Dostupni linkovi

U danu kada je stigla prva presuda suda u Strazburu, u slučaju Bijelić protiv Crne Gore, Crnogorska pravoslavna crkva je najavila da će tužiti tom sudu državnu administraciju zbog neispunjavanja sopstvenih odluka o nelegalno postavljenoj metalnoj crkvi na Rumiji. Ima li Crnogorska pravoslavna crkva pravni osnov za tužbu sudu u Strazburu?

Odmah nakon što je predsjednik Odbora za promociju interesa Crnogorske pravoslavne crkve Stevo Vučinić najavio tužbu protiv državne administracije Sudu u Strazburu, tražili smo objašnjenje po kom osnovu, budući da je za obraćanje tom sudu potrebno prvo iscrpiti sve domaće pravne instance. Vučinić je tom prilikom obrazložio:

"Sud u Strazburu zato što je sama država donijela svoje rješenje, Ministarstvo ekologije je svojevremeno donijelo rješenje o uklanjanju metalnog objekta. Nakon toga je donešen takozvani zaključak o uklanjanju tog objekta i nakon toga sama administracija koja je donijela, nije izvršila to svoje rješenje i to traje već godinama. Mi više nemamo nikakva pravna sredstva u ovoj zemlji sem da se sudu u Strazburu žalimo i da prisilimo državnu administraciju da izvrši svoje rješenje."

Riječ je, da podsjetimo, o odluci 2005. godine postojećeg Ministarstva za urbanizam i uređenje prostora, koje je reagovalo ubrzo nakon što je mitropolot Amfilohije, poglavar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uz pomoć helikoptera tadašnje Vojske državne zajednice u ljeto prije skoro četiri godine, na Trojičin dan na vrh Rumije spustio metalnu crkvu. Nakon žestokog pritiska javnosti zbog narušavanja međuetničkog sklada i prostora na poznatom ekumenskom svetilištu, ministarstvo je donijelo rješenje da je objekat nelegalno postavljen i naložilo Mitropoliji da ga ukloni što do danas nije učinjeno, a što je bio povod da Crnogorska pravoslavna crkva preduzme korake ka zaštiti tog prostora.

Ima li osnova za tužbu Strazburu, kako je najavio Vučinić, pitali smo, međutim, urednicu programa Akcije za ljudska prava, Teu Gorjanc Prelević koja je u funkciji prijatelja suda, pratila prvi, upravo završeni proces iz Crne Gore, pred tim sudom. U slučaju Rumije nijesu iscrpljene sve domaće pravne instance, pojašnjava Gorjanc Prelević:

"U ovom slučaju ja mislim da nisu ispcrpljeni domaći pravni lekovi i to iz sledećih razloga. Čini mi se da pred domaćim organima njima nije postavljeno pitanje zaštite nekog ljudskog prava kao što bi, na primer, u ovom slučaju to moglo biti pravo na ispoljavanje odnosno slobodu veroispovesti. Mislim da ovde nije u pitanju pravo na zaštitu imovine, kao što je to bilo u slučaju porodice Bijelić u odnosu na koju je Evropski sud doneo pozitivnu presudu, zbog toga što neizvršenjem sudske odluke je njima bilo ugroženo pravo na imovinu. Nije samo po sebi neizvršenje neke odluke državnog organa kršenje ljudskog prava."

U slučaju Rumija Tea Gorjanc Prelević sugeriše:

"U konkretnom je to pitanje neophodno postaviti pred Ustavnim sudom Crne Gore, pa ukoliko ne obezbedi odgovarajuću zaštitu, eventualno onda ići na Strazbur, ali ne tako što će se država tužiti apstraktno jer nije sprovela svoju odluku već jedino ukoliko se može dokazati da je zbog toga bilo ugroženo neko ljudsko pravo, konkretno pravo na slobodu veroispovesti."


Sa druge strane, kako smo saznali od advokata Mitropolije crnogorsko primorske Srpske pravoslavne crkve, Mlađana Mićovića, ni sam pravni postupak između njih i nadležnih državnih institucija bivšeg Ministarstva uređenja prostora, sada za ekonomski razvoj, nije završen. Budući da se Mitropolija tada žalila na nalog za uklanjanje metalne crkve na Rumiji. Odgovor nikad nijesu dobili:

"Slučaj pravno nije dovedeno do kraja u ovom dijelu odnosa između Mitropolije koja je tu stranka u postupku i države koja reguliše upotrebu prostora."


Na žalost, ni nakon pismenog zahtjeva Ministarstvu za ekonomski razvoj do momenta slanja ovog izvještaja, iz te institucije nadležne za nelegalnu gradnju, nijesmo uspjeli dobiti odgovor na pitanje zašto se već četiri godine, izuzimajući pod prisitkom javnosti brzo donesene odluke o uklanjanju nelegalno postavljenog metalnog objekta na Rumiji, ništa ne čini, kao ni komentar na najavljenu tužbu. Metalna crkva na Rumiji postavljena je 2005. godine na temeljima vijekovnog ekumenskog simbola na mjestu koje je spajalo tri vjerske zajednice pravoslavnu, katoličku i islamsku, a čiji su predstavnici svake godine na Trojičin dan na vrh Rumije zajednički iznosili krst i kamenje, oživljavajući staru legendu o Dukljanskom knezu Vladimiru.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG