Dostupni linkovi

Dio sankcija Rusiji čeka da ih Podgorica sprovede


EU je 9. marta saopštila da očekuje od Vlade Crne Gore da sprovede sankcije koje se tiču zabrane emitovanja ruskih medija Raša tudej i Sputnjik (na fotografiji: logo Raša tudej, RT)

I dok Zapad pojačava sankcije prema Rusiji, zvanična Podgorica, koja se pridružila sankcijama Evropske unije (EU), još nije donijela potrebne odluke da bi ih sprovela u praksi.

Da se Crna Gora pridružila svim restriktivnim mjerama, među kojima je osam paketa individualnih i ekonomskih sankcija, koje je EU usvojila protiv Rusije, zvanično je objavljeno na sajtu Vlade 1. marta.

Prema Zakonu o međunarodnim restriktivnim mjerama, Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) predlaže restriktivne mjere, koje Vlada mora zvanično potvrditi prije implementacije. Nakon odluke, Vlada šalje spisak mjera državnim institucijama koje su zadužene da ih sprovedu.

Sankcije EU, na čije se sprovođenje obavezala Crna Gora, obuhvataju i zamrzavanje sredstava i ekonomskih resursa, zatvaranje vazdušnog prostora za ruske avione, zabranu ruskih vladinih medija, te zamrzavanje imovine 53 pravna i 680 fizičkih lica.

Crna Gora je od 4. marta zatvorila vazdušni prostor za ruske avione, ali nije zabranila ruske državne medije. O potencijalnom zamrzavanju ruske imovine nema zvaničnih informacija.

EU je 9. marta saopštila da očekuje od Vlade Crne Gore da sprovede sankcije koje se tiču zabrane emitovanja ruskih medija Raša tudej (Russia Today) i Sputnjik (Sputnik).

Crna Gora kasni sa izvršenjem sankcija prema Rusiji

Vlada se nije oglašavala povodom primjene restriktivnih mjera u domenu zamrzavanja sredstava.

Nepoznato je i da li ruski državljani kojima je EU uvela sankcije imaju pokretnu ili nepokretnu imovinu i finansijska sredstva u Crnoj Gori.

Radio Slobodna Evropa (RSE) nije dobio odgovor iz MVP Crne Gore - da li će i kada objaviti spisak ruskih državljana čija je imovina na udaru sankcija i plijeni se u zemljama EU.

Iz MVP su kratko saopštili da je proces pripreme materijala u toku i da će u najskorijem roku dokumentaciju dostaviti Vladi na usvajanje.

Spisak nije objavljen ni nakon upozorenja Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) da Crna Gora ozbiljno kasni u donošenju odluka koje bi omogućile zapljenu imovine ruskih državljana sa spiska, a koja se eventualno nalazi na teritoriji Crne Gore.

Dejan Milovac iz MANS za RSE tvrdi da Crna Gora ne sprovodi do kraja Zakon o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera, po kom je MVP već trebao da predloži Vladi odluku sa jasnim smjernicama za sve državne organe, ali i sve pravne subjekte koji imaju dodir sa licima koja su na listi sankcija.

Milovac: Crna Gora ne sprovodi do kraja Zakon o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera (avgust 2016.)
Milovac: Crna Gora ne sprovodi do kraja Zakon o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera (avgust 2016.)

"Po zakonu svi subjekti koji su u dodiru sa ovim osobama, ako su u saznanju da imaju određenu imovinu na teritoriji Crne Gore, bankovne račune, jahte, nekretnine, to moraju prijaviti Upravi policije jer je to njihova zakonska obaveza. Mi kao civilni aktivisti, građani, mediji ne možemo da ispunimo tu obavezu jer nemamo do kraja jasnu informaciju ko se sve nalazi tom spisku", kaže Milovac.

U međuvremenu je Centralna banka Crne Gore (CBCG) saopštila da nije zabranila otvaranje računa fizičkim i pravnim licima sa teritorije Ruske Federacije, jer za to nije nadležna.

Precizirali su da odluku o uvođenju svih vrsta restriktivnih mjera donosi Vlada Crne Gore.

Međutim, RSE iz CBCG nije dobio odgovor - da li to znači da Crna Gora u ovom trenutku ne poštuje uvedene sankcije, odnosno da li sankcionisani ruski državljani ili kompanije potencijalno učestvuju u domaćem platnom prometu?

Šta je sa jahtama ruskih oligarha?

Milovac iz MANS ocjenjuje Crna Gora rizikuje da postane sigurna luka za skrivanje imovine ruskih tajkuna koji su na udaru međunarodnih sankcija.

"Mi smo prethodne sedmice od mandatara za sastav nove Vlade Dritana Abazovića čuli da je Crna Gora spremna da proširi sankcije Rusiji, ukoliko to neko od međunarodnih partnera bude tražio. To smo doživjeli kao svojevrsni politički marketing jer mi ne samo da nijesmo spremni da ih proširimo nego nijesmo ništa uradili da postojeće sankcije operacionalizujemo više od deklarativnog nivoa", kaže Milovac.

Dritan Abazović je rekao da je Crna Gora spremna da proširi sankcije Rusiji (februar 2022.)
Dritan Abazović je rekao da je Crna Gora spremna da proširi sankcije Rusiji (februar 2022.)

Abazović je 5. marta, u razgovoru sa specijalnim izaslanikom Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan, Gabrijelom Eskobarom izjavio je da je Crna Gora spremna da proširi sankcije Rusiji kako bi do kraja ispratila spoljnu politiku EU i mjere koje Brisel preduzima povodom ruske agresije na Ukrajinu.

Unazad deset godina bogati Rusi vlasnici su biznisa, nekretnina i jahti na crnogorskom primorju.

Sankcije podrazumijevaju i da ruski vlasnici ne mogu prodati ili založiti svoje luksuzne jahte usidrene i u Crnoj Gori, i da će im biti zamrznuto i njihovo korišćenje, nezvanično su RSE potvrdili pomorski agenti.

Iako se ne zna da li u Crnoj Gori ima jahti ruskih oligarha koji su pod sankcijama EU, uplovljavanje jahte "Galactica", 1. marta u tivatski Portomontenegro a koja je navodno u vlasništvu ruskog milijardera Vagita Alekperova, izazvalo je pažnju javnosti. No, kako Alekperov koji je predsjednik ruske naftne kompanije Lukoil, nije bio na spisku, jahta je ubrzo napustila Crnu Goru.

Uprkos sankcijama ruski vladini mediji u Crnoj Gori i dalje rade

Vlada Crne Gore nije donijela odluku o zabrani ruskih medija Raša tudej i Sputnjik u Crnoj Gori, na šta je upozorila EU, koja ih je zabranila 2. marta.

"Podstičemo Vladu da preduzme neophodne korake kako bi obezbijedila pravni osnov za nadležne nacionalne organe, uključujući AEM (Agencija za elektronske medije), da budu u stanju da donesu neophodne odluke", navodi dopisu medijima zvaničnika EU.

Kako je nezvanično potvrđeno RSE, odluka je povučena "jer na sjednici Vlade, 3. marta nije postojala većina [ministara] da se odluka usvoji".

Prethodno je Savjet AEM saopštio da ne može zabraniti emitovanja tih kanala u Crnoj Gori bez odluke Vlade.

Iz kabineta premijera Zdravka Krivokapića poslije šest dana nije stigao odgovor na upit RSE - zašto nije donijela odluku o zabrani ruskih vladinih medija - kako je to predložilo Ministarstvo javne uprave i medija, na čijem je čelu Tamara Srzentić.

Od 4. februara kada joj je izglasano nepovjerenje, Vlada je politički podijeljena na ministre koji su lojalni odlazećem premijeru Zdravku Krivokapiću, dok dio ministara podržava doskorašnjeg vicepremijera a sadašnjeg mandatara Dritana Abazovića.

Upravo je na inicijativu Abazovićevog pokreta URA izglasano nepovjerenje Vladi, podrškom opozicije, predvođene Demokratskom partijom socijalista, predsjednika Mila Đukanovića.

Zatvoreno crnogorsko nebo za ruske avione

U međuvremenu je, Crna Gora 4. marta zatvorila vazdušni prostor za ruske avione, što su sedmicu prije uradile države EU.

Odluku je donijela Agencija za civilno vazduhoplovstvo na prijedlog Ministarstva kapitalnih investicija.

Kako je za RSE pojašnjeno iz ministarstva Vlada Crne Gore je obaviještena o svim procedurama i o "ovim slučajevima ne mora da donosi posebnu odluku".

Za kontrolu letenja u vazdušnom prostoru Crne Gore i Srbije i dijelu neba iznad Jadranskog mora zadužena je zajednička državna agencija kontrole letenja Srbije i Crne Gore SMATSA, koja je na zvaničnom sajtu objavila odluku o zatvaranju neba Crne Gore za ruske avione.

Avio saobraćaj između Rusije i Crne Gore je obustavljen 16. aprila 2020. godine zbog pandemije korona virusa, kada je Crna Gora zatvorila granice.

Kao reakcija na uvedene sankcije Moskva je 7.marta Crnu Goru, uz članice EU i još 19 zemalja, uvrstila na spisak država i teritorija koje "vrše neprijateljske radnje protiv Rusije, ruskih pravnih i fizičkih lica".

Komentarišući rusku odluku, Ministarstvo vanjskih poslova je ocijenilo da se Crna Gora una spisku našla kao dio međunarodne zajedice na koju je usmjerena ova odluka.

Odnosi zvanične Podgorice i Moskve pogoršani su od 2014. kada se, slijedeći spoljnopolitički kurs EU, Crna Gora pridružila sankcijama koje je Brisel uveo Rusiji, zbog aneksije Krima.

Rusija je oštro kritikovala Crnu Goru zbog ulaska u NATO 2017. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG