Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Budvanski politički rat oko 'srpskog oslobađanja'


"Bolest revizionizma zahvatila je i ovaj prostor koji mu je teški danak platio posljednje desetine godina", ocjenjuje Božena Jelušić. (na fotografiji: sporni bilbord)

U godini kada se u Evropi obilježava stogodišnjica završetka Prvog svjetskog rata, u Budvi je bilbordima najavljen "politički rat" oko tumačenja istorijskih činjenica s početka prošlog vijeka. Bilbordi asociraju teze prosrpskih partija iz vladajuće koalicije u gradu da je Budvu 1918. oslobodila srpska vojska, što je struka ranije ocijenila istorijskim falsifikatom.

Povodom stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata, predsjednik Skupštine Opštine Budva Đorđije Vujović iz Demokratskog fronta (DF) osnovao je "Odbor za proslavu stogodišnjice oslobođenja Budve u Prvom svjetskom ratu".

"U Budvi postoji veliko interesovanje predstavnika dobrovoljaca koji su dolazili da ratuju iz Amerike, i dobrovoljaca iz ovih krajeva, koji su bili u autro-ugarskoj vojsci, tako da je to jedno opštenarodno interesovanje za takvu manifestaciju", kazao je Vujović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Među članovima Odbora su lokalni funkcioneri dijela vladajuće koalicije iz Socijalističke narodne partije (SNP) i DF-a na čelu sa predsjednikom te grupacije Marko Carevićem koji bi trebalo da krajem godine preuzme rotirajući dvogodišnji mandat predsjednika Opštine Budva.

Riječ je o predstavnicima prosrpskih političkih partija koje su proteklih pet godina obilježavali "srpsko oslobađanje Budve" ispod spomen-ploče koja je postavljena 1931. sa natpisom: "Na uspomenu dolaska hrabre pobjedonosne Srpske vojske koja poslije junačnih pobjeda oslobodi Budvu, na Mitrovdan 8. novembra 1918. postavlja Opština Budva".

Spomen-ploča u Budvi
Spomen-ploča u Budvi

Iz Ministartsva kulture je ranije konstatovano da je riječ o istorijskom falsifikatu, jer natpis na ploči ne odgovara istorijskim činjenicama.

Sada kao dio aktuelne vlasti, predstavnici Odbora najavljuju višemjesečni program "obilježavanja oslobođenja Budve i da će slijediti pobjedničko nasljeđe i veličanje nacionalnog identiteta koje promoviše pobjeda u Prvom svjetskom ratu".

Nije, međutim, jasno o kojem je nacionalnom identitetu riječ.

Blažo Rađenović, koji je konstituent lokalne vlasti, protivi se načinu na koji se godišnjica završetka Prvog svjetskog rata, kako kaže, namjerava politički izmanipulisati.

"Naravno da treba odati zahvalnost svim zemljama oslobodiocima koje su učestvovale u Prvom svjetskom ratu. Međutim, Crna Gora je izgubila svoju državnost i za mene kao političkog subjekta je nepojmljivo da učestvujem u obilježavanju godišnjice na način kako se namjerava i nagovještava bilbordima", kaže Rađenović koji je kao raniji član Liberalne partije inicirao uklanjanje ploče o srpskim oslobodiocima, ali tadašnja lokalna vlast, Demokratske partije socijalista, nije reagovala.

A ploča sa falsifikatom se, prema navodima Komisije za podizanje spomen-obilježja Ministarstva kulture, može ukloniti tek ako to inicira Opština Budva.

Iako je Odbor najavljen kao tijelo "za proslavu stogodišnjice oslobođenja Budve u Prvom svjetskom ratu", njegov inicijator - predsjednik SO Budva Đorđe Vujović kaže da namjere Odbora nemaju veze sa spornom spomen-pločom.

"Ploča je spomenik kulture, a ovo je obilježavanje datuma koji će obilježiti cijela Evropa", kaže Vujović, iako se u nazivu Odbora ne pominje završetak rata, nego "oslobođenje Budve".

Iako je prvo medijima saopštena kao završena stvar, Vujovićeva inicijativa za formiranje Odbora nije prošla verifikaciju opštinske Komisije za statut i propise te je stavljena van snage.

Članica Komisije Božena Jelušić iz URA-e za RSE ocjenjuje da se sporni bilbordi zato ne mogu smatrati potezom opštinske vlasti.

"Riječ je o datumu koji je podložan manipulaciji jer je civilizacijski iskorak završetka Prvog svjetskog sukoba u istoriji čovječanstva u našim uslovima koincidirao sa nestankom države Crne Gore. Mi znamo kako se to dogodilo, ali bolest revizionizma zahvatila je i ovaj prostor koji mu je teški danak platio posljednje desetine godina", smatra Jelušić.

"Zato smatram da obilježavanje ovog značajnog datuma mora biti primjereno vremenu i činjenici da moramo uvažavati ne samo ono što je u svjetskoj istoriji veliko, nego i to veliko koje se nije dobro i pravično reflektovalo na male. A u ovom slučaju se nije reflektovalo pravično na državu Crnu Goru i sve ono što je ona kao nastarija država na Balkanu bila i imala", dodaje Božena Jelušić.

Jelušić: Obilježavanje ovog datuma mora biti primjereno vremenu
Jelušić: Obilježavanje ovog datuma mora biti primjereno vremenu

O istorijskim činjenicama tog perioda je nedavno u intervjuu za RSE govorila srpska istoričarka Latinka Perović, koja je povodom vijeka stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. podsjetila da je tome prethodilo ujedinjenje Srbije i Crne Gore.

"U suštini, to je bila aneksija", rekla je Perović.

Pripajanjem Srbiji, Crna Gora je izgubila državnost, suverenitet, dinastiju i crkvu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG