje dosijea, zabrana rada Demokratske partije socijalista (DPS) i sve ono što smo propustili da uradimo od '90. godine."

Za kontrolu nad radom bezbjednosnih službi bori se i Građanski pokret URA, vodeća partija liste "Crno na bijelo", jedne od tri pobjedničke koalicije na parlamentarnim izborima od 30. avgusta.

Visoki funkcioner Zoran Mikić kaže za RSE da u trojnoj koaliciji jedno URA ima u programu zalaganje da Crna Gora bude članica NATO-a.

Pošto se radi se o specifičnom i osjetljivom političkom trenutku u Crnoj Gori, kaže Mikić, insistiramo da na čelna mjesta Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) dođu profesionalci, a da resore bezbjednosti u Vladi pokrije URA.

"Pozicije direktora Uprave policije i direktora ANB-a treba da pripadnu profesionalcima koje će predložiti naša koalicija, a koji bi se birali konsenzusom. Resori koji imaju saradnju sa NATO-om i drugim institucijama, potpuno je logično da pripadnu koaliciji koja u svom programu, unutar nove vladajuće većine ima evroatlantsku integraciju", kaže Mikić, apostrofirajući ministarstva odbrane i unutrašnjih poslova.

"Logično je da URA, koja se u svom programu zalaže za Evropsku uniju (EU) i koja je bila za NATO, pokrije Ministarstvo odbrane, s obzirom da to ministarstvo uz ANB, jedino ima komunikaciju sa NATO-om, ima pristup NATO-ovim bazama podataka. Bilo bi apsurdno da bilo ko drugi u ovom specifičnom političkom trenutku pokriva te funkcije", zaključuje Mikić, navodeći da su to institucije koje garantuju stabilnost Crne Gore i stabilnost u regionu.

Od završetka izbora na kojima je smijenjena trodecenijska vlast DPS-a Mila Đukanovića, bilo je više izjava iz međunarodne zajednice u kojima je pokazano interesovanje kako će u Crnoj Gori biti pokriveni sektori bezbjednosti i odbrane, odnosno kako će se, nakon političkih promjena, nastaviti partnerska saradnja unutar NATO-a.

Đukanovićevih trideset godina vlasti
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:45:45 0:00
Direktan link

Šta poručuju iz NATO-a?

Generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg je poručio da sigurnosni kriterijum moraju biti zadovoljeni ko god bio na vlasti u Crnoj Gori.

"NATO radi sve da sigurnosni kriterijumi budu zadovoljeni i to važi za sve, pa i u Crnoj Gori, ko god bio na vlasti, zato što je to zahtjev koji sve zemlje moraju da zadovolje", rekao je Stoltenberg tokom zajedničke pres-konferencije sa makedonskim premijerom Zoranom Zaevom 8. oktobra.

"Sigurnosni kriterijum u Crnoj Gori moraju biti zadovoljeni", kazao je Jens Stoltenberg (desno) na pres-konferenciji sa Zoranom Zaevom, 8. oktobar.
"Sigurnosni kriterijum u Crnoj Gori moraju biti zadovoljeni", kazao je Jens Stoltenberg (desno) na pres-konferenciji sa Zoranom Zaevom, 8. oktobar.

Da je važno ko će biti na čelnim mjestima bezbjednosnih službi potvrdio je 8. septembra potpredsjednik Atlantskog savjeta Damon Vilson (Wilson) u intervjuu za RSE, rekavši da će NATO pažljivo posmatrati kako bi se uvjerio da obaveze koje je Crna Gora preuzela ne budu ugrožene.

"I da akteri, koji imaju sumnju i koji su nepouzdani, ne budu stavljeni na mjesta koja se tiču sigurnosti i ne budu poslani za predstavnike u NATO-u. Mislim da će biti jako važno za Crnu Goru da pokaže da može da ispuni svoje međunarodne obaveze i da može biti odgovoran partner", kazao je Vilson.

Ocjene vojnopolitičkog analitičara

Za vojnopolitičkog analitičara Aleksandra Radića je sasvim očekivano interesovanje Zapada za temu ministarstava "sile" i ANB-a, jer je godinama vlast Mila Đukanovića gradila sliku da je Crna Gora pod snažnim pritiskom ruskog obavještajnog sektora i metoda specijalnog rata, uz optužbe da se i iz Srbije direktno vode aktivnosti iz domena specijalnog rata.

"Kada se toliko puta stvori slika da je ugrožena bezbjednost Crne Gore, onda to ostaje kao snažan šum u pravljenju procjena Zapada o tome kakva će biti nova vlast i šta se od nje može očekivati. Uspostavljena je snažna slika da nema alternative za DPS i njegove političke saveznike i da svaka druga politička snaga koja bi se pojavila, bilo partija, savez ili koalicija, mora da ima iza sebe ruski uticaj. I, naravno, onda je otvoreno pitanje - da li Crna Gora ostaje u NATO-u", pojašnjava Radić.

Prema njegovim riječima, nova vladajuća koalicija, koja je spremna na preuzimanje poluga vlasti, poslala je jasnu poruku - da je tema NATO van dnevnog reda, odnosno Crna Gora ostaje u NATO-u.

Radić: Sasvim je očekivano interesovanje Zapada za temu ministarstava "sile" i ANB-a
Radić: Sasvim je očekivano interesovanje Zapada za temu ministarstava "sile" i ANB-a

"Niko u regionu to ne dovodi u pitanje, i Beograd podržava članstvo Crne Gore u NATO-u… Ali ostaje i dalje jedna rezerva - da li bi u resoru odbrane ili u ANB-u mogli da se pojave ljudi koji bi radikalizovali situaciju i doveli u pitanje opredijeljenost vlasti za evroatlantski integracioni proces", navodi Radić.

"Mislim da je finalni ispit koji potencijalne nove vlasti polažu", konstatuje Radić, "taj - koga će izabrati za šefove dva ministarstva i Agencije za nacionalnu bezbjednost".

"Ako to budu ljudi koji će pokazati da mogu da održe dosadašnju politiku, koja neće stvarati neku nepovoljnu javnu atmosferu ili davati radikalne izjave, onda je to za NATO potpuno prihvatljivo i neće se dovoditi u pitanje ko je suštinski vlast, nego šta Crna Gora dalje čini i na kom je putu", riječi su vojnopolitičkog analitičara.

DF i URA: Ne miješanje međunarodne zajednice u rad Vlade

Oba sagovornika RSE, iz DF-a i URA-e, kažu da se niko iz međunarodne zajednice ne miješa u kreiranje nove Vlade, ali da je očekivana zainteresovanost zapadnih partnera za politiku Vlade u oblasti bezbjednosti i za dalju pomoć u reformama.

"Nismo dobili bilo kakve sugestije iz međunarodne zajednice. Te institucije i organizacije su, prije svega, zainteresovane za reforme koje se planiraju u sektoru bezbjednosti", kaže Zoran Mikić iz Građanskog pokreta URA.

"Međunarodna zajednica", dodaje Mikić, "je zainteresovana da svojim iskustvom, znanjem i ekspertima pomogne reforme u našim institucijama bezbjednosti".

"Nisu neko ko ima presudno interesovanje niti imaju pravo na to kada su u pitanju neka konkretna personalna rješenja", ističe Mikić, te dodaje da ta stranka ima kandidate za pozicije direktora ANB-a i Uprave policije te da će "one biti pokrivene profesionalcima".

Nebojša Medojević iz DF-a kaže da će i buduća Vlada, kao i bilo koja druga, morati da ispunjava obaveze koje proističu iz obaveza iz članstva u NATO-u.

"Važno je da se niko iz međunarodne zajednice i ambasada ne miješa u kreiranje nove Vlade. Ali, naravno, da su zainteresovani za to, kakva će biti politika Vlade kada je u pitanju poštovanje obaveza koje je Crna Gora preuzela, prije svega, u NATO-u: zaštita podataka, pristup i upravljanje podacima i kontraobavještajna zaštita od pristupa nekih obavještajnih službi zemalja koje nisu članice NATO-a. To nije ništa novo. Bilo koja Vlada da se formira imala bi tu obavezu koja proističe iz Ugovora Crne Gore sa NATO-om o članstvu", tvrdi Medojević.

Dokle su pregovori o formiranju Vlade?

U toku su pregovori između tri koalicije o formiranju nove Vlade Crne Gore.

Pregovore obavlja mandatar Zdravko Krivokapić koji je predvodio koaliciju "Za budućnost Crne Gore".

Kako je Krivokapić ranije saopštio, prijedlog sastava nove Vlade bi trebalo da bude gotov do 10. novembra.

U posljednjoj izjavi datoj TV Prva 13. oktobra, Krivokapić nije želio da otkriva ko će biti na čelu bezbjednosnih službi, ali je istakao da tu oblast treba prepustiti profesionalcima.

"Došlo je vrijeme da taj sektor treba da brine samo o bezbjednosti Crne Gore i njenih građana, da to bude kompetentan profesionalac koji ne razmišlja partijski i ne služi jednom čovjeku", naveo je Krivokapić.

Lideri tri opozicione koalicije su 9. septembra usaglasili principe na kojima će počivati buduća vlast, a koji, između ostalog, podrazumijevaju saradnju sa NATO-om, kao i da će odgovorno sprovoditi sve međunarodne obveze koje je država preuzela, jačati saradnju s Alijansom i predano sprovoditi sve reforme potrebne za punopravno članstvo Crne Gore u EU.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG